Kanadski veleposlanik nada se da će novi premijer dovesti više investitora iz Kanade

vrijeme kada je, dogovorom između Mosta i Domoljubne koalicije, odlučeno da novi mandatar buduće hrvatske vlade postane kanadski državljanin hrvatskog porijekla Tihomir Orešković, nedavno imenovani kanadski veleposlanik u Hrvatskoj Daniel Maksymiuk bio je s obitelji u svom rodnom gradu Winnipegu u Kanadi, do kojeg je putovao 36 sati vlakom od Toronta, kako bi djeci pokazao svu veličinu njihove domovine. Veleposlanik Maksymiuk nešto je mlađi od novog kanadskog premijera, liberala Justina Trudeaua koji je na tu funkciju izabran u listopadu prošle godine. Baš kao i njegov otac, legendarni premijer Pierre Trudeau, Justin je odmah postao velika međunarodna politička zvijezda, donoseći vrlo progresivne ideje u kanadsku politiku. U njegovu multikulti kabinetu među ministrima su, između ostalih, jedna slijepa osoba, jedan paraplegičar i jedna izbjeglica iz Afganistana. Veleposlanik Maksymiuk ne krije ponos zbog takvog sastava nove kanadske vlade. Tijekom svoje diplomatske karijere obnašao je dužnost na mnogim opasnim mjestima – od Bagdada, Damaska,Teherana do Afganistana i Malija, pa Zagreb doživljava kao neku vrstu nagrade za svoj dosadašnji rad. Nekoliko dana prije intervjua koji je dao za Nacional, vratio se u Hrvatsku iz Kanade, gdje je s obitelji uživao u zimi i snijegu, kao što i priliči na Božić i Novu godinu. U razgovoru za Nacional Maksymiuk je iznio što misli o tome da bi, po svemu sudeći, novi hrvatski premijer trebao biti čovjek s kanadskim državljanstvom, što očekuje od nove hrvatske vlade, kakvo mišljenje ima o hrvatskoj zajednici koja živi u Kanadi te je usporedio neke značajke kanadske i hrvatske političke scene.

NACIONAL: Kanada je imala parlamentarne izbore u listopadu prošle godine i vaš novi premijer Justin Trudeau postao je odmah zvijezda međunarodne političke scene. Ne samo zbog svog izgleda, već i zbog vrijednosti i politike koje promovira. Koliko znam, bio je iznenađenje čak i za Kanađane, s obzirom na to da je njegova stranka bila treća po anketama?

Kao prvo, moram istaknuti da sam ja, kao diplomat, nestranačka osoba. Ja sam neutralan i kao takav s velikim ponosom i zadovoljstvom predstavljam svaku vladu koju je izabrao kanadski narod. Konzervativna stranka bila je na vlasti skoro deset godina – prvu godinu kao manjinska, a onda devet godina kao većinska vlada. Premijer Justin Trudeau je predsjednik Liberalne stranke, a njegov otac, kao što znate, bio je legendarni kanadski premijer Pierre Trudeau. Liberalna stranka se, povijesno, redovito izmjenjivala na vlasti s ostalim strankama u Kanadi. Kad kažem redovito, želim istaknuti da je to jedna od etabliranih stranaka u Kanadi. Nije nikakvo iznenađenje što su se liberali vratili na vlast. A što se tiče predizbornih anketa, pažljivo sam ih pratio; danas postoje vrlo sofisticirane metode i zapravo se postavlja pitanje koliko same te ankete utječu na javno mnijenje. Istina je da su u početku liberali bili na trećem mjestu, ali su se onda, tijekom kampanje koja je bila vrlo duga za kanadske standarde, počeli penjati i dobivati veću podršku. Iako nisam profesionalni političar, po mom mišljenju, politika je puno više od puke znanosti, to je još uvijek pitanje momenta, strasti i sposobnosti da inspirirate javnost u posljednjim danima kampanje. Točno se to dogodilo s ovim izborima, to je ta razlika između anketa i stvarnosti nakon izbora.

  • ‘U KANADI JE SVE MOGUĆE pa i to da netko poput Oreškovića postane premijer. Pogledajte samo kakve pozicije kanadski Hrvati iz prve i druge generacije imigranata imaju u politici, biznisu, financijama, društvu…’

NACIONAL: Hrvatska je dobila novog kandidata za premijera, koji dolazi iz hrvatsko-kanadske dijaspore. Što mislite o političkom angažmanu osobe koja je strani državljanin i uglavnom nije živjela u zemlji koju bi trebala voditi i nema nikakvog političkog iskustva?

Pa, prema mojim informacijama, gospodin Orešković živio je nekoliko godina u Hrvatskoj i vodio jednu od značajnih farmaceutskih kompanija. Dakle, nije točno da nije živio u Hrvatskoj.

NACIONAL: Pa da, živio je dvije ili tri godine i nije se bavio politikom, već biznisom.

Mislim da nije neuobičajeno, a može biti i dobro, da imate nekoga tko nužno nije profesionalni političar, ali ima druga iskustva kojima može pridonijeti poslu koji radi iz različite perspektive, uz neke druge kontakte i veze koje mu mogu biti korisne na novoj funkciji.

NACIONAL: Možete li zamisliti da netko tko je živio tri godine u Kanadi i ne zna jezik, postane premijer?

U Kanadi je sve moguće. Pogledajte samo kakve pozicije kanadski Hrvati imaju u politici, financijama, biznisu, civilnom društvu – ljudi koji su pripadnici prve ili druge generacije imigranata. Naravno da ne može svatko od njih imati aspiracije na tako visoku funkciju, ali sigurno postoje primjeri ljudi koji su vrlo brzo postali vrlo uspješni u svim sektorima kanadskog društva. I obogatili su zemlju, isto kao što su obogatili i našu politiku.

NACIONAL: Kakve su bile reakcije u kanadskim političkim i poslovnim krugovima kada su saznali da je kanadski državljanin postao mandatar buduće hrvatske vlade?

Čuo sam o tome u Kanadi, iako nije bilo među glavnim vijestima. No, naravno, komentari koje sam vidio bili su pozitivni, pozdravili su takav razvoj događaja u nadi da će to otvoriti mogućnost za nove, jače veze između Kanade i Hrvatske. Ako će tim izborom biti moguće razviti dublje političke, trgovinske i ekonomske odnose i partnerstvo između naših dviju zemalja, to je više nego dobrodošlo. No među prioritetima novog premijera, odnosno mandatara, znam da će svakako biti unutarnji problemi Hrvatske. To znači prije svega fiskalnu konsolidaciju i poboljšanje klime za ulaganje i biznis. To su najvažnije ideje oko kojih su se, tijekom kampanje, a i tijekom postizbornih pregovora, manje više složile sve strane. Vidio sam njegove intervjue, mislim da shvaća da su ekonomski izazovi doista značajan problem. To su isti oni izazovi s kojima se suočila i prethodna vlada. Ne bih htio biti kritičan prema Hrvatskoj, jer sve vlade suočavaju se s istim problemima: kako osigurati održivi razvoj, kako ohrabriti inovacije, kako imati jaču i konkurentniju ekonomiju u globalnom ekonomskom okruženju. To su izazovi za Hrvatsku isto kao i za Kanadu.

NACIONAL: Jeste li imali priliku upoznati gospodina Oreškovića u Hrvatskoj ili u Kanadi? Dio hrvatskih građana pribojava se da neće biti samostalan u svojim odlukama.

Kao što znate, ovdje postoji zajednica kanadskih Hrvata. U tom kontekstu imao sam ga priliku kratko upoznati. Moja je impresija, a spomenuli ste pitanje njegove neovisnosti, da je on iznimno ozbiljna osoba koja je vrlo fokusirana na rezultate, vrlo objektivna i vrlo odana Hrvatskoj. To je jedna od stvari koju mi je rekao kad smo se upoznali. On osjeća snažnu želju da pomogne i vrati nešto svojoj domovini.

NACIONAL: Što mislite o pravu na glasanje hrvatske dijaspore, koja ima tri zagarantirana mjesta u Hrvatskom saboru? Ta su tri mjesta bila ključna prevaga u posljednjim izborima, a glasovi dijaspore bili su vrlo bitni i na predsjedničkim izborima.

Prema mom iskustvu, to nije jedinstven slučaj. Na primjer, mi u Kanadi imamo slične slučajeve s Italijom i Francuskom. I kod njih građani koji žive izvan teritorija svojih zemalja mogu glasati na izborima. I ja, kao kanadski državljanin, mogu sudjelovati na izborima iako sam izvan zemlje. Sistem se, naravno, razlikuje od zemlje do zemlje. Ali za mene to nije nešto što je posebno važno. Mogu reći nešto o kanadskom slučaju. Svjedočimo tome da svake godine sve više Kanađana odlazi živjeti i raditi izvan Kanade. To je zapravo veliki izazov – kako osigurati da ljudi koji žive u inozemstvu i dalje sudjeluju u demokratskim procesima u svojoj domovini. Čak ako su i duže vremena nastanjeni negdje drugdje.

  • ‘AKO ME PITATE HOĆE LI OREŠKOVIĆ BITI neovisan, moja je impresija da je on iznimno ozbiljna osoba, fokusirana na rezultate, vrlo objektivna i odana Hrvatskoj. Rekao mi je da želi pomoći domovini’

NACIONAL: Dio hrvatskih građana prigovara jer pripadnici dijaspore u Hrvatskoj ne plaćaju poreze, tu ne žive i ne dijele sudbinu hrvatskih građana, a odlučuju o političkom vodstvu zemlje. Osim toga, masovno glasaju samo za jednu stranku – HDZ, što dijelu građana smeta jer njihov glas može biti presudan.

Nisam siguran da bih se s time složio. Upoznao sam mnoge članove hrvatsko-kanadske zajednice prije no što sam stigao u Hrvatsku i sada dok sam ponovo boravio u Kanadi. Upoznao sam ljude u toj zajednici koji imaju jako izraženu sklonost prema svim političkim strankama. Možda taj balans varira, ali nije točno da su skloni samo jednoj stranci. Postoje Kanađani, odnosno Hrvati s kanadskim državljanstvom, koji imaju vrlo snažne veze sa sadašnjom vladom i premijerom Mianovićem. To je u skladu s onim što tvrdim – da je cijeli politički spektar obuhvaćen u hrvatsko – kanadskoj zajednici. Isto tako bih rekao da kanadski Hrvati, koje sam upoznao u Kanadi i koji, naravno, sudjeluju u tamošnjem političkom i nacionalnom životu, uvijek imaju na umu dobrobit Hrvatske i razmišljaju kako mogu pridonijeti prosperitetu i uspjehu svoje domovine. Bio sam vrlo impresioniran načinom na koji su organizirani. I kao poslovna i kao kulturna zajednica, nastoje predstavljati Hrvatsku na najbolji mogući način u Kanadi. I meni su oni vrlo važni partneri u mome poslu, jer su mi uvelike pomogli u izgradnji boljih bilateralnih odnosa.

NACIONAL: Jednom broju hrvatskih građana nije se osobito sviđao politički angažman nekih povratnika iz Kanade početkom devedesetih. No ako govorimo o političkim preferencijama kanadskih Hrvata u Kanadi, možete li ih definirati? Jesu li oni glasači neke određene političke opcije?

Ono što znam jest da su kanadski Hrvati odlično organizirani u poslovnoj zajednici. Jedan je kanadski Hrvat bio član prethodne, konzervativne kanadske vlade, a također znam da postoje kanadski Hrvati koji su vrlo aktivni i u Liberalnoj stranci. Dakle, rekao bih da je s njima kao i sa svakom drugom zajednicom i da imaju podjednake političke sklonosti i za jednu i za drugu stranu političkog spektra. Ne bih rekao da su jače povezani s jednom ili drugom strankom.

NACIONAL: Koliko je Katolička crkva važna za povezivanje zajednice Hrvata u Kanadi?

Za dio zajednice sigurno je izuzetno važna. U Kanadi postoji 13 ili 14 hrvatskih crkava koje su osnovali pripadnici različitih zajednica. I to je za njih vrlo važan element povezivanja.

NACIONAL: Vjerujem da ste čuli da je crkva u Norvalu imala jako važnu ulogu u stvaranju pokreta za osnivanje nove hrvatske države.

To ne znam, ja sam fokusiran na 2016. godinu. Znam da Katolička crkva ima vrlo važnu ulogu ovdje u Hrvatskoj, za hrvatske građane. Za dijelove zajednice ona predstavlja vrlo važan religijski identitet. To je važan temelj za održavanje zajednice. Ali hrvatsko društvo ima mnogo drugih mogućnosti da se organizira. Vraćam se stalno na biznis, ali tu bih spomenuo i razne druge oblike kulturnih organizacija.

NACIONAL: Prigovaraju li potencijalni kanadski investitori birokratskim preprekama, kao i poslovnoj klimi u Hrvatskoj uopće?

Što se biznisa tiče, čuo sam iste primjedbe od predstavnika ne samo kanadskih investitora, već svih stranih investitora, kao i od mnogih hrvatskih poduzetnika koji su aktivni u privatnom sektoru. Ne bih rekao da se tu radi o izazovima koji su specifični samo za Hrvatsku. To su problemi s kojima se suočava svaka zemlja, jer se nalazimo u vrlo konkurentnom globalnom okruženju.

Kako uspostaviti najefikasniju i najjednostavniju moguću poslovnu regulaciju? Kako postići da bude jeftino i lako započeti biznis i postići uspjeh u relativno kratkom roku? Koje vrste olakšica i poticaja možete ponuditi kao javni sektor, kako biste privukli investitore i kako bi se oni ovdje osjećali sigurno i uspješno? U Kanadi možete vidjeti stalne inovacije u stvaranju boljih uvjeta za poslovanje. U Hrvatskoj, čuo sam to iz mnogo izvora, postoji potreba za inovacijama. Dakle, opet se vraćam na mandatara. Fokus na fiskalnu konsolidaciju, poboljšanje poslovnog okruženja i stvaranje boljih uvjeta ne samo za strane investitore, već i za hrvatske poduzetnike, to je nešto za što očekujem vrlo široku potporu. Iako je došlo do određenog napretka, ne mogu biti zadovoljan razinom trgovinske razmjene i investiranja između naše dvije zemlje. Mi smo vrlo politički bliski, prijatelji smo i partneri na različitim područjima; saveznici smo u NATO-u, za čijim stolom sjedimo jedni do drugih. Isto kao i u OSCE-u, zbog abecednog poretka – Canada i Croatia. Ali ipak, razina trgovinske razmjene je negdje između sto i dvjesto milijuna dolara. To bi trebalo biti bolje. I zato se nadam da će novi premijer biti uspješan, kako bi poboljšao poslovnu klimu i efikasnost administracije. Bilo bi mi drago da mogu u novim uvjetima, koje će on stvoriti, dovesti u Hrvatsku više kanadskih investitora. Dat ću vam jedan primjer; stavio sam ovdje knjige o brodogradilištima 3. maj i Uljanik. Imamo kanadsku kompaniju koja se obvezala kupiti pet velikih transportnih plovila tijekom sljedeće dvije ili tri godine. Oni će ploviti velikim kanadskim jezerima i prevoziti različiti materijal s jednog mjesta na drugo. Svaki od njih dug je više od dvjesto metara. Bit će izgrađeni ovdje, u Hrvatskoj. Za mene to predstavlja komercijalni uspjeh kakav bih htio vidjeti. Volim zato tu priču, jer izgradnja brodova ima povijesnu, stratešku i simboličku važnost za Hrvatsku. To je industrija kojoj su potrebna posebna znanja, koja može zaposliti mnogo ljudi, industrija koja je važna ne samo za Rijeku, već i za ostale gradove na obali. Tu imamo kanadsku kompaniju koja se obvezala na kupnju kroz ekonomski sporazum s Hrvatskom, čime će pridonijeti njenom jačanju i prosperitetu. To je vrsta partnerstva u koje vjerujem. Nadam se da ćemo s premijerom Oreškovićem i njegovim timom vidjeti više takvih slučajeva.

  • ‘NE BIH REKAO DA KANADSKI HRVATI glasuju samo za HDZ. Hrvat je bio u prethodnoj konzervativnoj vladi, ali ima ih i u Liberalnoj stranci, a neki imaju veze sa sadašnjom Vladom i premijerom Milanovićem’

NACIONAL: Kanada je i dalje vrlo zanimljivo odredište za iseljavanje hrvatskih građana. Još uvijek je zemlja imigranata, relativno slabo naseljena, s manje od 35 milijuna stanovnika. Koliko imigranata godišnje primate i prema kojim kriterijima?

Općenito, iz svih zemalja svijeta cilj je negdje između dvije i 300 tisuća. No je li taj broj doista i dostignut svake godine, to uvelike ovisi o uspjehu aplikacija i procedurama. Taj broj uključuje i ljude koji dolaze kao kvalificirani radnici, investitori, ali i kao izbjeglice. Svih vrsta. Broj useljenika iz Hrvatske zapravo i nije tako značajan, provjerio sam sa svojim kolegom, u posljednjih nekoliko godina radi se o nekoliko stotina imigranata godišnje. Dakle, relativno mala brojka. O nešto većim brojkama možemo govoriti kada se radi o studentima, koji dolaze na kraći period kako bi stekli određena profesionalna znanja i vratili se u Hrvatsku. Neki od njih nakon diplome nastojat će naći posao i ostati u Kanadi, a neki se s novim znanjima o kanadskoj tehnologiji pokušavaju zaposliti u Hrvatskoj. Isto kao što mi imamo talentirane Kanađane različitog porijekla koji se zapošljavaju u Silicijskoj dolini u Sjedinjenim Državama. Jer tamo vide budućnost za sebe. Izazov je kako u Hrvatskoj izgraditi centar za inovacije, kako stvoriti kreativne uvjete u kojima će se, barem u nekim sektorima, u nekim tehnologijama, inovacije događati ovdje. Trebali biste stvarati mogućnosti ovdje i zadržati najtalentiranije mlade ljude.

NACIONAL: Na posljednjem Klimatskom samitu u Parizu, Kanada je spomenuta kao jedna od deset zemalja najodgovornijih za emitiranje 90 posto emisije štetnih plinova u svijetu. Vaš novi premijer najavio je važne promjene u politici Kanade, upravo zabrinut tim klimatskim promjenama. Kako to komentirate?

Te promjene najviše se primjećuju, a to dokazuje i znanost – u najsjevernijim, polarnim krajevima, ali i u onima oko Južnog pola – tamo se te promjene osjećaju najdirektnije. I kao što znate, kanadska vlada upravo se zato obvezala postati dijelom rješenja problema klimatskih promjena, osobito nakon posljednjeg Klimatskog samita u Parizu, koji ste spomenuli. Tamo smo imali najveću delegaciju, što nije uobičajeno za Kanadu jer se mi uvijek trudimo biti maksimalno racionalni i štedljivi. U ovom smo imali veliko izaslanstvo, uz sudjelovanje provincija, privatnog sektora, civilnog društva, kako bismo pokazali da doista imamo široki nacionalni konsenzus o tom pitanju. Nisam siguran jesmo li ili nismo time priznali da smo jedan od deset najvećih zagađivača jer, naravno, postoje različiti načini mjerenja, ali ono što je naš novi premijer jasno pokazao, s cijelom delegacijom, jest da su klimatske promjene jedan od najvećih izazova s kojima se mora suočiti ova generacija. Dakle, Kanada mora biti dio rješenja. A to dokazuje način na koji je premijer već promijenio strukturu vlade u Kanadi, kako bi mogao odgovoriti na ovaj izazov – kako bi imao odbor na razini kabineta koji se bavi klimatskim promjenama. Svakom ministru poslao je tzv. mandatarsko pismo u kojem je jasno definirano da su klimatske promjene jedan od prioriteta, ne samo za Ministarstvo zaštite okoliša, već za svako ministarstvo.

NACIONAL: Jesu li se Kanađani bojali terorističkih napada u novogodišnjoj noći, poput Europljana i Amerikanaca koji su imali posebne sigurnosne mjere diljem zemlje?

Rekao bih da Kanađani imaju povjerenje u policiju i sigurnosne snage, ali u isto vrijeme, moramo prihvatiti da se ta prijetnja od strane ISIL-a ili Daesha tiče svakoga, uključujući ljude u Kanadi. Imali smo jedan incident koji je izazvao čovjek inspiriran ISIL-ovom propagandom. On je zapravo djelovao kao pojedinac, bez značajnog operativnog iskustva. Ušao je u kanadski parlament s oružjem u rukama, u namjeri da, pretpostavljam, ubije neke od kanadskih lidera. Nažalost, napao je i kanadskog vojnika koji je čuvao naš nacionalni ratni memorijalni spomenik u blizini zgrade parlamenta. Ubio je tog mladog vojnika koji je obavljao svoju ceremonijalnu dužnost. To nije napad na razini sofisticiranosti kakvu smo vidjeli tijekom tragičnih događaja u Parizu u studenom prošle godine, ali nažalost, ta prijetnja ISIL-a doista se odnosi na svakoga od nas, uključujući i prijetnju da će pojedinci, koji su možda Kanađani, počiniti neki takav napad. No što se tiče nekih posebnih mjera oko proslave Nove godine ili velikih okupljanja, nemam neke određene informacije; takvi događaji, nažalost, uključuju standardne operativne procedure policije i svih sigurnosnih službi, zbog prijetnje koja se već podrazumijeva. Ali ono što nas brine i s čime se moramo suočiti u budućnosti jest snaga te ideologije, snaga propagande koja inspirira terorističke akcije diljem svijeta, bez osobnog kontakta, samo uz upotrebu cyberspacea.

NACIONAL: Stigli ste u Hrvatsku relativno nedavno. Kako vam se sviđa u Zagrebu, kako se vaša obitelj navikla na život ovdje?

O, ja sam jako sretan ovdje. Moja poslovna povijest vezana je za mnogo teže uvjete rada i opasnija mjesta u svijetu: Irak, Siriju, Iran, Afganistan. Uvijek je moj posao bio braniti kanadske interese. Ovdje je moj posao drugačiji. Moj posao je izgraditi jače partnerstvo i postići uspjeh, učiniti Hrvatsku i Kanadu bližim prijateljima. I ovaj izazov puno je različitiji od onih s kojima sam se suočavao na svojim prethodnim poslovima. Osim toga, moja djeca rastu i sada, kad imaju devet i sedam godina, nalaze se u fazi kada se počinju stvarati sjećanja za ostatak života. I kada smo razmatrali mogućnosti mog sljedećeg mandata, to je bilo vrlo važno pitanje za mene. Kakve želim da budu uspomene moje djece na njihovo djetinjstvo? Iskreno, Zagreb i Hrvatska bili su moj prvi izbor.

Komentiraj