‘Svjedočimo sukobu dviju europa. Jedna je Europa zatvorenih granica i žica koja se okuplja oko Orbána, a druga Europa čiji su zagovornici demokršćani Angele Merkel i Katolička crkva koja je u opasnosti od lažnih kršćana’

Ja nisam od onih političara koji zamišljaju da će baš oni u Saboru biti jezičac na vagi ili oni koji će odlučivati o sastavu nove vlade i sudbini države. Idem u izbore jer vjerujem u svoja životna načela, vjerujem ljudima s kojima surađujem i vjerujem da zajedno možemo napraviti nešto dobro za ovu državu. Ja od politike ne živim.” Tim riječima je Drago Prgomet na početku razgovora za Nacional obrazložio zašto je odlučio izaći na parlamentarne izbore te se sa svojom nezavisnom listom pridružiti platformi Mosta Bože Petrova, gradonačelnika Metkovića. Na predstavljanju liste prošlog tjedna u Zagrebu, Prgomet i Petrov istaknuli su da neće koalirati ni s HDZ-om niti SDP-om.

Prgomet je u veljači ove godine istupio iz članstva u HDZ-u i dao ostavku na mjesto zamjenika predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, s čijom se politikom i načinom vođenja stranke nije slagao, o čemu je otvoreno govorio.

“Ne mogu prihvatiti poticanje ideoloških podjela i sukoba u hrvatskom društvu koje se nalazi u izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji. Protivim se politici na tragu tzv. ne-liberalne demokracije kojoj smetaju ljudi koji drugačije misle, politici koja se danas provodi u stranci, a sutra bi je njeni propagatori vodili i na vlasti”, izjavio je tada Prgomet.

U izbornu utrku Prgomet ulazi siguran da ne može izgubiti.

NACIONAL: Rekli ste da ne živite od politike. Ugledan ste liječnik i profesor. Što je presudilo da se ipak odlučite kandidirati?

Izgubio bih kad bih šutio, kada ne bih kao odgovoran građanin, a smatram se odgovornim građaninom, rekao što nije dobro u ovom društvu. Onda bih se osjetio poraženim.

NACIONAL: Hoće li Most nezavisnih lista imati kandidate u svim izbornim jedinicama?

Plan je izaći na izbore u svih 10 izbornih jedinica. Već smo predstavili veliki broj kandidata. Riječ je o ljudima koji su u svojim sredinama jako poznati, to su gradonačelnici ili načelnici općina od Metkovića, Omiša do slavonskih općina, od Kopanice do Tompojevaca. Ja ću biti nositelj i odgovoran sam za listu u 1. izbornoj jedinici. Izborni stožer Mosta bit će u centru Zagreba.

NACIONAL: Planirate li suradnju s Milanom Bandićem ili nekom drugom listom?

Ne. Sve liste idu na istoj političkoj platformi koja se zove Most. Nema koalicija. Samo ljudi koji su dio platforme Most.

NACIONAL: Rekli ste da poslije izbora nećete ni s SDP-om ni HDZ-om. Na koliko uopće mandata računate?

Uvjereni smo da ćemo imati najmanje tri saborska mjesta.

NACIONAL: Zašto apriori odbijate suradnju s dvjema velikim strankama? Ako bude situacija da vaši glasovi mogu presuditi u formiranju Vlade, odnosno, parlamentarne većine, i dalje ćete ostati dosljedni tome?

Nećemo podržati ni Milanovića ni Karamarka u formiranju vlasti. Ako vlast neće moći formirati nitko od njih samostalno, a da se izbjegnu novi izbori, postoji mogućnost formiranja velike koalicijske vlade ili vlade nacionalnog jedinstva, može se formirati manjinska vlada ili vlada stručnjaka. Ali, ponavljam, mi ne sudjelujemo u izborima samo da bismo bili oporba ili kritičari neke buduće vlade. Spremni smo sudjelovati i preuzeti odgovornost i u izvršnoj vlasti, ali ni u Milanovićevoj ni u Karamarkovoj vladi.

NACIONAL: Ali prema sadašnjem odnosu snaga i prema anketama, nema realne mogućnosti da će netko treći sastavljati Vladu.

Mi ćemo poštivati odluku građana. Ako je to jedna od ove dvije vlade, bit ćemo oporba, što nas neće spriječiti u tome da uvijek podržimo dobar prijedlog, bez obzira na to s koje strane dolazio. Nemamo mi tu osobnih animoziteta ni prema kome. Dapače. Bili bismo najsretniji da u Hrvatskoj postoji visoka razina dijaloga i političke komunikacije. A toga nema i od toga Hrvatska politika kronično pati. Kao što nedostaju ozbiljna politička sučeljavanja. Tko nije spreman na suradnju, taj je politički isključiv, a tko nije spreman na sučeljavanje, taj je politička kukavica. Ni jedno ni drugo nije dobro. Ali nevjerojatno je da netko tri godine govori da je premijer nesposoban, a kad dobije priliku sve mu to reći u lice u javnom sučeljavanju, onda to izbjegava.

  • ‘IMAM RAZUMIJEVANJA ZA MILANOVIĆEV potez blokade granica za kamione iz Srbije jer imamo problem s jednom neorganiziranom i kaotičnom državom. Nismo smjeli dopustiti da destabilizira Hrvatsku’

NACIONAL: Koliko se sjećam, u vrijeme unutarstranačkih izbora u HDZ-u također je bilo sučeljavanja.

Da, ali na njima ni tada nije sudjelovao Tomislav Karamarko, kao ni Jadranka Kosor. No želim reći, kad govorim o Karamarku, poštujem njegov legitimitet, to što je izabran za predsjednika HDZ-a. To što vodstvo HDZ-a nije prihvatilo moj legitimitet, to što sam i ja jednako tako izabran, to je problem tog vodstva. No ne volim razgovarati o tome ni o gospodinu Karamarku jer bih se mogao dovesti u situaciju da me čovjek tuži.

NACIONAL: Mislite li da njegova tužba protiv Nacionala ima osnovu?

Ja nikad ne bih tužio novinara ili neki medij, bez obzira na to što nisam uvijek imao sjajna iskustva s novinarima. Razumljivo je da tužite osobu koja je to rekla kako biste to na sudu pokušali opovrgnuti. Ali ne možete tužiti prenositelja vijesti. To mi je neprihvatljivo. Ali to je taj ostatak komunističkog mentaliteta s kojim se ja nisam slagao ni unutar HDZ-a.

NACIONAL: Predstavljajući suradnju s Mostom, izašli ste s nekim osnovnim programom koji uključuje decentralizaciju i smanjenje državnog aparata na svim razinama, od broja zastupnika do broja općina. Što taj program još uključuje?

Smatramo da je potrebno smanjenje utjecaja države na gospodarstvo, jačanje poduzetništva kao dijela društva koje će zapošljavati. To nije zadaća države. Zadaća države je postaviti jasne okvire za razvoj tržišnog, socijalno pravednog i ekološki prihvatljivog gospodarstva. Posvetit ćemo puno pozornosti obrazovanju koje mora biti besplatno, ali ga i reformirati uzimajući u obzir potrebe na tržištu rada, kako danas, tako i desetljećima unaprijed.

NACIONAL: Ali jeste li svjesni toga da kao oporba s trojicom, četvoricom zastupnika nećete to moći provesti te da to možete samo ako ste na vlasti?

Da, ali po meni je bolje biti kvalitetna oporba, jasno artikulirati svoja načela i razmišljanja, nego se prodati za malo vlasti. Čak i kad bi to urodilo nekom sitnom mogućnošću da se neki od tih vaših projekata realizira. Mi nismo trgovačka priča. Trgovine neće biti. Ljudi koji čine Most dosad su pokazali da su hrabri jer su prvo u svojim sredinama vrlo jasno prozvali one koji loše rade, suprotstavili se dugovječnim načelnicima i gradonačelnicima koji su sprječavali bilo kakvu promjenu i uspjeli su ih pobijediti i promijeniti svoje sredine. Pokazali su se kao neovisni, odgovorni, pošteni, nekorumpirani i to je ta politika koju će Most i svi mi zajedno zagovarati.

NACIONAL: Kao kirurg i profesor, kako ćete uskladiti svoje obveze sa saborskim mandatom ako ga osvojite? Planirate li napustiti liječničku profesiju zbog Sabora, iako Hrvatskoj nedostaje liječnika?

Slažem se s vama. Ne možete raditi i jedno i drugo krajnje profesionalno.

Ako sam se odlučio politički angažirati, biti saborski zastupnik, onda ću biti saborski zastupnik. Ne možete svaštariti jer onda na kraju niste ni doktor ni saborski zastupnik. Svojevremeno sam napustio struku, otišao u rat i bio dvije godine u ratu jer sam smatrao da u tom trenutku trebam biti tamo. A ako sam se sad odlučio politički angažirati, učiniti nešto dobro za ovo društvo, onda to ne mogu raditi usput. To ili radite ili ne radite. Nema svaštarenja. Moje mjesto predstojnika klinike preuzet će netko drugi i to je jedino pošteno, jer ne vidim kako bi to izgledalo da vodim kliniku i budem saborski zastupnik. Postoje ljudi koji to rade. Ali koliko kvalitetno rade, to znaju njihovi pacijenti, a kakvi su političari, ocijenit će građani na izborima.

  • ‘NAJŽEŠĆI ZAGOVORNICI SLANJA VOJSKE na granice su ljudi koji ne znaju ni što je rat ni što su izbjeglice. Za razliku od onih koji Hrvate straše izbjeglicama, Njemačka je svjesna da im oni mogu podići ekonomiju’

NACIONAL: Kako ocjenjujete ponašanje premijera Milanovića u ovoj izbjegličkoj krizi?

Vlada je nepripremljena dočekala ovaj veliki izbjeglički val. Bilo je puno improvizacija, ali se to u konačnici ispravilo. No u ovoj situaciji moramo biti svjesni nekih činjenica. Prvo, Hrvatska ne može rješavati problem koji je problem cijele Europske unije. Hrvatska ima premala pleća za to. Drugo, Hrvatska ne može i ne smije taj problem rješavati zatvaranjem granica, slanjem vojske na granicu ili postavljanjem žice. Treće, Hrvatska ne može postati sabirni centar. Može raditi ono što Vlada u ovom trenutku radi, a što nije radila prvih dana, registrirati ljude koji ulaze u Hrvatsku. Hrvatska im mora pružiti svu ljudsku i humanitarnu pomoć i omogućiti prolaz prema državama koje ih zovu i gdje ih žele, zbog čega su ti ljudi krenuli iz svojih zemalja bježeći bilo od rata, bilo od siromaštva.

NACIONAL: Kako gledate na potez blokiranja granica za kamione?

Uvijek sam protiv zatvaranja granica, ali imam razumijevanja ako je to bio jedini mogući odgovor na nekorektno ponašanje Srbije koja je odlučila sve izbjeglice slati u Hrvatsku, a ne u druge zemlje Europske unije, Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku. Nemojmo zaboraviti, mi imamo problem s jednom neorganiziranom i kaotičnom državom koja je pustila izbjeglice u svoju zemlju i u jednom trenutku ih sve usmjerila na Hrvatsku. Dobro je da se granica otvorila, apsolutno, ali trebalo je poslati poruku da mi ne možemo dopustiti da Srbija svojim neodgovornim ponašanjem destabilizira Hrvatsku.

NACIONAL: Predsjednik HDZ-a tvrdi da premijer Milanović sve to radi u predizborne svrhe. Slažete li se s tim?

Problem izbjeglica ne smije biti problem SDP-a i HDZ-a, već problem hrvatske države. Svakom onom koji na tome pokušava zaraditi političke poene, poručujem da je to neodgovorno, neozbiljno, politikantsko ponašanje. Graditi političku poziciju i probitak na tragediji tuđih ljudi je beskrupulozno i u konačnici će birači, potpuno sam siguran, to prepoznati kao nešto što se ne smije raditi. Stavovi pojedinih stranaka, uključujući i HDZ, vrlo su konfuzni. Vodstvo HDZ-a pokazuje izostanak ozbiljne i jasne politike, izostanak kontinuiteta u vlastitim uvjerenjima i stavovima. To je politika od danas do sutra; što mi u tom trenutku odgovara, to i uzmem. Danas više ne znamo koji je stav vodstva HDZ-a prema Srbiji. Što se to promijenilo u odnosima Hrvatske i Srbije kao posljedica takvih stavova? Je li odjednom Hrvatska postala kriva za loše odnose samo zato što je u jednom trenutku morala zatvoriti granicu. Ili su ti odnosi opterećeni time što su na čelu Srbije ljudi koji ne kriju da su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku, ljudi koji ne žele otkriti gdje su masovne grobnice, gdje su bili koncentracijski logori, ne žele vratiti opljačkana dobra. Poštujemo susjede, ali ne možemo vlastite interese podrediti drugoj državi koja još uz to nije ni članica EU.

NACIONAL: Mislite li da Karamarko želi pridobiti onaj dio ljudi koji se boje da će Hrvatska biti zatrpana izbjeglicama i koji žele vojsku na granicama?

Zanimljivo je da su najžešći zagovornici slanja vojske na granice ljudi koji ne znaju ni što je rat niti što su izbjeglice, a u Domovinskom ratu ili nisu sudjelovali ili su ga gledali iz pristojne udaljenosti. Ne znaju čemu služi vojska niti koje su mogućnosti Hrvatske vojske u ovom trenutku. Drugo, neprimjereno je strašiti građane da će im azilanti uzeti posao. Svjedočimo tome da gotovo nema emigranta koji želi ostati u Hrvatskoj. S druge strane, podsjetit ću na to da je prije nekoliko dana predsjednik Uprave Mercedesa, a sjedište Mercedesa je u istoj zemlji gdje iIFO institut, vrlo jasno rekao: “Očekujemo izbjeglice, prihvatit ćemo ih jer će oni podići njemačku ekonomiju.” Mi smo tu samo zemlja kroz koju se prolazi i tu se moramo ponijeti kao odgovorno, otvoreno i humano društvo.

NACIONAL: Kad smo kod IFO instituta, jeste li vi, dok ste bili zamjenik predsjednika HDZ-a, vidjeli barem nacrt tog famoznog programa ili sudjelovali u pregovorima s Nijemcima? Kako je uopće došlo do tog angažmana?

Ne, nisam sudjelovao i ne znam kako je došlo do angažmana ni tko je sudjelovao u razgovorima. Ali ne vidim ništa loše u tome da se koriste savjeti ljudi koji znaju. Šteta je što se ne koristi znanje ljudi kojih ima u HDZ-u, a koji su čak i školovani na istim ekonomskim principima koje zastupa IFO institut. Jedino je neobično to što će taj program, prema zadnjim informacijama, biti gotov tek u prosincu, nakon izbora.

  • ‘IDEM NA IZBORE JER BIH IZGUBIO KAD BIH ŠUTIO i kad ne bih vjerovao da s ljudima iz Mosta mogu napraviti nešto dobro za ovu državu. Naši ljudi su hrabri, neovisni, pošteni i nekorumpirani’

NACIONAL: Kako komentirate to što je HDZ cijelu predsjedničku kampanju temeljio na svojevrsnoj histeriji anti-regionalizma, a Karamarko se sastao sa srbijanskim premijerom Vučićem na dan inauguracije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović?

Ako su se sastali, bilo bi lijepo da javnost sazna o čemu su razgovarali, s obzirom na to da je Karamarko pretendent na mjesto premijera. Jasno, sa susjedima treba razgovarati. No Hrvatska je dio EU i svoju budućnost treba gledati u EU i to u onom dijelu EU koji zagovara otvorene granice, međusobnu suradnju i poštovanje. Promjenu retorike vodstva HDZ-a treba shvatiti kao taktiku za dobivanje izbora. I to je legitimno. Međutim, mislim da u ovom trenutku nikome nije jasno kakvu će politiku Karamarko provoditi u slučaju izborne pobjede. Oni u završnicu izbora ulaze s previše nejasnoća koje sigurno zbunjuju njihove potencijalne birače. Toliko kontradiktornosti u stavovima nije već dugo viđeno. Od toga da ćete se suprotstaviti rješenju pitanja dužnika u švicarskim francima pa onda to prihvatite, zatim biste malo poslali vojsku na granicu pa ne biste, do toga da ste cijelu kampanju posljednje tri godine temeljili na bliskom povezivanju i prihvaćanju vrijednosnog sustava demokršćana Angele Merkel, a da biste sada doveli u pitanje njezinu politiku. Vrlo je teško reći u kojem će smjeru HDZ ići.

NACIONAL: Je li Karamarko bliži Angeli Merkel ili Viktoru Orbánu?

Po onom što sam imao priliku pročitati, bliži je Orbánu. Ali to nije ništa neobično. Sada vidimo da se oko Orbána okupljaju ljudi koji su odrastali u okrilju komunističkog režima, koji demokraciju nikad nisu shvatili i koji i antitotalitarizam provode na totalitaran način. Kao što su komunisti radili – tko nije s nama, taj je protiv nas. Na sceni su različiti pogledi na demokraciju, kao što svjedočimo i sukobu dviju Europa. Jedna je Europa koja se okuplja oko Orbána, a to je očito Europa zatvorenih granica i žica, a druga je Europa čiji su zagovornici demokršćani Angele Merkel i Katolička crkva na čelu s papom Franjom, dakle, Europa otvorenih granica i prihvaćanja ljudi kojima treba pomoći. Ja nemam dvojbe oko toga koju ću Europu prihvatiti. Mi nismo išli u rat da bismo se sada zatvarali, da bismo gradili zidove prema bilo kojim susjedima ili da bismo branili ulazak u Europu ljudima koji su druge vjere, druge nacionalnosti ili imaju drugačije civilizacijske korijene. Pogotovo zato što Europa treba ljude jer je stara i demografski propada. I ako ti ljudi ne dođu u Europu, Europa više neće moći živjeti standardom kojim danas živi. Toga je Njemačka svjesna. Toga su Austrija i Švedska svjesne. A graditi zidove? U ime čega? U ime obrane europskog kršćanstva? Hoćemo li kršćanstvo braniti jačanjem kršćanskih vrijednosti, kako zagovara papa Franjo, ili vojskom i žicom? Ja ne znam što će izabrati Karamarko koji brani Orbána, ali ja sam svoj stav jasno rekao. Europska unija je u većoj opasnosti od lažnih kršćana jer time izdaje svoje kršćanske temelje. Pitanje je da li ti veliki političari koji zagovaraju obranu Europe doista štite vrijednosti Europe ili to rade zbog vlastite političke pozicije.

NACIONAL: Hoće li na izborima u Hrvatskoj presuditi osobnosti Zorana Milanovića ili Tomislava Karamarka i mislite li da je Milanović ipak krenuo malo previše osobno napadati Karamarka, s obzirom na to da ga proziva da ne zna engleski, da je stariji od njega i slično?

Takva razina političke komunikacije nije primjerena, pogotovo premijeru. U politici se treba tući idejama, a građani će procijeniti jesu li neke elementarne stvari, poput poznavanja stranog jezika, bitne za njihov izbor. Izbjegavam svako prozivanje na osobnoj razini. Prozvat ću nekoga ako se ne slažem s njim u političkim uvjerenjima i načelima. Drugi je problem što su se u političkim strankama profilirali ljudi koji nemaju ni adekvatna znanja, ni iskustva, ni izobrazbe za funkcije na koje pretendiraju, zato što napredujete isključivo zahvaljujući volji svoga šefa. Tako i sada u Vladi imamo ministara koji da nisu tu, ne bi izvan politike našli ozbiljan posao.

NACIONAL: Na koga točno mislite?

Ne želim ih imenovati, ali ponavljam, ne bi mogli naći ozbiljan posao. A ovo što Karamarko sada nudi je slično, reciklirane političare.

NACIONAL: Karamarko tvrdi da će formirati vladu stručnjaka. Kako to komentirate?

Bilo bi pošteno da građanima kaže tko će biti ti ljudi. Za sada stvari stoje tako da mi ne znamo ni jednog stručnjaka koji će biti tu, a u isto vrijeme pojedini dužnosnici HDZ-a, poput Josipe Rimac, već sami govore da su spremni biti dio Vlade. Možda nas razuvjeri, ali ako HDZ dobije izbore, siguran sam da će to biti vlada sastavljena isključivo od stranačkih ljudi lojalnih Karamarku. Koji, usputno rečeno, barem prema najavama ide na izbore u 9. izbornoj jedinici iako živi u centru Zagreba. Mene nije strah svoje političke ideje suprotstaviti Zoranu Milanoviću, lideru ljevice. Budući da su i neki drugi lideri stranaka najavili da će na izbore u drugim izbornim jedinicama, izgleda da ćemo u 1. izbornoj jedinici ostati samo Milanović i ja.

NACIONAL: Mislite li da HDZ može izgubiti izbore?

Ja sam u veljači, kad je HDZ bio najjači, kad mi nitko nije vjerovao, rekao da će Karamarko, koji svojom retorikom gura HDZ u radikalizam, dovesti u pitanje sigurnu pobjedu na parlamentarnim izborima. Posljednje ankete, pa i javno mnijenje, govore u prilog tome da će rezultati biti jako neizvjesni.

NACIONAL: Ali Karamarko tvrdi da su autori tih anketa falsifikatori te da kad HDZ dođe na vlast, više neće imati s kime raditi. Kako to komentirate?

To je nevjerojatno da netko, dok je još u oporbi, prijeti tko će moći raditi koje poslove, kako trebaju izgledati udžbenici povijesti, kakav bismo stav trebali imati o pojedinim osobama iz hrvatske povijesti… To je potpuno preslikano iz onoga što Orbán provodi u Mađarskoj. To nema veze s demokracijom. I to su ti razlozi zbog koji se ja nisam našao s ovim vodstvom. To nije moja politika.

NACIONAL: Kako komentirate odluku Ustavnog suda da se na izborima mogu kandidirati i osobe osuđene zbog zlouporabe dužnosti?

Meni, kao i članovima Mosta, takva odluka nije ni trebala jer nam ne bi palo na pamet stavljati ni blizu liste nekoga tko je osuđen za zloporabu dužnosti. Ali mislim da je Ustavni sud jako pogriješio jer je poslao poruku da se kriminal isplati.

NACIONAL: Izbori će ove godine pasti neposredno prije ili neposredno poslije obljetnice pada Vukovara. Kako gledate na činjenicu da je HDZ onemogućio provođenje dvojezičnosti u Vukovaru?

Mogu razumjeti osjećaje građana Vukovara, ali ne i političare koji su prije dvije godine glasali za jedno, a sada za drugo. I pritom za to nisu dali ni jedno ozbiljno obrazloženje osim što su očigledno htjeli ojačati svoju poziciju u desnom radikalnom biračkom tijelu. Što bih ja trebao reći, kojem su četnici spalili kuću, protjerali roditelje, ne znam gdje su grobovi mojih rođaka… Zar bih trebao razbijati ćirilićne ploče? Tako se ne brani Hrvatska.

Komentiraj


FOTO:Nacional
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.