JEDAN OD NAJBOGATIJIH HRVATA za Nacional govori o rekordnoj sezoni svojih Bluesun hotela i poslovnim planovima za budućnost te otkriva zašto je prošlog tjedna odlučio prodati gotovo sve dionice Nogometnog kluba Hajduk splitskom poduzetniku Tomislavu Mamiću

Jako Andabak jedan je od vodećih hotelijera u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih Hrvata općenito. Njegov hotelski lanac Bluesun donedavno je uključivao pet destinacija: od Bola na Braču, Brela, Tučepa te Starigrada-Paklenice do Marije Bistrice. Na njima posluje 13 hotela, od kojih polovica ima četiri zvjezdice, a u sklopu četiriju je i wellness. Uz smještajni kapacitet od 5544 kreveta, dio lanca Bluesun je i kamp Paklenica. Prije nekoliko tjedana otvoren je bazenski kompleks u Bizovačkim toplicama, što je tek prva od predviđenih triju faza tog projekta, a pored te investicije ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna, Andabak radi na još dvama hotelskim projektima ranga pet zvjezdica – hotelu Jadran u Tučepima i hotelu Dioklecijan u Splitu. Osim u hotelijerstvu, Andabak ima uspjeha i u vinogradarstvu, a do prošlog je tjedna bio i najveći mali dioničar Nogometnog kluba Hajduk. U razgovoru za Nacional Andabak govori o rekordnoj turističkoj sezoni, novim investicijama, budućnosti Hajduka, a otkriva i neke malo poznate detalje svoje zanimljive biografije.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni turističkom sezonom u Bluesun hotelima?

Sezona je odlična i do sada je, što se naših hotela tiče, rekordna i jedina nam je želja da bude gora od sljedeće. Sezona je rekordna po prihodu i po zauzetosti soba i do sada smo već gotovo 80 dana potpuno popunjeni u svim hotelima. Posebno nas veseli činjenica da bi se takav trend trebao nastaviti i u rujnu, a i u listopadu jer smo po rezervacijama gotovo popunjeni i u tim mjesecima.

NACIONAL: Je li rekordna sezona rezultat dobrog rada turističkih djelatnika ili je rezultat i nekih vanjskih faktora?

Ima mnogo faktora koji su utjecali na ovu rekordnu godinu. Međutim, ne trebamo si umišljati da je sve to naša zasluga. Ni država ni mi, kao turističke tvrtke, nismo najzaslužniji za uspješnu sezonu. Puno pozitivnih faktora je na to utjecalo, neovisno o nama. Tu prije svega mislim na dobro vrijeme, a onda i na sigurnosno pitanje. Ljudi su danas dobro informirani o svemu što se događa u svijetu i žele odmor provoditi tamo gdje će se osjećati sigurno, a Hrvatska je izrazito sigurna zemlja u odnosu na konkurenciju. Sigurno je da su neki hotelijeri koji se već dugi niz godina bave ovim poslom, poduzeli neke korake zbog kojih im je sezona uspješnija, a moramo priznati da je i država zaslužna jer je poduzela odgovarajuće mjere koje su pridonijele rekordnim rezultatima. Mislim da sezona neće biti rekordna samo za nas, nego i na razini cijele države, ali ponavljam, ne smijemo si sada umisliti da je to rezultat samo našeg rada, već je to skup raznih faktora, onih na koje smo imali utjecaja i onih na koje ne možemo utjecati.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni radom ministra Lorencina i Vlade općenito, kada je u pitanju turizam?

Nemam nekih ozbiljnih primjedbi kada su u pitanju rad Ministarstva turizma i ministra Lorencina ili rad Hrvatske turističke zajednice, ali mislim da bi se moralo napraviti puno više u dugoročnom planiranju hrvatskog turizma. Dobri potezi učinjeni su na promidžbi Hrvatske u svijetu i dobro su iskorištene neke nove okolnosti. Tu bih prije svega pohvalio akciju HTZ-a oko finala u američkom nogometu, u kojem su bila dva trenera hrvatskog porijekla. Možda nama u Hrvatskoj to nije bilo toliko atraktivno, ali vjerujte, ta akcija je u SAD-u bila odlično prihvaćena i HTZ je to odlično obavio. Bila je to jeftina i dobra promidžba.

NACIONAL: Rekli ste da se treba više napraviti po pitanju dugoročne strategije, ali nije li Vlada usvojila plan razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine?

Vlada još uvijek nije sigurna kakvu bi dugoročnu strategiju usvojila, iako je donesen plan o razvoju turizma do 2020. godine. Međutim, mislim da se ta strategija ni približno ne odvija po potrebnoj dinamici koja je definirana. Tu ima još puno posla i prije svega treba definirati ulogu i funkciju turizma te odlučiti koliko država treba pažnje pridati tom sektoru. Tu ne mislim na novac, nego mislim da država turizam treba pravilno valorizirati i tako dati podršku cijelom sektoru.

NACIONAL: Zalažete se za manji PDV u turizmu. Zašto?

Shvaćam da neki ministri, prije svega ministar financija, razmišljaju o tome da je najvažnije zatvoriti proračun i glavna briga im je kako preživjeti iduću godinu i kako osigurati mirovine i plaće, ali važnije je stvoriti uvjete da se poveća prihod kroz naše proizvodne i uslužne djelatnosti poput turizma. Te djelatnosti bi, uz niže stope poreza, državi donijele veće prihode. Prije svega tu mislim na PDV koji je u hrvatskom turizmu veći nego kod svih konkurenata.

Jedino je zbog svih poznatih problema nedavno podignut PDV u Grčkoj i oni sada imaju veći PDV od nas. Siguran sam da bi veliki dio novca koji se sada uplaćuje na ime PDV-a, hotelijeri uložili u nove investicije kada bi se taj porez smanjio. Tako bi se akumulirao novac za investicije i kroz tri godine bi s nižom stopom država zaradila više nego sa sadašnjom stopom PDV-a, da ne govorimo o ostalim pozitivnim učincima koje bi smanjenje PDV-a imalo na turizam, a to su povećana potrošnja gostiju i veća potražnja za domaćim poljoprivrednim proizvodima.

NACIONAL: Kako možemo još više unaprijediti hrvatski turizam? Koji je to sljedeći korak koji trebamo napraviti?

Mislim da se taj sljedeći korak već događa. Gledajući s aspekta naše tvrtke, ali i sa šireg aspekta cijele države, mi moramo generirati nove motive da bismo gosta privukli u Hrvatsku jer u prošlosti to nije bio slučaj i struktura gostiju bila je potpuno drugačija. Nekada je nekom radniku koji je radio na stroju ili u rudniku, odmor bila plaža i prženje na suncu, ali danas se to promijenilo i taj industrijski radnik više ne radi na strojevima, nego na nekom procesoru i tijekom godine dana ulaže puno manje fizičkog napora.

Mi tom radniku trebamo ponuditi nešto drugo, njemu više ne treba pasivni odmor. Danas mi tom gostu trebamo ponuditi psihički odmor, naravno, more i plaža su i dalje središte priče, ali more pruža puno više od samog izležavanja na plaži. Svjedoci smo da se posvuda organiziraju razne priredbe koje imaju određenu autohtonost i koje izazivaju interes turista. Gosti više ne dolaze na dva ili tri tjedna u jedno mjesto, već su sada trend kraći, intenzivniji odmori u kojima gost u kratkom vremenu želi doživjeti što je moguće više.

NACIONAL: Rješava li se tako, barem djelomično, i vječno pitanje produljenja turističke sezone?

Upravo tako. Takvi gosti ne dolaze samo u srpnju i kolovozu, nego i izvan špice sezone, a samim time i naši hoteli postaju isplativiji i zanimljiviji ulagačima. Međutim, pitanje je koliko smo mi spremni na takvu vrstu turizma jer imamo relativno malo kvalitetnog hotelskog smještaja, a višak apartmana koji su stihijski građeni. Taj problem možemo riješiti tako da apartmane dignemo na jednu višu razinu i da se smanji broj ležaja u njima. Tako će zarada ostati ista, ali ćemo malo rasteretiti obalu. Prostora za razvoj još ima, ali taj razvoj ne smije biti stihijski i ne smijemo si dozvoliti da uništimo prirodne ljepote koje su naša velika prednost pred konkurencijom.

NACIONAL: Slijede li nakon rekordne sezone i neke nove investicije?

Kod nas investicije dugoročno planiramo, tako da smo, bez obzira na rezultate ove sezone, imali neke projekte u pripremi. Riječ je o dvama velikim projektima i oni će u dogledno vrijeme biti u funkciji. Jedan je hotel Jadran u Tučepima koji planiramo početi graditi krajem ove godine, a otvaranje bi trebalo biti 2017. Slična je situacija i s hotelom Dioklecijan u Splitu i ta dva hotela bit će prvi hoteli u našoj grupaciji s pet zvjezdica.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili izgraditi hotel s pet zvjezdica?

Mislim da smo dovoljno naučili da možemo napraviti i taj korak. Ta dva objekta odabrali smo zbog njihove lokacije. Hotel Dioklecijan bit će hotel dosta velikog kapaciteta, smješten na plaži, ali i vrlo blizu centru Splita. S druge strane, posebno sam ponosan na hotel Jadran u Tučepima, koji se nalazi na sjajnoj lokaciji, što potvrđuju i priče da je to mjesto za izgradnju hotela 1948. izabrao sam Aleksandar Ranković koji je prije toga brodom prošao cijelu obalu od Pirana do Albanije i upravo Tučepe izabrao kao mjesto gdje će se odmarati generali i ostali visoki oficiri bivše vojske.

NACIONAL: Kolika je vrijednost tih dviju investicija?

U ta dva hotela investirat ćemo negdje oko 60 milijuna eura.

NACIONAL: Jeste li imali problema s lokalnom zajednicom prilikom dobivanja svih potrebnih dozvola za gradnju tih dvaju hotela?

Možda malo u Splitu, oko gradnje hotela Dioklecijan, ali to su bile sitnice. Međutim, imate tu dvije, tri zanimljive stvari. Lokalna uprava ponekad je sama po sebi troma pa onda imate i problem državne administracije koja zbog nesređenosti katastra i gruntovnice radi probleme. Da to sve skupa složite, treba vam jako puno vremena i zato nam je trebalo malo duže da pokrenemo gradnju u Tučepima. Gledajući generalno, ne mogu se požaliti na lokalne vlasti. Jedino su možda u Tučepima u jednom trenutku probali po sistemu „ako prođe, prođe“ uzeti malo više novca nego što su mogli, ali ne mogu im zamjeriti što su probali.

NACIONAL: Osjećate li, kao turistički djelatnik, određeni pritisak jer je turizam jedini sektor u Hrvatskoj koji normalno funkcionira i o kojem uvelike ovisi hrvatsko gospodarstvo?

Ne doživljavam to tako. Svi mi radimo svoj posao najbolje što možemo i trudimo se da turizam postigne najbolje moguće rezultate. Turizam daje svoj doprinos kao i sve druge industrije. Istina je da je udio turizma u BDP-u prevelik i da je to previše u odnosu na neke normalne odnose. Problem je i u tome što to onda daje nerealnu sliku o turizmu jer on nije toliko dobar, nego je ostatak industrije i proizvodnje trenutno u lošem stanju pa je udio turizma u BDP-u tako velik. Nadam se da će se ti odnosi brzo promijeniti i da će se stanje popraviti.

NACIONAL: U Hrvatskoj je sve više luksuznih hotela i sve veća je konkurencija na tržištu, je li to dobro ili loše za vašu tvrtku?

To je sigurno dobro i nama to može samo koristiti. Najbitnije je da su gosti zadovoljni i da se kući vrate sretni. Svaki kvalitetan objekt i kvalitetna usluga nama mogu donijeti samo dobro jer će se turisti vraćati u Hrvatsku, a na nama je da se potrudimo i budemo bolji od konkurencije pa da taj gost dođe u naše hotele.

NACIONAL: Ruski investitori su u Mali Lošinj uložili nekoliko stotina milijuna eura, vidimo da i vi investirate milijune u nove hotele, može li se taj novac vratiti i koliko treba da neki hotel vrati uloženi novac?

Bez obzira na to govorimo li o gostionici ili vrhunskom hotelu, treba proći dosta vremena da bi vam se vratio uloženi novac. Međutim, mi koji smo u turizmu znamo da je to ulaganje sa sporim povratom, ali je prilično sigurno i stabilno. U turizmu nema brze zarade, možda se negdje pojavi netko tko napravi nešto atraktivno pa u kratko vrijeme zaradi veliki novac, ali u principu, da vratite investiciju u jedan hotel od pet zvjezdica, treba vam nekih 15 godina.

NACIONAL: Cijenu ljetovanja u tim hotelima hrvatskim građanima gotovo je nemoguće platiti. Možemo li očekivati da hrvatski građani uskoro postanu stranci u našim hotelima?

Stvar je povezana s ekonomskom situacijom i onog trenutka kada se digne potrošnja i kada se poboljša opća ekonomska situacija u državi, onda će i naših gostiju biti više. Nažalost, hrvatski gosti trenutačno čine tek deset posto svih gostiju u hrvatskim hotelima i to je puno niže nego što je, primjerice, u Španjolskoj, Italiji ili Francuskoj, gdje domaći gosti čine oko 50 posto svih gostiju u hotelima.

Te zemlje imaju sreću da domaći turisti zapravo stabiliziraju cijeli sektor i uvijek mogu računati na domaće goste. Nažalost, situacija je takva i protiv toga se možemo boriti jedino tako da podignemo standard u cijeloj državi.

NACIONAL: Je li istina da grčki Marfin Investment Group prodaje 49,9% svog udjela u vašoj tvrtki?

To je istina. Naš grčki partner je na izlaznim vratima, a zbog situacije u kojoj se Grčka nalazi, mislim da ne trebam objašnjavati razloge takve njihove odluke. Proces je započeo i uskoro će biti završen period u kojem se trebaju dati obvezujuće ponude. Znam da nekoliko ponuda postoji, ali više od toga u ovom trenutku ne bih otkrivao.

NACIONAL: Osim što uspješno vodite hotelijersku tvrtku, postali ste i proizvođač vrhunskih vina. Kako ste ušli u vinski biznis?

Sasvim slučajno. U svibnju 2009. pozvao sam na svoj ranč na Braču jedno šire društvo prijatelja vina, vinara i onih koji to žele postati, kao i onih koji cijene dobro vino. Skupilo se dosta veselo društvo u kojem je bio i Zlatan Plenković. Kad je vidio teren, Plenković je rekao da je šteta tu ne napraviti vinograd. To je bila inicijalna ideja i onda sam odlučio da idem u to. Slučaj je htio da je istekao najam u podrumu stare bolske vinarske zadruge, tako da je naša tvrtka Jako vino ušla u taj podrum. Puno sretnih okolnosti se poklopilo.

NACIONAL: Kako ste zadovoljni s prodajom?

U ovom trenutku proizvodi se oko 160 tisuća butelja plavca malog i pošipa, a malo manje od jedne trećine izvozimo u Francusku, Švicarsku, Belgiju, Njemačku, SAD, Veliku Britaniju, Kanadu. Istina je da je teško plasirati vina na izvozna tržišta, mi smo s naša prva dva zahtjevna tržišta Francuske i Belgije zapravo imali sreću da su kupci slučajno došli na Bol. Posjetili su naš podrum, svidjelo im se vino i cijela priča i odlučili su se toga primiti jer cijene autohtoni proizvod koji je na neki način i egzotičan. U toj vinariji prodajemo trećinu vina. Ostatak prodajemo gotovo isključivo u restoranima i vinotekama, odnosno, specijaliziranim trgovinama u Hrvatskoj. Vino je u najvećem cjenovnom razredu i u skladu s time se i plasira na tržištu, a trenutno je na vinskim kartama šest do sedam restorana s Michelinovim zvjezdicama. Na domaćem tržištu smo u boljim restoranima, dakle, sve u svemu, mislim da smo jako dobro pozicionirani.

Nacional: Je li istina da ste prodali gotovo sve dionice Hajduka koje su bile u vašem vlasništvu?

Da, istina je da sam prodao veliki dio svog paketa dionica Hajduka, dok sam u svom vlasništvu zadržao samo manji broj istih.

Nacional: Zašto ste se odlučili na taj potez?

Razlog je što nisam uspio s projektom „Naprid bili“, a i s vremenom sam se umorio u svim tim nastojanjima da Hajduk uspije i da se razvije. Osjećam da Tomislav Mamić ima energiju i viziju kako pomoći Hajduku u daljnjem razvoju jer i on kao i ja podržava model suradnje s udrugom navijača „Naprid bili“, a ta suradnja je jamstvo za napredak Hajduka.

NACIONAL: Ali klub je donekle financijski stabiliziran, iako sportski rezultati nisu najbolji?

S rezultatom, naravno, nitko nije zadovoljan jer Hajduk zaslužuje biti najbolji, boriti za naslov prvaka i duže ostati u Europi. Međutim, moramo biti realni i priznati da je Hajduk dugo bio u teškoj financijskoj situaciji i trebalo ga je stabilizirati. Mislim da je u posljednje tri godine, koliko ta stabilizacija traje, rezultat u dobroj mjeri i postignut. Danas je Hajduk klub koji operativno stoji najbolje u cijeloj Hrvatskoj i od svih klubova najviše zarađuje od prodaje ulaznica, suvenira i sponzora. Nismo zadovoljni prihodima koji dolaze od prodaje igrača i mislim da na tom području još ima prostora za napredak, a da bismo to postigli, nužno je podići razinu igre i rezultata jer jedino tako možemo podići cijenu našim igračima. Svi mi bili bismo zadovoljni da smo se plasirali u Europsku ligu, ali to je realnost koju treba prihvatiti. Mislim da se trebamo strpjeti još godinu dana i da ćemo sljedeće godine, uz određena pojačanja i zreliju momčad, biti glavni konkurenti za naslov prvaka države.

NACIONAL: Vi ste nekako rezerviraniji od nekih svojih kolega kada su u pitanju javni nastupi i kritike Dinama, Zdravka Mamića i rada HNS-a.

Mi smo Dinamu sportski rivali i konkurenti, a ja sam ipak dovoljno iskusan, da ne kažem star, i ne mogu si dozvoliti da se spustim na razinu jednog mladog navijača koji razmišlja vrlo euforično. Mamića uvažavam, cijenim njegove rezultate i ne želim ulaziti u bilo što drugo. Naučio sam da se prije svega brinem o svojoj kući i svojoj familiji, a ne da sve znam o svojem susjedu, dok kod mene ništa ne funkcionira. Ne smatram pametnim ulaziti u takve odnose i sukobe koji nama ne koriste. Takav način komunikacije, koji ide sve do mržnje, može prerasti u bolest koja više smeta onome tko ulazi u te sukobe i tko mrzi, nego onome koga se mrzi. Tog kojeg se mrzi to uopće ne nervira i onda dolazite u poziciju da mu pomažete, a sebi odmažete. Druga stvar koju bih želio naglasiti jest da bavljenje drugim automatski znači da se ne bavite sobom, a bavljenje sobom je ono na čemu treba raditi. Da se razumijemo, ja ovime ne opravdavam nikakve loše radnje u nogometu koje su usmjerene bilo protiv Hajduka, bilo protiv nekoga drugoga. Takve radnje treba osuditi i izbaciti iz nogometa.

NACIONAL: Javnosti je možda malo manje poznato da ste vi po struci inženjer elektrotehnike. Kako ste završili u turizmu?

Karijeru sam započeo u Končaru, gdje sam početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća trebao postati direktor i preselit se u Bagdad u kojem je trajao Iransko-irački rat. Kad sam stigao tamo, doživio sam prvu zračnu uzbunu nakon koje sam se zahvalio na poslu jer me kod kuće čekala trudna supruga s dvjema kćerima. Poslije Končara otišao sam u jednu malu ali uspješnu tvrtku, a nakon toga počeo sam se baviti osiguranjima. To iskustvo mi je dobro došlo pa sam u Hrvatskoj prvo osnovao vlastitu osiguravateljsku kuću koju sam kasnije prodao, a usredotočio sam se na turizam u kojem sam ostao do danas.

NACIONAL: Je li istinit podatak da ste, dok ste radili u tvrtki Volta, imali najveću plaću u Jugoslaviji?

Istina je. Kao direktor u Volti imao sam, službeno, šest-sedam godina najveću plaću u Jugoslaviji. Proizvodili smo specijalne elektroničke uređaje poput velikih transformatora. Radili smo za zračnu luku u Sarajevu uoči Olimpijskih igara 1984. i na tom poslu sjajno smo zaradili. Istodobno, bavio sam se fundamentalnom fizikom, proučavao supravodljivost vodiča na dnevnim temperaturama i energetski ultrazvuk te objavljivao u svjetskim stručnim časopisima.

NACIONAL: Često vas se može vidjeti u društvu političara, jesu li vas ikada zvali da se uključite u politički život i jeste li o tome razmišljali?

Kao student imao sam veliku želju baviti se politikom, ali kako sam postajao iskusniji, politika me sve manje zanimala. Bilo je nekih poziva, ali osim u studentskim danima, nikada nisam razmišljao o ozbiljnoj političkoj karijeri.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.