Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rijetko daje intervjue, ali oni u sebi uvijek nose snažne poruke upućene svim akterima na političkoj sceni. Te poruke nisu uvijek direktne, ali oni kojima su namijenjene jako dobro će znati između redaka pročitati što je drugi po rangu političar u zemlji želio reći. Tako, primjerice, kad iznosi kritike na račun predsjednika Ive Josipovića ili premijera Zorana Milanovića, Leko to zna sažeti u jednoj jedinoj rečenici. Jednako umjerene kritike, u skladu sa svojim položajem, Leko iznosi i kad su u pitanju politički oponenti. No u tjednu kad hrvatski građani odlučuju hoće li zemlja dobiti starog predsjednika ili novu predsjednicu, Leko je iznio svoju nedvosmislenu podršku Ivi Josipoviću i objasnio zašto smatra da je upravo on najbolji čovjek za tu funkciju.

[quote_box_center]

  • Predsjednik Hrvatskog sabora u ekskluzivnom intervjuu za Nacional govori zašto vjeruje da na Pantovčaku neće biti promjena, ali zato hoće u hrvatskom političkom životu.
  • Poruke Josipa nisu česte niti uvijek direktne, ali oni kojima su namijenjene jako dobro će znati između redaka pročitati što je drugi po rangu političar u zemlji želio reći.

[/quote_box_center]

NACIONAL: Jesu li rezultati prvog kruga izbora dokaz da političari, pogotovo kad su na vlasti, žive u paralelnom svemiru i da su izgubili vezu s ljudima, da ne kažem narodom? I jesu li vas šokirali rezultati i tijesna razlika između predsjednika Ive Josipovića i HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović?

Rezultati me nisu šokirali. Vjerovao sam da je hrvatsko društvo demokratski zrelo. To pokazuje vrlo visok postotak birača koji su izašli na izbore bez obzira na vremenske neprilike. Za prvi krug predsjedničkih izbora biračko tijelo je poslalo vrlo precizne poruke politikama i političarima u Hrvatskoj. U takvom političkom odlučivanju predsjednik Josipović i njegov program dobili su najveću potporu birača. Prepoznat je kao političar čiji program može donijeti potrebne promjene u hrvatskom društvu i državi potrebnim za izlazak iz krize i izgradnje prosperitetne zemlje.

NACIONAL: Zbog čega pojedini SDP-ovi političari, od premijera Milanovića do ministrice Milanke Opačić, koriste retoriku kojom vrijeđaju druge kandidate, a time i njihove birače? Primjerice, premijer Milanović je Kolindu Grabar-Kitarović indirektno nazvao maskotom, a ministrica Milanka Opačić Ivana Vilibora Sinčića “šarenom lažom”.

Svaki političar i svaki čovjek mora graditi osobnost i ima svoj stil izražavanja, a vjerujem da su građani više gledali na političke programe nego na stilove. Kandidat Sinčić je predstavljao jednu novu, mladu generaciju hrvatskih građana, građana koje je najviše pogodila gospodarska kriza i recesija. Zbog toga i kandidat Sinčić i njegovo biračko tijelo traže brze promjene u Hrvatskoj, to moraju svi političari uzeti u obzir u svojim promišljanjima politika.

NACIONAL: Nije li isto tako malo passé govoriti da je HDZ zločinačka organizacija i stalno se pozivati na to? Najnoviji je primjer konferencija za tisak koju je sazvao potpredsjednik Sabora Nenad Stazić.

HDZ je stranka koja je upravljala Hrvatskom u periodu hrvatske samostalnosti od skoro sedamnaest godina te je uz neke dobre poteze imala i loše poteze po smjer razvoja Hrvatske. Jedan od loših poteza HDZ-ove politike je pretvorba i privatizacija. Ta je politika ugrađena u temelje ovakvog društvenog razvoja čije posljedice sasvim sigurno osjećamo i danas. Zbog toga iz temelja moramo mijenjati gospodarsku politiku. Ostaje činjenica da je bivši predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u aferi Fimi media nepravomoćno osuđen za organiziranje kriminalne skupine, a stranka HDZ za sudjelovanje u korupciji. Ipak, što se tiče kvalifikacija te politike, razlučujem odgovornost rukovodstva stranke od članstva i biračkog tijela HDZ-a.

NACIONAL: Kakav je dojam na vas ostavio Ivan Vilibor Sinčić, a kakav Kolinda Grabar-Kitarović?

Na mene je najbolji dojam od predsjedničkih kandidata ostavio Josipović koji je zaista kroz svoj program ponudio širu društvenu javnu raspravu o promjenama koje moraju osigurati bolji i pravedniji razvoj hrvatskog društva. On svojim programom traži društveni konsenzus o pravcima razvoja hrvatskog društva, što je potpuno u skladu s mojim viđenjem razvoja i vođenja politike i politika. Nadam se da će na tome ustrajati i da će biti prepoznat kao političar koji traži novi društveni dogovor u Hrvatskoj o novim razvojnim procesima i politikama. Iz poštivanja prema glasačima poštujem i svakog kandidata.

NACIONAL: Smatrate li da je predsjednik Josipović negdje pogriješio i što ste mu savjetovali za drugi krug?

Važno je da nastavi upoznavati građane sa svojim programom i ostane dosljedan svojim političkim stajalištima i stilu.

NACIONAL: Što ste zapravo mislili kad ste rekli da bi budući šef države trebao više komunicirati sa svim institucijama u hrvatskoj državi i društvu te da bi trebao razumjeti prošlost i imati viziju budućnosti?

Ustavna je obveza da sve grane vlasti surađuju i međusobno se nadziru i za to postoje institucionalni oblici.

NACIONAL: Predsjednik Josipović svoj je program temeljio na ustavnim promjenama za koje se zalaže i rekao je da će, ako pobijedi, i za vas biti puno posla u Saboru kao i za predsjednika Vlade. Je li predsjednik Josipović zakasnio sa svojim prijedlogom ustavnih promjena i je li pogriješio fokusirajući kampanju na to?

Sadašnji model upravljanja i razvoja je potrošen i zato smatram da je dobro da se traže nova rješenja, a kada se traže nova rješenja onda ima za sve posla, od institucija, civilnog društva do građana koji se svi trebaju uključiti oko tih promjena. Vrlo je važno da se u promjene ide na temelju analize dosadašnjeg i sadašnjeg razvoja. Za to je potrebno određeno praćenje stanja i iskustvo što je predsjednik Josipović u svom mandatu mogao sakupiti, analizirati i sagledati. Nažalost, rad Vlade još nije doveo do željenih rezultata.

NACIONAL: Podržavate li i vi ideju o preferencijalnom biranju zastupnika u Hrvatskom saboru i hoće li to i na koji način promijeniti političku scenu?

Osobno sam jedan od prvih političara u Hrvatskoj koji je zagovarao jači utjecaj građana na to tko će ih zastupati u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti. Takvo moje stajalište prepoznao je značajan broj građana, ali i političkih predstavnika u Hrvatskom saboru pa i udruge civilnog društva.

U tom smislu je dobro došao poticaj predsjednika Josipovića da se u Hrvatskom saboru provede postupak međuparlamentarnog dogovaranja klubova zastupnika kako bismo za tako važne promjene postigli konsenzus. Nadam se da će taj konsenzus biti postignut ili barem dobiti što veću potporu zastupnika. Nadam se da će usvajanjem preferencijalnog glasovanja zastupnici postati odgovorniji prema biračkom tijelu i da će svoju politiku i odlučivanje sve više temeljiti na općem interesu i odgovornosti prema građanima. I dobro je da uđemo u taj proces.

NACIONAL: Znači li to da nam je opet potrebna Vlada nacionalnog jedinstva i kako to postići s aktualnom političkom garniturom?

Ne. Potreban nam je društveni konsenzus oko temeljnih razvojnih politika i osiguranja kontinuiteta u provođenju tih politika. Hrvatska se mora opredijeliti što su njene razvojne prednosti i gdje će iskazati svoje komparativne prednosti na europskom i svjetskom tržištu. Zato sam iznio tezu o potrebi svojevrsnog ekonomskog ustava kao zajedničkog temelja gospodarskih reformi i politike razvoja oko kojeg bi se usuglasile sve hrvatske političke opcije.

NACIONAL: Ako se ekonomski problemi Hrvatske mogu riješiti promjenom Ustava, kao što tvrdi i predsjednik Josipović, zašto to već nije učinjeno?

Nema čarobnog štapića kako se problemi mogu riješiti. Potrebna je i mudrost i znanje i sposobnost analiziranja stanja u različitim institucijama hrvatskog društva, a o zakonskim rješenjima uvijek odlučuje Hrvatski sabor pa i o ustavnim promjenama koje nudi predsjednik Republike.

NACIONAL: Koliki je bio vaš doprinos Josipovićevom prijedlogu ustavnih promjena?

Nisam sudjelovao u kreiranju ustavnih promjena koje predlaže predsjednik Josipović, u ovoj fazi je to i dobro kako ne bih bio subjektivan u javnoj raspravi ili budućoj raspravi u Saboru.

NACIONAL: Bez obzira hoće li predsjednik Josipović osvojiti drugi mandat ili ne, prognoze su da HDZ sigurno dobiva sljedeće izbore. Kakve su vaše prognoze?

Ne bavim se prognozama i nisam njima opterećen. Pokušavam u okviru svojih sposobnosti utjecati da se grade demokratski standardi u hrvatskom društvu i državi i da se sve promjene događaju u demokratskim procesima. Sadašnja većina i sadašnja Vlada trebaju odgovorno raditi na politikama i u zadnjoj godini mandata. To je odgovornost koja ne smije biti zamućena nikakvim drugim interesima već samo interesima građana. O svemu odlučuju građani na izborima i zbog toga vjerujem da će nas prepoznati kao odgovornu političku opciju.

NACIONAL: Treba li SDP na razini stranke posegnuti za dubinskim promjenama?

SDP mora voditi politiku na vrijednostima koje su općeprihvaćene u socijaldemokratskim strankama i u tom smislu treba analizirati i modernizirati politiku SDP-a te vidjeti što treba ponuditi građanima za traženje novog mandata. Mislim da to građani očekuju od nas. Uvjeren sam da socijaldemokracija ima perspektivu, znanje i sposobnost za rješavanje svakodnevnih životnih potreba građana. To smatram dobrom socijaldemokratskom politikom kao i daljnju izgradnju demokratskih institucija države i društva i demokratskih načela vladavine prava i pravne države.

NACIONAL: Kako bi Vlada mogla u manje od godinu dana popraviti stanje u zemlji?

Vlada je pokrenula određene reforme i treba inzistirati na provedbi tih reformi.

NACIONAL: Nedavno ste u Ludbregu poručili da nam je u obnovi ekonomskog stanja potrebno zajedništvo kakvo smo imali u Domovinskom ratu, ali kad ste rekli da je “Hrvatska kroz vjekove uvijek bila najjača kada su narod i predstavnici svjetovne i crkvene vlasti ujedinjeno koračali prema zajedničkom zacrtanome cilju”, napali su vas maltene zbog veličanja NDH. Pa su vas onda još optužili da ste zaduženi za zbližavanje SDP-a i Crkve. Smetaju li vas takvi napadi?

U svojim istupima ne vodim brigu tko će me napasti ili kome ću se svidjeti. Pokušavam svoja politička stajališta iznositi na način koji je u skladu s mojim osobnim stajalištima.

NACIONAL: A kako doživljavate uključivanje Crkve u politiku?

Što se tiče crkve, u demokraciji svatko ima pravo i obvezu uključiti se u izgradnju društva i države uz uvažavanje drugih i drugačijih. U tom kontekstu je bila i moja izjava u Ludbregu.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni s radom hrvatskih zastupnika u Saboru i od koga dolazi najviše, a od koga najmanje zakonskih prijedloga?

Predsjednik Hrvatskog sabora ne ocjenjuje rad zastupnika, to rade političke stranke i građani na izborima.

NACIONAL: Kakva je vaša suradnja sa šefom oporbe Tomislavom Karamarkom?

Kao predsjednik Hrvatskoga sabora imam jednak odnos prema svakom zastupniku, bilo da dolazi iz vlasti ili oporbe i tako ću nastojati i dalje djelovati.

NACIONAL: Treba li uvesti sankcije za zastupnike koji ne dolaze u Sabor, kao što neki predlažu?

Zastupnici nemaju imperativni mandat i moraju ostati slobodni u svojem promišljanju politika i odgovorni prema građanima i svojim biračima. Oni nemaju klasični radni odnos već su zastupnici svojih birača u Saboru. Djeluju radeći u Saboru na plenarnim zasjedanjima, radnim tijelima, izaslanstvima u međunarodnim organizacijama, klubovima zastupnika i svojoj biračkoj bazi među građanima, drugim javnim institucijama i udrugama. Ako bi došlo do konsenzusa ne bih ništa imao protiv da se sankcionira neopravdani izostanak zastupnika. U tom smislu inicirao sam izradu Kodeksa o etičkom ponašanju zastupnika za čije donošenje očekujem konsenzus zastupnika u Saboru.

NACIONAL: Koliko je rad Sabora danas na neki način ovisan ili povezan s radom Europskog parlamenta, zbog potrebe usklađivanja europskih propisa na razini EU? I koliko mi uopće imamo ili nemamo manevarskog prostora?

Prema Ustavu i Zakonu o suradnji Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima Hrvatski sabor je uključen u europske poslove tako da nadzire i odlučuje o stajalištima Vlade Republike Hrvatske u predstavljanju i u poslovima Europske unije. U tom smislu osnovano je posebno radno tijelo Odbor za europske poslove, koji redovito prati rad europskih institucija i djelovanje predstavnika Vlade Republike Hrvatske u tim institucijama. Hrvatska ima mogućnost iznositi svoja stajališta i utjecati na definiranje europskih politika u institucijama Europske unije.

NACIONAL: Kako danas gledate na braniteljski prosvjed u Savskoj 66 i kako ste doživjeli to što se nisu odazvali na okrugli stol koji ste za branitelje organizirali u Hrvatskom saboru? Odnosno, to što su došli, postavili ultimatum i otišli?

Hrvatska država treba voditi stalni dijalog i stalnu brigu o braniteljskoj populaciji i u suptilnom dijalogu tražiti rješenje u pitanjima kad su branitelji u pravu, kada nisu u pravu ili imaju samo krivu percepciju. Općenito se zalažem da se društveni problemi ili razilaženja rješavaju u institucijama države i zato sam bio uporan u traženju da branitelji dođu u Hrvatski sabor i iznesu u demokratskoj javnoj raspravi svoja stajališta, definiraju svoje stavove, ocjene i neslaganja.

Nadam se da će u okviru te demokratske rasprave branitelji imati povjerenja u Hrvatski sabor i institucije da one štite vrijednosti Domovinskog rata i izgrađuju demokratske standarde vladavine prava i pravne države koje osiguravaju braniteljima trajnu sigurnost. Branitelji su sasvim sigurno dali sve za samostalnost, cjelovitost i demokratsku izgradnju hrvatske države i te vrijednosti su ugrađene u temelje hrvatske države i društva. U Saboru je dogovoreno da se pristupi zajedničkoj izradi novog Nacrta zakona o pravima hrvatskih branitelja u čijoj izradi će sudjelovati i predstavnici branitelja, te da se povuče iz javne rasprave sadašnji Nacrt zakona i odgodi primjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Dijalog s braniteljima traje.

NACIONAL: Izgleda kao i da situacija u Vukovaru traje. Ali predugo.

Vukovar je hrvatski grad heroj i ostaje simbol otpora velikosrpskoj agresiji i simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. Vukovar je višenacionalni grad u kojem osim Hrvata i Srba žive i druge nacionalne manjine i svi zajedno imaju problem ekonomske krize i nezaposlenosti, a rješavanjem tog problema sasvim sigurno bi splasnule i nacionalne tenzije. Vukovar nažalost i dalje ima problem nehomogene gradske zajednice i problem odvojenih škola.

NACIONAL: Kako gledate na brojne referendumske inicijative koje su se događale u 2014. i kakva bi se praksa trebala ustaliti u vezi slanja referendumskih pitanja na Ustavni sud radi ocjene ustavnosti?

Općepoznata je moja ocjena da je referendumska problematika ustavno i zakonski neuređeno područje i treba inzistirati da se to područje regulira. Ustavnom sudu je namijenjena uloga čuvara ustavnosti i ocjenjivanja ustavnosti odluka predstavničkog tijela.

NACIONAL: Kako gledate na laganu histeriju oko prozivanja zbog komunističkih zločina i situaciju sa slučajem “Lex Perković” koja je obilježila proteklu godinu?

Vrlo je važno da se principijelno postavimo da su zločini uvijek zločini, a žrtve uvijek žrtve i da ih ne možemo gledati kroz ideološke naočale, nego treba principijelno istražiti događaje, primjereno obilježiti mjesta stradanja a počinitelje sankcionirati.

NACIONAL: Smatrate li da bi SDP trebao osuditi komunizam, odnosno sistem bivše Jugoslavije kao totalitaran, kao što bi desnica željela?

SDP je već devedesete godine donio Deklaraciju kojom se ispričao svima kojima je prošli režim učinio bilo kakvu nepravdu ili zlo. SDP nije politički sljednik ni prošle države ni prošle Partije.

NACIONAL: Što je danas ljevica u Hrvatskoj i obavlja li ona svoju funkciju?

Znam što su socijaldemokratske vrijednosti. Ne bavim se ocjenom što je ljevica, nego se zalažem da se u demokratske standarde države i društva ugrade i socijaldemokratske vrijednosti.

NACIONAL: Kao predsjednik Sabora razgovarate s velikim brojem ljudi raznih profila. Na što vam se ljudi danas najčešće žale, koji su njihovi problemi i zašto SDP to ne umije kapitalizirati odnosno riješiti te probleme?

Politika nije stvar voluntarizma nego sagledavanja stanja i traženja izlaza i izgradnje sustava koji omogućuje bolji život, sigurnost i perspektivu. U tom smislu i djelujemo kao politička stranka.

NACIONAL: Je li problem s hrvatskim građanima taj što još uvijek očekuju da netko drugi umjesto njih riješi problem?

Nažalost u hrvatskom društvu se još uvijek osjete posljedice socijalističkog mentaliteta, ali za to nisu krivi građani. Zato sam i naglasio da je dosadašnji model potrošen i da trebamo graditi nove odnose.

NACIONAL: Je li Kolinda Grabar-Kitarović zapravo profitirala zato što je upozorila na prave probleme koji tište građane, bez obzira što nije riječ o problemima koje može rješavati predsjednik, ali je riječ o problemima o kojima predsjednik s punim legitimitetom i autoritetom može progovoriti, od gladne djece i siromaštva do mladih koji napuštaju Hrvatsku?

Jedno je upozoravati na probleme, što te probleme ne rješava, a sasvim drugo je tražiti rješenja i rješavati te probleme. Pa i zadnji potezi Vlade vezani za oprost dugova prezaduženih građana jedno su od takvih rješenja, što znači da smo svjesni pravih problema i nastojimo ih riješiti. Dakle, mi ne otkrivamo toplu vodu nego radimo. Konkretno i cijeli sustav socijalne skrbi je promijenjen, odnosno učinjen je pravednijim i transparentnijim. Ivo Josipović je ipak u prednosti i uvjeren sam da će 11. siječnja osvojiti drugi mandat, njegov je program predsjednički. Političke parole u predizbornoj kampanji su jedno, a ovlasti predsjednika su, kad je gospodarstvo u pitanju, gotovo nikakve.

NACIONAL: Kad je započelo vaše prijateljstvo s predsjednikom Josipovićem?

Poznanstvo s predsjednikom Josipovićem traje dugo, od samih početaka demokratskih promjena.

NACIONAL: Na jednom portalu može se pročitati priča o vašem odrastanju u franjevačkom samostanu. Kako je to izgledalo?

Vaše pitanje me iznenadilo jer nisam znao za takve teze koje apsolutno ne odgovaraju istini. Odrastao sam i školovao se na Širokom Brijegu, ali ne u franjevačkom samostanu.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.