‘PREMIJER JOŠ UVIJEK nije odgovorio tko je lagao, Ramljak ili Marić. I Povjerenstvo za sukob interesa upozorilo je da je Marić kao ministar financija odlazio na sumnjive sastanke s Todorićem, uoči potpisivanja lex Agrokor, za koji Plenković ne otkriva tko ga je pisao’

Zaslužuje li Davor Bernardić još jednu šansu za povratak rejtinga SDP-a ili će biti u pravu oni koji upozoravaju da bi članstvo SDP-a uskoro moglo pitati Bernardića: “Di je rejting”? Prema istraživanju Crobarometra, rejting SDP-a u prosincu je pao na 18,9 posto, a prema istraživanju Crodemoskopa, početkom siječnja iznosio je 20,6 posto. Obje ankete pokazale su nastavak pada stranačkog rejtinga, dok je osobni rejting Davora Bernardića po istraživanjima Crodemoskopa objavljenima početkom siječnja, narastao s 2,7 na 4,5 posto.

Bernardiću na ruku jedino ide činjenica da je u izboru najnepopularnijeg političara premijer Andrej Plenković na prvom mjestu, a on tek na trećem. No problem je i u tome što je u međuvremenu Živi zid postao treća najjača stranka u državi.

Davor Bernardić želi ostaviti dojam da se time previše ne opterećuje te smatra da je riječ o prolaznim trendovima. U subotu ujutro, prije našeg intervjua, popeo se na Sljeme, nakon toga bio je na Cvjetnom trgu gdje je podržao kampanju Foruma mladih SDP-a “Dosta je”, a potom se uključio u kampanju za borbu protiv raka dojke povodom Dana mimoza. Prethodnu večer proveo je u Satiričkom kazalištu Kerempuh na premijeri nove predstave Olivera Frljića “Šest likova traži autora”.

NACIONAL: Je li vaš “stand-up” u Saboru s pitanjem “Di su pare?” upućenom premijeru Plenkoviću bio pogodak ili promašaj? Reakcije su podijeljene.

Uspjeli smo u glavnom cilju, staviti u fokus pitanje ograničavanja slobode govora i cenzure koja je u Hrvatskoj na snazi u najgorem mogućem obliku. Sjetite se kako su gašeni Facebook profili i hapšeni mladići zato što su ružno pisali o premijeru, smijenjen Nadzorni odbor HRT-a koji je upozoravao na korupciju, kako se pokušalo zabraniti emitiranje filma “Ministarstvo ljubavi”, a Facebook stranica ‘Di su pare’ i još neke su preko noći nestale… Pod krinkom zakona protiv govora mržnje de facto se želi ograničiti upotreba društvenih mreža. To u Hrvatskoj ne smijemo dopustiti jer satira predstavlja slobodu govora, to je način izražavanja kroz kritiku i smijeh. Za razliku od premijera, meni ne smeta i ne ljuti me kad sam predmet satire. S druge strane, Hrvatska je izložena bombardiranju lažnim vijestima dok se sakriva pravo stanje, a to je da je 60 tisuća ljudi napustilo zemlju u posljednjih godinu dana, da su poskupjeli struja, gorivo, hrana, da ljudi sve teže žive, a umirovljenicima se smanjuje životni standard. Nema reformi, vizije ni pomaka. Jedino što se radi je da se kroz najsofisticiranije metode pokušava plasirati lažne informacije. Pa pogledajte HRT, Dnevnik HRT-a je pola ure cenzure.

NACIONAL: Mnogi umjetnici tvrde da je na djelu i pokušaj kontrole kulture. Je li premijer trebao biti na premijeri Frljićeve predstave, budući da je riječ o autoru koji je doživio vjerojatno najviše napada na svoj umjetnički rad u modernoj Hrvatskoj?

Ne želim ulaziti u to je li premijer trebao biti na predstavi ili ne, to je stvar osobnog izbora. Ja sam otišao na predstavu zato što volim Kerempuh i satiru koja daje jedan drugačiji pogled na život, na stvarnost i na trenutno stanje u državi. U demokratskim društvima kakvo želimo i u Hrvatskoj, ponekad je ta granica određena situacijom i stanjem u društvu i državi. Frljić je to napravio vrlo provokativno, frljićevski. Predstava je vrlo šokantna, ali to je njegov već otprije poznati stil. Nekima se taj način sviđa, a nekima ne. To je stvar ukusa. On upravo na takav šokantan način želi skrenuti pozornost na neke ljude i događaje u Hrvatskoj. Međutim, sloboda izražavanja preduvjet je razvoja svakoga od nas.

NACIONAL: Hoćete li reagirati i kako ako desničarske udruge budu tražile zabranu predstave koja počinje scenom svadbe TV voditelja Velimira Bujaneca, kao što su braniteljske udruge prosvjedovale pred HRT-om i tražile zabranu emitiranja filma ‘Ministarstvo ljubavi’?

Bitno je da nikome nije ugrožen život, da postoji sloboda umjetničkog izražavanja i da ljudi mogu reći svoje mišljenje. Satira nas nasmijava, pa čak i kad je to “preko ruba”, ali često i provocira. No bitno je da nas tjera da mislimo, da promišljamo. Kad je u pitanju Frljić, to je definitivno “na rubu”, ali sloboda je ključna riječ koju u Hrvatskoj trebamo. Bez slobode, u Hrvatskoj nema ni slušanja različitih mišljenja niti mogućnosti ispunjenja kreativnih potencijala pojedinaca, a nema ni želje za napretkom. Moramo vratiti fokus na slobodu jer su ljudi sve manje slobodni. Zašto? Zato što nemaju mogućnost izbora posla i karijere, što ekonomski nisu slobodni, ovise o roditeljima i nesigurnim radnim mjestima, ne mogu si osigurati krov na glavom i ne mogu se odlučiti na planiranje obitelji ako za to nemaju uvjete. Naš plan za mlade potpuno je orijentiran na te teme: lakše do posla, lakše do stana i lakše do boljeg obrazovanja. U sva tri polja Hrvatska zaostaje, a ova vlada nije učinila ništa. U Hrvatskoj je stanje pet do 12 i mi sigurno nećemo lutati kao ova vlada koja je došla 2016. Prošla je i 2017., a nema ništa od najavljenih reformi kojima su očito prevarili građane na zadnjim izborima.

NACIONAL: Kako ne? Ministar financija tvrdi da je provedena mini porezna reforma.

Pa da, on je uzeo individualnim djelatnostima, kulturnim djelatnicima, povećao umjetnicima i slobodnim profesijama trošak rada, povećao PDV u turizmu, ukinuli su poreznu olakšicu za kupnju prve nekretnine. Ako smatraju da je reforma ukidanje poreznih olakšica uz uvođenje novih nameta, onda to svakako nije dobra porezna reforma.

NACIONAL: Što će raditi ova vaša vlada u sjeni?

Prije svega, ponavljam da nije riječ o vladi u sjeni, već o radnim grupama i pokušaju da se jasnije poveže odgovornost Predsjedništva stranke, Kluba zastupnika i Savjeta stranke, da se uključi maksimalan broj ljudi, ali i da postoji jasna koordinativna odgovornost. U Ogulinu smo na vrlo demokratski način i otvoreno diskutirali o problemima unutar stranke i kako ih riješiti te smo usuglasili stavove i napravili plan daljnjeg rada. S praksom otvorenog i konstruktivnog dijaloga sigurno nastavljamo i dalje. Akcijski plan je napravljen s idejom i ciljem da jednako uključimo sve ljude u stranci koji žele i smatraju da kroz razne teme bitne za Hrvatsku mogu dati svoj doprinos. Jedan od tih planova je definitivno poboljšanje komunikacije u SDP-u. Mi smo prošle godine u proceduru poslali 20 reformskih prijedloga koji znatno olakšavaju život poduzetnicima, učiteljicama i učiteljima, ljudima koji žive od svog rada, onima koji rade za minimalnu plaću, umirovljenicima, ali ništa od toga nije prihvaćeno. Ali ne samo to, nego se i slabo čulo u javnosti. Naš zadatak je da se o tome naš glas jače čuje i da u tome imamo jedinstvene poruke. I ponovit ću, nema otpisanih. Niti ima otpisanih niti ima vlade u sjeni, postoje samo oni s inicijativom i oni bez nje.

NACIONAL: Otkud onda priča o vladi u sjeni? 

Svaki potpredsjednik stranke – Rajko Ostojić, Boris Lalovac, Zlatko Komadina i Peđa Grbin – ima svoje resore, to može podsjećati na podjelu resora u Vladi, ali nije napravljeno s tom namjerom. Smisao je da akcijski plan poluči rezultate upravo kroz prijedloge zakona i kvalitetne inicijative koje smo i dosad imali. Naravno da je trebalo izdvojiti imena na čelu radnih grupa ili voditelje koordinacija. Nije moguće pojačati aktivnost pa i odgovornost bez izdvajanja imena, ali to nisu “ministri u sjeni”. Bitni su rezultati, aktivnosti, stavovi iza kojih će biti SDP, a ne pojedinci.

NACIONAL: Postoje li u SDP-u neka nova imena koja mogu donijeti pozitivne promjene?

Da, postoje. Osobno sam u SDP doveo i predložio mnoge nove ljude. U savjetima imamo spoj novih ljudi i već od prije poznatih i cijenjenih SDP-ovaca. Pa nam tako Josipa Tica vodi Savjet za gospodarstvo, profesor Ivan Koprića vodi Savjet za lokalnu samoupravu, Ratko Štritof, naš proslavljeni olimpijac, vodi Savjet za sport, Hrvoje Buljan, jedan od najboljih znanstvenika u Hrvatskoj, vodi Savjet za znanost, Neven Budak vodi Savjet za obrazovanje, Frane Šesnić vodi Savjet za inovacije, Darko Liović vodi Savjet za poduzetništvo i obrtništvo, Željka Antunović vodi Savjet za obranu, Tonino Picula vodi Savjet za međunarodne odnose, Dalibor Macan vodi savjet za turizam, Davorko Vidović vodi Savjet za socijalnu politiku, Tatjana Dalić vodi Savjet za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog, Danko Velimir Vrdoljak vodi Savjet za zdravstvo, Vinko Kovačić vodi Savjet za branitelje, Šime Lučin vodi Savjet za politički sustav, Dražen Kurečić vodi Savjet za poljoprivredu, a tu su i Ivo Šlaus koji je član Središnjeg savjeta i počasni predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, Berto Šalaj, Branko Caratan, Spomenka Avberšek, Marija Lugarić, Ante Kotromanović, Joško Klisović i Vesna Škulić.

NACIONAL: Mislite li da ćete time vratiti povjerenje intelektualaca u SDP?

Veliki dio intelektualaca je uz SDP. U kontaktu sam s mnogim lijevim intelektualcima kao što su Berto Šalaj i Dražen Lalić, a tu su i članovi stranke koji svojim savjetima daju doprinos, poput Antuna Vujića, Davorka Vidovića, Gvozdena Flege, Mate Crkvenca, Šime Lučina…

NACIONAL: Možete li onda priznati da ste se u početku okružili suviše uskim krugom, da su preveliki utjecaj na vas imali Rajko Ostojić i Zvane Brumnić?

Nije istina. Rajko Ostojić je potpredsjednik stranke, a Zvane Brumnić glavni tajnik. Meni kao predsjedniku stranke koristan je savjet svakog dobronamjernog i s konstruktivnim prijedlogom. Ljudi u stranci s inicijativom i konkretnim prijedlozima znaju da su moja vrata uvijek širom otvorena.

NACIONAL: Po nekim vašim istupima moglo se zaključiti da po pitanju medija imate jako slično razmišljanje kao premijer Plenković koji za sve krivi medije i da vam smeta kada se loše piše o SDP-u. Zašto u medijima ne bi izlazile informacije o stanju u SDP-u?

Ne krivim ja medije i nemam ništa protiv toga da izlaze i informacije o stanju u SDP-u, ali imam protiv objave dezinformacija. A usudio bih se reći da je dio članova stranke i aktivno sudjelovao u proizvodnji spinova i dezinformacija. Stranka ne smije biti talac nečijeg ponašanja i tome ću ove godine odlučno stati na kraj.

NACIONAL: Smije li stranka biti talac vašeg ponašanja?

Prije svega, ja sam od članica i članova stranke demokratski direktno izabran predsjednik stranke i njima polažem račune. I to ću napraviti kada za to dođe vrijeme, nakon parlamentarnih izbora do kojih vjerujem da će SDP rasti i potom opet preuzeti odgovornost za Hrvatsku.

NACIONAL: Opet se poteže pitanje jeste li vi kandidat za premijera ili niste?

Da, jesam. Predsjednik stranke je kandidat za premijera. Nitko to ne dovodi u pitanje.

NACIONAL: Da ste premijer, po čemu biste drugačije vodili vladu od Plenkovića?

Imao bih plan, dobru koordinaciju ministara, jasnu agendu i viziju za bolju Hrvatsku i odlučno bih počeo provoditi važne reforme.

FOTO: Saša Zinaja

NACIONAL: Kako biste riješili situaciju s Piranskim zaljevom?

Tihom diplomacijom. To je već trebalo napraviti, a ne pompozno i disfunkcionalno organizirati sastanke iza kojih i Cerar i Plenković moraju ostati na svojim pozicijama i nakon čega nema rezultata. Arbitraža kao arbitraža u Hrvatskoj može biti polazišna točka, ali arbitražni postupak je kontaminiran. Sabor je izglasao izlazak iz tog procesa, ali je Hrvatska pod HDZ-ovom vladom propustila izlobirati prihvaćanje odluke o napuštanju arbitraže u Bruxellessu i kod mjerodavnih tijela, što može imati dalekosežne negativne posljedice za zemlju.

NACIONAL: Premijeru Plenkoviću i pojedinim ministrima moglo bi se nabrojati jako puno prigovora, ali smatra se da premijer može raditi što hoće zato što je oporba na čelu s vama preslaba. Slažete li se s time?

Premijer je u Saboru bahato izjavio da on može što hoće. Ne mislim da premijer može raditi što hoće, ali mislim da mora raditi za dobrobit građana. Samo što je on izabrao ne raditi ništa. To je politika odgađanja i nečinjenja. Primjerice, u više od godinu dana nije riješio pitanje Ina-MOL, a sada vidimo da je ponovno u tijeku pokušaj gašenja rafinerije. Ja sam prvi bio u rafineriji kad su to pokušali učiniti 2016., a nakon toga je iz Vlade došla radosna vijest za Badnjak da će Ina otići u hrvatske ruke. Ali to je bilo 2016., a danas je 2018. Pa sjetimo se ploče u Jasenovcu. Trebalo im je devet mjeseci da premjeste ploču, ne da je uklone. Iskazivanje poštovanja prema hrvatskim braniteljima ne bi trebalo ni na koji način povezivati s pozdravom “za dom spremni” koji je ustaški pozdrav i nije mu mjesto u Hrvatskoj, kao ni sve prisutnijoj fašizaciji našeg društva. Nikada se ne smijemo odreći antifašizma. Zato podržavam i inicijativu kolege Ranka Ostojića da Sabor bude pokrovitelj obilježavanja 75. obljetnice bitke na Sutjesci, gdje je poginuo veliki broj dalmatinskih partizana.

NACIONAL: Je li premijer Plenković talac desničarskih krugova, na čijim je krilima i dobio glasove pa zato ne može biti odlučniji kad su te teme u pitanju?

Plenković je predsjednik stranke i predsjednik Vlade, ima sve instrumente u rukama, ima parlamentarnu većinu za rješavanje takvih situacija, samo treba imati odlučnost koju nema. To što se on boji svojih u stranci pa ne može riješiti tu činjenicu, to je njegov problem. No neću se miješati dalje u unutarnja pitanja stranaka, one to moraju riješiti između sebe. Dodao bih još samo da ne možete biti lider i igrati na kartu straha, tražiti podršku jer bi mogli “doći gori”. Ja se ne bojim, ja sam dijete SDP-a. Za razliku od njega, ja sam 20 godina u stranci. Imam političkog iskustva, od toga 13, 14 godina na upravljačkim pozicijama u stranci, uz cjeloživotno obrazovanje.

NACIONAL: Je li to loše jer nauštrb toga što ste bili na upravljačkim pozicijama u stranci, niste razvijali znanstvenu karijeru?

To je vaše subjektivno mišljenje. Ja, dapače, mislim drugačije. Itekako sam sve vrijeme i razvijao znanstvenu karijeru. Prvenstveno kroz stjecanje novih znanja. Imamo ne tako davni primjer iz prakse kada je za predsjednika vlade izabran čovjek za kojeg se tvrdilo da je neovisni ekspert i svjedoci smo neslavnog završetka tog eksperimenta. Govorim o Timu Oreškoviću. Predsjednik vlade mora biti jaka politička osoba koja mora biti u stanju provesti procese i unutar stranke.

NACIONAL: Što to znači, da ćete uvesti diktaturu?

Ne. Nemam problem s konstruktivnom kritikom i razgovorom unutar stranke. Želim stati na kraj destruktivnim spletkarenjima

NACIONAL: Kako, izbacivanjem?

Nisam to rekao. Jedno je imati drugačije mišljenje u unutarstranačkoj raspravi, ali štetiti ugledu stranke, to je loše.

NACIONAL: Možda neki misle da vi štetite ugledu stranke? Jeste li imalo samokritični?

Svjestan sam da sam nedovoljno dobro komunicirao i da mogu i moram bolje. Sada sam počeo odgovarati na laži, moram biti izravniji i nadam se da ćemo svi zajedno u stranci biti na visini zadatka i dati bolji doprinos jačanju socijaldemokracije u Hrvatskoj. Jer jača socijaldemokracija uvijek je značila jaču Hrvatsku. Dvaput smo izvlačili zemlju iz gliba i sigurno ćemo morati i treći put. Dakle, loše sam komunicirao, nisam odgovarao na laži i pustio sam da svatko radi što hoće.

NACIONAL: I to vam je bila jedina greška? To je razlog što je Živi zid skoro popularniji od SDP-a?

Kao i Most, Živi zid na posljednjim izborima i kroz dojam u javnosti postaje forma protestne stranke kakve su već viđene u Hrvatskoj. Živi zid je dobro detektirao neke probleme hrvatskog društva, ali nadam se da ne misle ozbiljno kada predlažu neke ideje poput tiskanja novca ili prijedloga da iziđemo iz Europske unije. Nadam se da ne misle ozbiljno. Surađivali smo s njima u Saboru na nekim pitanjima, ali razlika je u tome što SDP nudi odgovorna rješenja i odgovornost za Hrvatsku.

NACIONAL: Jeste li pokušali otvoreno razgovarati s najžešćim kritičarima u SDP-u i tražiti od njih da vam daju još jednu šansu da pokažete što možete?

Kod nekih nisam imao šansu od prvog dana. Ali ja sam čovjek koji ne odustaje, borac sam i nikad nisam podlegao defetizmu.

NACIONAL: Zašto su se vaši politički savjeti već počeli raspadati? Berto Šalaj odustao je od pisanja programa, a Snježana Banović dala je ostavku.

Berto Šalaj nije vodio niti jedan savjet, već je dao svoj osvrt na status socijaldemokracije. Bio je više kritičan prema statusu socijaldemokracije općenito, to su njegovo pravo i njegov izbor, a i dalje smo u kontaktu. Najvažnije je afirmirati glavne točke vizije budućeg SDP-a i na tome radimo. Savjeti rade punom parom. U njima smo okupili respektabilni broj stručnjaka koji su definirali vrlo jasne politike u svom polju i sad nam je želja kroz koordinacije usmjeriti snagu i potencijal Savjeta i dati mu ofenzivnu špicu kroz Sabor i kroz članove predsjedništva. Jedina osoba koja je dala ostavku je Snježana Banović, zbog toga mi je žao, ali ona je pogriješila kad je optužila potpredsjednika stranke Borisa Lalovca za nešto što su pravosudna tijela službeno odbacila. Mislim da je ona svojim radom dala doprinos izradi platforme za kulturnu politiku SDP-a i žao mi je što je tako završilo, ali odluka je na njoj. Boris Lalovac i ranije je neopravdano i putem medija napadan zbog tog slučaja, a vidite kako se stvar rasplela. Dakle, nemojmo suditi na prvu, nego govorimo s argumentima i dokazima.

NACIONAL: Kako biste vi, da ste na premijerovu mjestu, riješili situaciju s požeškim županom Alojzom Tomaševićem, kao i s dožupanom Vedranom Neferovićem koji je istukao novinara, a i dalje je na položaju i član HDZ-a?

Ne bih donio lex šerif i morali bi na izbore. Ovo sada je “poncijepilatovsko” rješenje. Ti više nisi u HDZ-u, ali i dalje si župan i mi te podržavamo. Kome lažu? Neka ratificiraju Istanbulsku konvenciju, poslali smo je u proceduru još 8. marta prošle godine. Obećali su je prije godinu dana, od toga ništa, zato što su slabi, mlaki i ne mogu ništa provesti.

NACIONAL: Ali niste ni vi uspjeli srušiti pa ni uzdrmati Vladu, iako ste to pokušali četiri, pet puta?

Vladu je spasio Tomislav Saucha. Jasno je da tu nisu čista posla. S obzirom na tu činjenicu, Vlada je itekako bila uzdrmana. Mislite li da nije bilo ispravno što smo inzistirali na odgovornosti ministra Marića koji je bio Todorićev direktor u Agrokoru, koji je Todoriću dao HBOR-ov kredit od 400 milijuna kuna u ekspresnom roku od dva tjedna, na kraju 2016. Mislite li da Marićeva odgovornost nije postojala? On je cijelo vrijeme tvrdio da je sve u redu i onda dođe Plenkovićev drugi čovjek od izuzetnog povjerenja Ante Ramljak, s njim i s Martinom Dalić u dosluhu, dakle, na halo, i kaže: Ne, ne, lažirana su financijska izvješća. I to sve prije pisanja lex Agrokor, nakon tajnih sastanaka u Vladi s Todorićem, a onda i s predstavnicima strvinarskih fondova. Plenković još uvijek nije odgovorio na pitanje tko je lagao, Ramljak ili Marić. Sada je i Povjerenstvo za sukob interesa upozorilo da je Marić kao ministar financija odlazio na sumnjive sastanke s Todorićem uoči potpisivanja lex Agrokor. A kao što vidite, i Plenković i svi njegovi i dalje ne žele otkriti tko je pisao lex Agrokor. Slučaj Agrokor još uvijek visi nad Hrvatskom i vidjet ćete što će se zbivati u 2018. Plenković će morati i u slučaju Agrokora odgovoriti na pitanje “Di su pare?”

NACIONAL: Kako gledate na razvoj te situacije oko Agrokora, Todorić će tužiti Hrvatsku, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić u Globusu tvrdi da su to i dalje njegovi dugovi?

Vlada se direktno uplela u Agrokor, uzeli su na sebe odgovornost, imenovali povjerenika. De facto, Agrokor je sad pod kontrolom Vlade. Volio bih da mogu reći da Todorićeve dugove neće morati platiti građani. Kao, dug je Todorićev, samo što je Vlada preuzela poduzeće i njime upravlja. Mi smo predlagali izmjene stečajnog i predstečajnog zakona, da se osigura likvidnost za sva poduzeća. Da se to napravilo, ni Viadukt ne bi otišao u stečaj. Tražili smo da se omogući senior financiranje, da se kreditorima koji žele ući omogući zaštita svježih potraživanja i da se u tom procesu osnaži zaštita radnika. To je bio vrlo konkretan plan i za Agrokor i za sva druga poduzeća u Hrvatskoj. Vlada ne samo da nas nije konzultirala, nije nas ni željela konzultirati jer su se u tom procesu događali mali tajni sastanci u Vladi, prvo s Todorićem, onda s predstavnicima strvinarskih fondova koji su lijepo zaradili na Hrvatskoj. A što smo do sada vidjeli? Dignuli su nove 1,2 milijarde eura, potrošili samo pola milijarde kuna na čak 141 savjetnika… Samo Ramljakova plaća je 120 tisuća kuna mjesečno. Gdje je nagodba, gdje je zaštita radnika? Ništa o tome nisam čuo.

NACIONAL: Bojite li se da će vas Ramljak opet tužiti?

Ne budite smiješni, zašto bih se ja bojao Ramljaka? Govorim samo i jedino istinu o Agrokoru. On je još jedan od pijuna u HDZ-ovoj igri, a na štetu Hrvatske. Moja je dužnost govoriti o tome otvoreno.

NACIONAL: Što će biti s Inom?

Ne vidim nikakve konkretne pomake. Dva su osnovna cilja Hrvatske u slučaju Ine, po mom mišljenju: Hrvatska mora zaštititi know-how koji postoji u sisačkoj i riječkoj rafineriji, dakle mora zaštititi proizvodnju jer je na proizvodnju vezan veliki broj malih poduzeća koja ovise o Ini te mora zaštititi 10, 11 tisuća radnih mjesta. Kako će to zaštititi, odgovor treba dati Vlada. Podsjećam, mi smo dali rješenje u interpelaciji koju nikada nisu stavili na dnevni red Sabora, a to nije prodaja HEP-a. Oni su se odlučili za otkup tako što su htjeli prodati HEP, vjerojatno je to i bio glavni motiv što je HNS uskočio u koaliciju.

NACIONAL: To je bio glavni motiv? 

Činjenica je da su HNS-ovi direktori ostali tamo, direktno Vrdoljakovi ljudi. Pažljivo pratimo taj pokušaj rasprodaje HEP-a i nećemo dopustiti ni prodaju HEP-a ni rasprodaju najvrednije državne imovine. Jer kad HDZ-u i ministrima iz HDZ-a i HNS-u i ministrima iz HNS-a date na raspolaganje imovinu, to je kao da ste vuku dali da čuva ovce.

NACIONAL: Što će biti SDP-ov plan za Inu, hoćete li od premijera tražiti odgovornost?

Pozivam ih da napokon na dnevni red Sabora stave tu točku koju nisu u stanju staviti godinu dana. Ako godinu dana to nisu u stanju učiniti, posve je jasno da oni ne žele riješiti problem Ine, kao ni mnoge druge probleme u državi.

NACIONAL: Kako gledate na premijerovu odluku da ne donese odluku o kupnji novih zrakoplova i je li točno da su i do vas došla određena upozorenja o mogućem pogodovanju izraelskim ponuđačima?

Da, do mene su došle određene informacije koje bi bile jako zabrinjavajuće ako bi bile točne. Taj slučaj treba dobro ispitati jer sve u tom postupku treba biti transparentno. Oko toga sam u kontaktu i s našim bivšim resornim ministrima koji aktivno prate taj proces. Naš stav je tu jasan, Hrvatska treba modernizirati svoju vojsku, ali mora voditi računa o financijskoj održivosti modernizacije i zračnih snaga te, ponavljam, transparentnosti cijelog postupka. Moramo znati što dobivamo u offset programu.

NACIONAL: Kako komentirate predsjedničin odlazak u Tursku, a potom u Bosnu i Hercegovinu?

Ne znam što je htjela postići tim odlaskom, ali čini mi se da to nikako neće popraviti stanje u Bosni i Hercegovini te da nismo ni korak bliže rješenju političke krize u toj zemlji. Isto tako znam i da je posljedica loše politike HDZ-a 90-ih godina bila potpuni egzodus Hrvata iz BiH. Dvjesto tisuća ljudi je protjerano iz Posavine, a još 200 tisuća ljudi otišlo je nakon rata. BiH je danas zemlja čiji politički sustav nije funkcionalan i ona ga mora redefinirati. Dayton je potrošen, dolazi novo vrijeme, ali za to su potrebni dijalog i konsenzus, ali pri tome treba voditi računa o cjelovitosti BiH.

NACIONAL: Je li vaš kolega Predrag Matić pretjerao kad je komentirao da je predsjednica otišla u Ahmiće, a ovdje igra belu s Kordićem? I ide li Matićevim tezama u prilog to što je predsjednica za svog savjetnika za obranu i nacionalnu sigurnost imenovala Vladu Galića, bivšeg načelnika SIS-a koji je, kako je pisao Nacional, bio zadužen za davanje lažnih identiteta osumnjičenicima za ratne zločine u BiH?  

Fred Matić je poznat po žestokom rječniku, Galićevu ulogu nakon rata ne bih komentirao, ali mogu konstatirati da je očito na sceni frakcijski rat u HDZ-u. Predsjednica je po nekim svojim postupcima, pa i imenovanjem Vlade Galića, očito bliže rigidnoj desnici. Poznato je da je Galić bio Karamarkov suradnik, ali osobito je zabrinjavajuće što je ostao upamćen po pokušaju kontroliranja rada civilnog društva i špijuniranja međunarodnih organizacija u Hrvatskoj početkom 90-ih. Evidentno je da se tu radi o borbi za pozicioniranje unutar samog HDZ-a oko podrške za sljedeće predsjedničke izbore, a da se pritom ne vodi računa o zaštiti civilnog društva i slobodi govora.

NACIONAL: Hoće li kandidat SDP-a biti Zoran Milanović, koji po istraživanju Nove TV ulazi u drugi krug?

O tome kad za to dođe vrijeme. Osim toga, odluku o tome neću donositi ja, već će o tome odlučivati tijela SDP-a. Ono što je sigurno, SDP će kao najjača opozicijska stranka imati svog kandidata.

NACIONAL: Imate li osobno mišljenje o tome bi li Milanović bio dobar predsjednik ili bi nas posvađao s ostatkom svijeta? I može li jedino on pobijediti predsjednicu?

Mišljenje imam, a na hipotetska pitanja ne bih odgovarao, mogu to shvatiti jedino kao pitanje može li Hrvatska imati bolju predsjednicu ili predsjednika od Kolinde Grabar-Kitarović. Da, može.

Komentiraj

PREKOSaša Zinaja
Podijeli objavu
Prethodni članakFBI “veoma zabrinut” za točnost republikanskog izvješća
Sljedeći članakVELEBIT Završena ekspedicija skijaša Kostelića i Hrvatske vojske
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.