RUKOVODITELJICA INFORMATIVNOG MEDIJSKOG SERVISA HRT-a za Nacional govori o prvih godinu dana na toj funkciji, prvi put objašnjava zašto je otkazano predizborno sučeljavanje na HRT-u, a priča i o porastu gledanosti te razlikama u medijskim kućama susjednih država

Rukovoditeljica Informativnog medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije Lamija Alečković u razgovoru za Nacional govori o prvoj godini dana na toj funkciji. Prvi put nakon nedavnih parlamentarnih izbora objašnjava zašto je otkazano predizborno sučeljavanje na HRT-u i po kojim je kriterijima osmišljeno. Redizajnirani središnji Dnevnik u novom terminu tek će uskoro doživjeti konačne promjene, ali oslanjajući se na brojke, pomak u gledanosti, kaže, već se vidi. Četvrti program HRT-a, zamišljen kao informativni kanal, prije dva tjedna dobio je svoju središnju emisiju “Studio 4” koja zahtjevnom formom praćenja dnevnih događaja i svojim devetosatnim trajanjem, tom programu podiže kvalitetu. Lamija Alečković radila je i na specijaliziranom regionalnom informativnom kanalu Al Jazeera Balkans, a Nacionalu objašnjava koje su razlike u mentalitetu publike u regiji.

NACIONAL: Na mjesto rukovoditeljice Informativnoga medijskog servisa Hrvatske radiotelevizije imenovani ste 1. siječnja ove godine. Koje ste si ciljeve zacrtali za prvih godinu dana i koliko ste zadovoljni ostvarenim?

Uspostavljanje multimedijskoga deska i novoga sustava rada bili su prioritet. To se ne može uvesti preko noći, ali korak po korak došli smo do toga da je posao danas produkcijski mnogo bolje organiziran. To je omogućilo i bolje sadržajno promišljanje i uspostavljanje standarda u informativnim sadržajima i programima na svim platformama. Jesmo li došli do stopostotnoga ostvarenja? Još nismo, ali za promjene koje se događaju treba i vremena i strpljenja. Smatram da dosadašnjim postignućima možemo biti itekako zadovoljni. Od toga sve kreće, pa tako kao rezultat imamo postignute druge ciljeve. To je opsežnije večernje izdanje Dnevnika HRT-a, koji se emitira u novome terminu, te trenutačno najdulja informativna televizijska emisija uživo u Hrvatskoj, “Studio 4” na Četvrtome programu Hrvatske televizije. Jedan od ciljeva bio je prekinuti neke stare prakse, poput prakse da svatko može raditi nepovezano u odnosu na druge emisije. I to se postupno mijenja, ali kao i sve promjene, to je ujedno možda i najzahtjevnije. Jednako kao i poticanje timskoga, a ne pojedinačnoga načina rada na svim razinama.

NACIONAL: Možete li objasniti kojim ste se kriterijima vodili pri određivanju sudionika predizbornoga sučeljavanja koje je na kraju otkazano? Biste li sad postupili jednako?

 Vodili smo se kriterijem koji je propisan saborskim pravilima za praćenje izbora, a to je da nakladnik ima pravo sam, prema uredničkim kriterijima, odabrati broj sudionika i način održavanja jednoga izbornog sučeljavanja. Potkrijepili smo to još i analizama svih istraživanja do izborne kampanje, koja su pokazala da će pet lista izvjesno prijeći izborni prag. Tako smo se odlučili na brojku od pet lista. Čak nam je i to bilo rubno jer s većim brojem sudionika, sučeljavanje postaje predstavljanje lista, a Hyde Park je teško sadržajno dobro odraditi. Državno izborno povjerenstvo iznijelo je, međutim, ocjenu da su kriteriji odabira sudionika izbora koji su trebali sudjelovati u emisiji sučeljavanja na HRT-u “suviše arbitrarni”, odnosno, da se tumačenjem točke 27. Programskih pravila HRT-a, na način kako je tumači HRT, “može utjecati na stvaranje javnog mnijenja u korist nekih sudionika izbora kojim se može utjecati na neodlučne birače, a što nije u skladu s izbornim načelima i standardima izbornog postupka”. Nakon primitka tih odgovora, a poštujući autoritet DIP-a, odlučili smo otkazati sporno sučeljavanje jer nismo željeli preuzeti rizik da budemo dovedeni u bilo kakvu vezu s utjecajem na regularnost izbornoga postupka. Međutim, mislimo da citirane ocjene Državnoga izbornog povjerenstva nisu obrazložene na način koji bi omogućavao razumijevanje i izbjegavanje mogućih propusta u budućim istovrsnim slučajevima. Proizlazi to naročito iz činjenice da se Hrvatskoj radioteleviziji zamjera neodređenost kriterija pri izboru kandidata pozvanih na sučeljavanje, a da se pritom ne konkretizira u čemu bi ta neodređenost kriterija točno bila ili na koji bi je način bilo moguće svesti na najmanju, odnosno, prihvatljivu mjeru. Osobno smatram da kad vam netko da uredničku slobodu, pa se ti još pošteno, da te netko ne bi prozvao za proizvoljan odabir bez dodatnoga kriterija, posavjetuješ s agencijom i dobiješ analize istraživanja, sve se može reći osim da je to napravljeno proizvoljno ili s nekom lošom namjerom, kao što se to pokušalo prikazati. Onoga trenutka kad su mnogi počeli time i manipulirati, jer zapravo nekoliko dana pred izbore nitko nije govorio o programima, nego o sučeljavanju, najpoštenije je bilo odustati, ne dopustiti da HRT postane sudionikom izbora. Žao nam je što gledatelji na kraju nisu imali priliku vidjeti sučeljavanje, nešto čega dosad nije bilo, ali jednako tako znamo da smo tijekom cijele kampanje izvještavali građane o svemu toliko iscrpno, na svim platformama i doslovce o svakome sudioniku, da su i bez sučeljavanja mogli odraditi svoju građansku dužnost i svoj glas dati nekoj od mnogobrojnih lista.

  • ‘NIGDJE NITKO NIJE U POTPUNOSTI zadovoljan medijima, a svi su uvjereni da je kod susjeda trava zelenija. Hrvatski mediji napredniji su od medija zemalja u okružju’

NACIONAL: Prije dolaska na sadašnje radno mjesto bili ste izvršna urednica Vijesti na televiziji Al Jazeera Balkans. Koji su bili glavni motivi povratka na javnu televiziju?

 Ja sam dijete Hrvatske radiotelevizije, a kažu da prve ljubavi nikada ne umiru. Zahvaljujući legendarnom Paji Kanižaju i Nataši Ahačić počela sam u Programu za djecu i mlade Televizije Zagreb osamdesetih godina, a nakon dječjega programa i kratkoga izleta u filmske vode, najdulje sam ipak ostala vjerna informativnome programu. Kao dugogodišnji novinar informativac naučila sam da su vrijednosti koje promiče javni servis ključne jer društvo čine zdravijim, tolerantnijim, angažiranijim i senzibilnijim. Te vrijednosti moraju biti neupitne i njegovane. U trenutku kad se nostalgija za Zagrebom i domom nije mogla suspregnuti, osjetila sam poriv za povratkom. No ključan je bio i poslovni izazov vrijedan nove promjene u životu jer meni je uistinu bilo jako dobro i u Sarajevu i na Al Jazeeri Balkans na kojoj sam provela gotovo četiri prekrasne godine. Izazov se pojavio i tu sam gdje sam. Vratila sam se s namjerom da znanja koja sam stekla u jednome drukčijem sustavu rada i drukčijemu mediju, a na Al Jazeeri Balkans naučila sam mnogo, provedem na Hrvatskoj radioteleviziji i da joj na neki način vratim ono što mi je dala u godinama koje su me profesionalno izgradile.

NACIONAL: Što se na HRT-u promijenilo od vremena kad ste odlazili na Al Jazeeru Balkans?

 S jedne se strane, mnogo toga promijenilo, a s druge gotovo ništa jer su ljudi i neki osobit HRT-ov mentalitet ostali gotovo nepromijenjeni.

NACIONAL: Središnji Dnevnik HRT-a, osim promjene termina, dojam je, i nije doživio značajnije promjene. Vjerujem da cilj nije bio samo mijenjati termin radi termina. Kako vi gledate na to?

Promjene još nisu u cijelosti zaživjele, ali se uz promijenjeni termin emitiranja dosad značajno promijenila i struktura Dnevnika HRT-a. Nije mi bila namjera, kako u šali volim reći, divljati po ekranu, odnosno, uvoditi samo estetske promjene, mijenjati voditeljske parove i eksperimentirati, jer je to prečesto, prema mojemu mišljenju, dovelo do toga da je Dnevnik HRT-a s godinama izgubio dosljednost nakon učestalih promjena sa svakom nadolazećom garniturom. Radije sam se odlučila za promjene u pozadini, radeći s timom Informativnoga medijskog servisa HRT-a na sadržaju. Novo vizualno izdanje doći će kao šlag na tortu jer će na tom području neke promjene uslijediti u idućoj godini.

NACIONAL: Kakvi su statistički pokazatelji gledanosti u prvih 11 mjeseci ove godine što se tiče Dnevnika i Dnevnika 3, kojega jedno vrijeme nije bilo? U kojim ste segmentima ispred konkurencije, a u kojima još zaostajete?

Znate, velika prašina podigla se oko promjene termina večernjega Dnevnika HRT-a i duljine njegova trajanja. Kritičari su napadali i iz kuće i izvan nje, ali brojke i pokazatelji su neumoljivi – Dnevniku se povećala gledanost i, što je još važnije, publika uz Dnevnik ostaje tijekom cjelokupnoga njegova trajanja – nema drastičnih uspona i padova, nego je vidljiva lijepa krivulja koja iz mjeseca u mjesec raste. Meni je ipak najvažnije da sadržajno u Dnevniku HRT-a nema izgreda, da se radi pošteno novinarstvo bez žutila, s javnim sadržajima, a to nije samo naša obveza kao HRT-a, nego je i prednost u odnosu na druge medije u Hrvatskoj.

NACIONAL: Što kažu brojke?

Teško je uspoređivati gledanost u odnosu na prošlo razdoblje jer se radi o emisiji duljeg trajanja u drugom terminu, ali ako ćemo ipak posegnuti za brojkama, onda grafikon pokazuje da je, primjerice, ovoga svibnja i lipnja u 19.30 uz Dnevnik HRT-a bilo 40-ak tisuća gledatelja više no prošle godine. Dakle, dobili smo populaciju koja odgovara veličini Karlovca.

NACIONAL: Velika su prednost HRT-a u odnosu na konkurenciju regionalni centri, koji su prošli ili još uvijek prolaze postupak preustroja. Kako će funkcionirati u budućnosti?

HRT-ovi centri i dopisništva u ustrojbenom smislu nisu dijelom Informativnoga medijskog servisa, pa nije na meni da govorim o, uvjetno rečeno, tuđemu području. Oni su nužni kako bi i Informativni medijski servis dobro obavljao svoj posao i pravodobno izvješćivao građane. Surađujemo svakodnevno, a to bogatstvo centara i dopisnika doista je bogatstvo Hrvatske radiotelevizije i njezina velika snaga i prednost, osobito u vrijeme kad neki tiskani mediji gase svoja regionalna dopisništva.

NACIONAL: Koje su najveće poteškoće s kojima se susrećete u namjeri pridobivanja gledatelja?

To su poteškoće s kojima se susreće i svaki drugi medij – nove tehnologije i sve veća dostupnost informacija na različitim platformama. Zato i mi jačamo naše društvene mreže i internetsku stranicu, a odnedavno imamo i sjajnu multimedijsku uslugu HRTi. Riječ je o platformi pomoću koje možete pratiti četiri naša televizijska programa, osam radijskih programa, platforma koja vam omogućuje da emisije koje su na programskome rasporedu pogledate prije nego što se emitiraju na programu, a tu su i Videoteka, Slušaonica i brojni drugi sadržaji. O zanimanju korisnika govori i podatak da HRTi u svega nekoliko tjedana, koliko je dostupan na tržištu, već ima približno 35.000 korisnika, a do kraja iduće godine očekujemo da će ta brojka biti i pet puta veća.

  • ‘SREDIŠNJE INFORMATIVNE EMISIJE medija u okružju još se bave time gdje je koji političar bio i što je radio. U Hrvatskoj smo taj štokholmski sindrom davno prerasli’

NACIONAL: Četvrti program Hrvatske televizije nedavno je krenuo s tjednom cjelodnevnom emisijom “Studio 4” koja mu daje identitet informativnoga kanala. Projekt je iznimno zahtjevan i ambiciozan. Koliko ste zadovoljni nakon dva tjedna emitiranja? Kako će se razvijati u budućnosti?

Jako sam zadovoljna jer su svi tvrdili da je to nemoguće. “Studio 4” rezultat je dobre organizacije, dobre volje i pozitivnih namjera, znanja i poleta, ponajprije kolegice Nike Vincetić koja vodi tim sjajnih mladih ljudi koji uče i imaju priliku pokazati sve što znaju, naravno, pod paskom i u suradnji s iskusnim urednicima. Krenuli smo, program svakodnevno unapređujemo, brusimo detalje, uvodimo dodatne sadržaje i postajat ćemo sve bolji, a u skladu s mogućnostima i drugim promjenama, planiramo se dodatno pojačati i širiti. Četvrti program Hrvatske televizije je, uz Dnevnike, srž informativnoga programa, odnosno, Informativnoga medijskog servisa HRT-a.

NACIONAL: Jesu li specijalizirani informativni kanali u krizi? Dojam je da ih gledatelji ne prepoznaju u pravoj mjeri?

Informativni kanali po prirodi stvari nisu predviđeni da budu gledani kao klasični programski kanali ili tako prepoznati. Njihova je svrha da kad se nešto događa, znaš gdje možeš potražiti informaciju. Namijenjeni su posebnoj publici, odnosno, poslovnim ljudima, političarima, donositeljima odluka, ali uvijek ćete ih vidjeti upaljene i u uredima, zračnim lukama, javnim prostorima.

Oni su svojevrsna kulisa, baš kao i radio, koji je uvijek negdje oko nas u prostoru prisutan, ali ga ne slušamo s pozornošću cijelo vrijeme. I televizijski informativni kanali upaljeni su tu negdje, vizualna su i zvučna kulisa koju se ne gleda cijelo vrijeme, ali ćemo ih pozorno gledati ili se prebaciti na njih onoga trena kad se nešto značajno započne događati ili kad odaberemo trenutak u kojemu trebamo pouzdanu informaciju. “Studio 4” i Četvrti program Hrvatske televizije već su sada prepoznati kao pravi, pouzdani informativni kanal, a to potvrđuje i porast njihove gledanosti.

NACIONAL: Radili ste u Sarajevu i Zagrebu. Ima li razlika u poimanju medija među gledateljima i očekivanjima od istih? Koje su najveće razlike?

Mislim da su publike slične, ali su ponude drukčije. Mnogi su mi u Bosni i Hercegovini rekli da gledaju Hrvatsku radioteleviziju jer se doima kao svemirski brod. Za vlastite će medije reći da svaki nekome pripada, uglavnom misleći na stranke. Kod nas će se čuti, pak, neka druga tumačenja. Izgleda da nigdje nitko nije u potpunosti zadovoljan te da je istina da svi žive u uvjerenju kako je kod susjeda trava zelenija.

NACIONAL: Kako biste opisali stanje medija u okružju?

Od države do države su razlike. Mislim da su u Hrvatskoj mediji mnogo napredniji, recimo to tako. Pogledate li središnje informativne emisije medija u okružju, još uvijek se bave time gdje je koji političar bio i što je radio, pa on siječe vrpce i u svakom izvješću ima svojih 30 sekundi da kaže što misli o nečemu, i to traje barem polovicu emisije. U Hrvatskoj smo taj štokholmski sindrom davno prerasli.

NACIONAL: Što možete najaviti od novih projekata u 2016. godini od strane IMS-a?

Možemo očekivati daljnje promjene u Dnevniku, a unapređivat ćemo i sve naše druge sadržaje.

NACIONAL: Koji su vam najveći izazovi u poslu i nedostaje li vam rad ispred kamere?

Katkad mislim da sam trenutačno na radnome mjestu na kojemu su svaka odluka ili potez toliki izazov da većega nema, a pojavljuje ih se preko nekoliko svakoga dana i rješavaju se. Na HRT-u svaki je dan izazov. Mnogo je to ljudi, mnogo ćudi, a s ljudima je, znamo, najizazovnije. Što će biti nekad kasnije u životu, ne znam, ali rad mi ispred kamere nikada nije bio ni izazovan ni drag. Ja više volim sve što se odvije iza kamere, pogotovo na terenu.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Saša Drinić, vanjski suradnik Nacionala. Pratim teme iz različitih sfera društvenog života. Radim kao novinar Osječke televizije gdje uređujem emisiju TV koktel. Ispred radijskog mikrofona Studentskog Unios radija u Osijeku uređujem i vodim emisiju Šalica razgovora.