Gradonačelnik grada Metkovića Božo Petrov jedan je od najmlađih protagonista hrvatske političke scene koji je u svega dvije godine uspio napraviti vidljive pomake u funkcioniranju lokalne gradske uprave, prepolovivši gradski dug, pa je proglašen najboljim gradonačelnikom Dubrovačko-neretvanske županije. Po struci liječnik i psihijatar, Petrov je bio kandidat Nezavisnih lista Most za gradonačelnika Metkovića na lokalnim izborima, održanim 19. svibnja 2013., gdje mu je glavni protukandidat bio dotadašnji gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo iz HSS-a, jedan od najdugovječnijih gradonačelnika u Hrvatskoj. Prati ga još uvijek imidž poštenog političara koji je u politiku ušao iz ideala i sa željom da mlade generacije stručnjaka promijene okoštale i pasivne političke elite u regiji i na državnoj razini.

U razgovoru za Nacional Petrov je otkrio što misli o Zoranu Milanoviću i Tomislavu Karamarku, liderima SDP-a i HDZ-a, kako prognozira razvoj situacije na političkoj sceni uoči predizborne kampanje te što očekuje od izlaska na parlamentarne izbore.

NACIONAL: Na polovici ste gradonačelničkog mandata, u kojemu ste do sada uveli brojne promjene u radu gradske uprave, prepolovili gradski dug, smanjili naknade dužnosnicima te uveli transparentnost u javnu potrošnju. Kako na to gledaju druge političke stranke u gradu Metkoviću, a kako građani?

Kako bi inače u hrvatskoj političkoj svakodnevici to trebali gledati? Nažalost, dosad jake političke stranke na lokalnoj razini pokušavaju osporiti ono što smo uspjeli napraviti, iako bismo zapravo svi zajedno trebali raditi na boljem Metkoviću.

S druge strane, većini građana je drago da je Metković krenuo prema boljem.

NACIONAL: Je li oni već osjećaju te promjene u svojoj svakodnevici?

Građani osjete promjenu koja se događa. Oni kažu da se osjeća mnogo pozitivnija klima među ljudima, iako bi željeli da se Metković konačno, nakon 20 godina, pokrene i u gospodarskom smislu. Ipak, građani imaju razumijevanja i strpljivi su, jer znaju u kakvom smo stanju zatekli grad i što smo dosad napravili, kako bismo stekli uvjete za gospodarski razvoj. Hvala im na tome.

NACIONAL: Povezali ste se s drugim nezavisnim listama i strankama iz vaše županije u nezavisnu koaliciju. Koliko ta koalicija može biti jaka na predstojećim parlamentarnim izborima?

Povezani smo i povezujemo se s nezavisnim inicijativama iz cijele Hrvatske, a ne samo iz naše županije, jer je loše upravljanje, nažalost, negativna pojava na nacionalnoj razini. Birači čekaju novu snažnu nacionalnu, ne samo lokalnu opciju, kako bi bili sigurni ne samo u to da im neće propasti glas, nego i u to da su obećanja nove relevantne nacionalne opcije realna. Most na takav način priprema svoje strukture da od Iloka do Konavala može biti i snažna oporba, ali i opcija spremna na preuzimanje odgovornosti upravljanja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Koliko smo sada snažni manje nam je važno od onoga koliko zdravo gradimo temelje velikog nacionalnog sustava, neovisnog o dosadašnje dvije jednako pogubne opcije.

NACIONAL: Kako komentirate trend pada popularnosti Živog zida i Oraha, koji su isprva privukli značajan broj birača koji se, kako se čini, trenutno ponovo okreću većim strankama?

Postoji znatan dio birača koji traže novu opciju i više se ne vraćaju dvjema dosadašnjim “većim strankama”, nego se mogu samo u nezadovoljstvu povući u apstinenciju. Dvije mlađe stranke o kojima pitate imale su uzlete popularnosti na određenim temama, odnosno okolnostima koje se ne mogu trajno održavati na takvoj razini. No ti se glasovi nisu “vratili” u velikoj mjeri dvjema dosadašnjim opcijama, jer je njihov zbroj između 55 i 60 posto već više od godine dana. Birači traže novu nacionalnu snagu koja neće biti privremeni hit jednog izbornog ciklusa ili trenutka. Takvih je situacija već bilo, pa su se nakon samo jednog ciklusa te opcije gubile u vlastitoj nespremnosti čak i za 5-6 saborskih mandata, a kamoli za korak dalje. Most ne ide tim putem, nego se gradi na dugoročne i stabilne staze koje će biračima biti sigurnost da nisu svoj glas privremeno i protestno uložili u jednokratan eksperiment. Mostu nije cilj da bude jednokratan hit, ali ni dugoročna besciljna oporba. Most se gradi radi budućeg samostalnog preuzimanja odgovornosti na nizu lokalnih razina, ali i na nacionalnoj razini.

'NAJVAŽNIJI HRVATSKI PROJEKT JE STVARANJE UVJETA ZA NORMALAN ŽIVOT SVIH U HRVATSKOJ, POGOTOVO UVJETA ZA POKRETANJE GOSPODARSTVA KOJE TREBA REZULTIRATI ZAPOŠLJAVANJEM I OTVARANJEM PERSPEKTIVE MLADIMA', KAŽE GRADONAČELNIK METKOVIĆA
‘NAJVAŽNIJI HRVATSKI PROJEKT JE STVARANJE UVJETA ZA NORMALAN ŽIVOT SVIH U HRVATSKOJ, POGOTOVO UVJETA ZA POKRETANJE GOSPODARSTVA KOJE TREBA REZULTIRATI ZAPOŠLJAVANJEM I OTVARANJEM PERSPEKTIVE MLADIMA’, KAŽE GRADONAČELNIK METKOVIĆA

NACIONAL: Je li razlog pada popularnosti Oraha i Živog zida u lošem radu i artikulaciji vodstva tih stranaka, ili se može tvrditi da se to događa jer su birači počeli vraćati vjeru u lijevu političku opciju, u kojoj su duže vrijeme bili razočarani?

Istraživanja ne pokazuju da se birači u nekom značajnijem smislu “vraćaju” dvjema “velikim” opcijama, jer njihov zajednički zbroj ne varira onoliko koliko varira uzlet i pad ovih dviju novih opcija koje ste spomenuli. Način rada drugih političkih stranaka ne želim komentirati, ali ako baš hoćete, veći je uzrok tom djelomičnom vraćanju nametanje starih predizbornih klišeja, u čemu dvjema dosadašnjim opcijama pomažu i mediji, pristajanjem na recikliranje tih “ustaša-partizani” tema. Ta se snažna svjetonazorska radikalizacija uvijek iznova događa pred parlamentarne izbore. Svi znamo da je to tek zajednički trik dviju glavnih opcija, ali se “gradivo” svejedno ponavlja. Nažalost, svi ga skupa ponavljamo, i uz značajnu pomoć medija koji pristaju na te zajedničke “igre velikih”.

NACIONAL: Je li uopće dolazi u obzir koaliranje stranke Most i nezavisne koalicije s nekom većom strankom?

Ne vidimo da ijedna od te dvije opcije namjerava provoditi ozbiljnu i modernu reformu – a ne “rezove” – hrvatske države. Dakle, ne.

NACIONAL: Kako komentirate dosadašnji rad aktualne vlasti?

Nažalost, glavne značajke su jasne: povećanje javnog duga i tu kao da se natječu s HDZ-om tko će nas više zadužiti, sveukupno smanjenje broja zaposlenih u realnom sektoru, iako je novim pravilima poboljšana likvidnost pravnih subjekata, konstantna birokratizacija svih segmenata države iako je informatizacija državne uprave i proces legalizacije objekata pomak naprijed… Komentar o njihovom radu će dati birači na izborima. Moći će birati između dosadašnjih stranki koje su pokazale što mogu, i novih snaga koje su pokazale da se može i drukčije.

NACIONAL: Kako komentirate nedavni početak obrata u odnosima snaga dviju velikih koalicija, koji sugerira da prednost koalicije HDZ-a više nije ni približno toliko osjetna kao ranije?

Kao nadmetanje u tome tko će bolje i više ušminkati svoju poziciju. Jedni kroz tobožnji gospodarski program koji rade “veliki” stručnjaci, ali ga hrvatska javnost ne smije vidjeti, a drugi kroz šminkanje brojeva i statistika. Ni jedno ni drugo neće građanima Hrvatske donijeti ništa novog. Mi s druge strane želimo vidjeti državu bez ovrha, s jakim gospodarstvom, s mnogo efikasnijim, transparentnim državnim službama. Bez ovakvih promjena sasvim je svejedno tko je na kojem mjestu u anketama i na vlasti.

NACIONAL: Što mislite da je razlog naznaka povratka popularnosti lijeve koalicije? Spretni inozemni stručnjaci za odnose s javnosti čije usluge koristi premijer Zoran Milanović, naznake da se ipak počinju javljati i pozitivni pomaci kao rezultati rada aktualne vlasti ili strah jednog dijela biračkog tijela od agresivno radikalne i retrogradne retorike koju duže vrijeme ima vodstvo HDZ-a?

Retorika im je slična, samo su “boje” drukčije. Većinom su promjene u javnom mišljenju uzrokovane s nekoliko varijabli, a dio odgovora leži i u početku odgovora na prethodno pitanje.

NACIONAL: Kakav dojam na vas ostavlja Zoran Milanović? Smatrate li da bi bolje vodio zemlju ako bi osvijestio potrebu da uz sebe tijekom cijelog mandata ima kompetentne savjetnike za odnose s javnosti?

Vrijeme koje imamo želimo posvetiti drugim kolegama s kojima nastojimo organizirati novu snažnu nacionalnu političku opciju, a ne na razmatranje o dojmu koji ostavljaju drugi političari. Koga Zoran Milanović bira i tko bi mu bio bolji i što bi mu bilo bolje, da li da on njih sluša ili oni njega, to je njegova stvar i o tome uopće ne želim trošiti svoje vrijeme.

NACIONAL: Smatrate li da se zemlja može izvući iz krize na temelju gospodarskog programa koji su za HDZ radili stručnjaci iz Njemačke? Što to govori o kapacitetima te stranke?

Neka pokažu taj program, pa ćemo moći o njemu govoriti. Ovako možemo samo nagađati, a ja to ne namjeravam. Ja samo znam da je za promjenu smjera ključnija politička odluka i stvarna volja od lijepog programa koji se kasnije misli prilagođavati svojim parcijalnim interesima i zadovoljavanju nezasitnih interesa malih koalicijskih partnera s velikim apetitima, koji radi vlastitih utrženih fotelja ruše ono što treba provesti.

NACIONAL: Imate li povjerenja u gospodarske kapacitete aktualne vlade?

Ne razumijem što se podrazumijeva pod “gospodarskim kapacitetima aktualne vlade”. Ako se misli na sposobnost rješavanja sadašnjeg stanja u Hrvatskoj, građani trebaju pogledati stanje prije četiri godine i danas te sami donijeti zaključak. Razlozi mogu biti brojni, ne trebaju u pitanju biti samo kapaciteti.

NACIONAL: Kako komentirate dosadašnji angažman predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i navode da joj je popularnost prema nekim istraživanjima pala na svega 28 posto?

Ta politička funkcija je najbolji primjer kako istraživanja mogu biti nerelevantna, odnosno kako se na nerelevantnoj popularnosti birači usmjeravaju na nebitno. Bivši je predsjednik imao i 70 posto “popularnosti” kao predsjednik, a sada ne može dosegnuti ni 2 posto sa svojom stvarnom političkom aktivnošću. Ta je predsjednička popularnost samo beskorisna statistička pogreška s odstupanjem od 70 posto.

NACIONAL: Kako gledate na učestale proturječne i dobrom dijelu javnosti iritantne odluke raznih instanci hrvatskog pravosuđa, koje s priličnom empatijom tretiraju osobe koje se tereti za ozbiljan kriminal?

Pravosuđe se ne bi smjelo baviti empatijom, nego dokazima i činjenicama. Ovo što se događa s optužbama, uhićenjima pa puštanjima na raznim razinama samo umanjuje vjerodostojnost i ozbiljnost institucija. I u tom području potrebne su bitne promjene.

NACIONAL: Jesu li hrvatsko pravosuđe, ali i sigurnosni sustav zreli za svojevrsnu lustraciju od kompromitiranih kadrova? Što vam govori činjenica da se taj problem dosad nije adekvatno riješio?

Ne znam je li spremno, ali da je potrebno izgraditi drugačiji sustav, to je neupitno. Trebalo bi početi donošenjem jasnog pravilnika tko može biti sudac Ustavnog i Vrhovnog suda. Nikako se ne bi smjelo dogoditi da članovi tih tijela budu osobe koje na njihovim sjednicama razmatraju predmete u kojima su, u drugoj ulozi, sami sudjelovali ili oni koji su ih na to mjesto “pogurali”.

NACIONAL: Koji su za vas još projekti od nacionalne važnosti osim Pelješkog mosta?

Najvažniji projekt je stvaranje uvjeta za normalan život svih u Hrvatskoj, pogotovo uvjeta za pokretanje gospodarstva koje treba rezultirati zapošljavanjem i otvaranjem perspektive mladima. Također, bolja državna uprava na svim razinama uvođenjem sustava izvrsnosti nasuprot postojećeg sustava podobnosti. Potpune reforme sadašnjeg neodrživog stanja. Manji porezi i jasniji porezni sustav. U Hrvatskoj imamo puno posla, obilujemo neiskorištenim potencijalima prirodnim, ljudskim i stečenim te trebamo jednostavna rješenja za njihovo ostvarenje. Potrebno je snažno oslobađanje poduzetništva od birokratskih okova. Projekti kojima se teži energetskoj i poljoprivrednoj nezavisnosti, upravljanju vodenim resursima, modernizaciji transporta ljudi i robâ.

NACIONAL: Imali ste vrlo angažirane istupe oko uvoza hrane, gašenja poljoprivrede, propadanja sela i seoskih gospodarstava na razini cijele zemlje. Možemo li uopće doskočiti uvoznom lobiju ili je ta hobotnica presnažna?

Možemo ako želimo. Država bi trebala imati snage da donosi odluke koje su usmjerene na dobrobit većine građana, a ne pojedinaca. I opet, nije u pitanju neznanje proizvodnje, nego samo politička “kuhinja” u kojoj se prioritetno “kuhaju” neka druga, a ne domaća “jela”.

NACIONAL: Koji su projekti gradske uprave koje ste naslijedili i nastavili razvijati, a koji su inicirani za vašeg mandata?

Nažalost, nije bilo projekata koje smo mogli naslijediti, osim Prirodoslovnog muzeja te početka projekta buduće poduzetničke zone. Za poduzetničku zonu mi smo morali platiti naknadu Hrvatskim šumama, kako bismo mogli postati vlasnici, a sad ulazimo u pregovore s potencijalnim investitorima, kojih prije nije bilo. Sami smo pokrenuli projekt prerađivačkog pogona za mandarinu, sportskog centra, kina, usluge interneta, Arheološkog parka Narona, Lađarskih dvora i drugih koje sad nećemo spominjati, ali se nadamo da ćemo ih privesti kraju te da će se u potpunosti ostvariti.

NACIONAL: Radite li na turističkoj vidljivosti grada Metkovića, s obzirom na brojne prirodne i povijesne znamenitosti okolice?

U tom sektoru trudimo se napraviti značajan napredak. Osim osnivanja turističkog ureda svih aktivnosti koje se sad iz njega pokreću u smjeru turističke vidljivosti te posljedično nekoliko projekata koje smo pokrenuli, upravo je otvoren novi Prirodoslovni muzej, a kreće se u projekt arheološkog parka u Vidu, na mjestu stare Narone, kako bismo proširili turističku ponudu i poboljšali turistički sektor.

NACIONAL: Liječnik ste sa specijalizacijom psihijatrije. Koliko vam ta znanja pomažu u procjeni i biranju vaših suradnika ili poslovnih partnera?

Nije glavna prednost struke u profiliranju osoba, iako to pomaže. Struka mi daje bolji, objektivniji, racionalniji pregled na problematiku jer nas uči samoanalizi. Osim toga, vrlo je bitna jer nam pokazuje važnost empatije prema drugima.

NACIONAL: U hrvatskoj politici ima mnogo uvaženih liječnika. Zašto ih toliko zanima politika?

Možda sve izlazi iz stvarne želje i brige za dobrobit čovjeka. A onda neki u tome ustraju, a neki se odluče politiku prilagoditi drugoj “dobrobiti”, ali za sebe. No tako je i s drugim strukama. Uvijek je prvo pitanje jesi li Čovjek, a tek drugo što si po struci.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PIŠE:Iva Korbler
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.