Potpredsjednica Europskog parlamenta iz redova Zelenih i prva austrijska političarka koja se još 1999. deklarirala kao lezbijka, za Nacional govori o tome zašto je zabrinuta za stanje medijskih sloboda i civilnog društva u Hrvatskoj

Primamo zabrinjavajuće izvještaje iz Hrvatske o zatiranju medijskih sloboda i autonomnog civilnog društva. Danas smo tu da raspravimo kolike su prijetnje liberalnoj demokraciji u Hrvatskoj”, tim je riječima Ulrike Lunacek, potpredsjednica Europskog parlamenta iz političke grupacije Zelenih/ESS-a, u utorak, 7. lipnja, u Europskom parlamentu otvorila okrugli stol “Hrvatska na putu prema neliberalnoj demokraciji?” Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je s Lunacek i organizirao okrugli stol, uvodno je ustvrdio da su napadi Vlade na civilno društvo u Hrvatskoj napadi na uporište demokracije u Europskoj uniji, ujedno istaknuvši štetnost udara na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. To nije prva inicijativa u vezi Hrvatske koju je pokrenula Ulrike Lunacek. S brojnim eurozastupnicima koji pripadaju zelenima, socijaldemokratima i liberalima, nedavno je uputila pismo Vladi i hrvatskim institucijama, izrazivši zabrinutost oko stanja ljudskih prava, napada na civilno društvo i slobodu medija, kojima svjedočimo posljednjih mjeseci u Hrvatskoj. Ulrike Lunacek austrijska je političarka koja je karijeru započela kao zastupnica Zelenih i prva deklarirana lezbijka u austrijskom parlamentu 1999., u kojem je na raznim funkcijama ostala sve do 2009. Tijekom 2006. izabrana je za supredsjedavajuću Europske zelene stranke u Helsinkiju i na toj je poziciji bila tri godine. Od 2009. šefica je delegacije austrijskih Zelenih u EU parlamentu, a nakon posljednjih izbora izabrana je za potpredsjednicu EU parlamenta, u kojem su njene odgovornosti vezane mahom uz ljudska prava, ravnopravnost spolova i različitosti, kao i za informacijsku i komunikacijsku politiku. Zamjenica je predsjednika za zapadni Balkan, članica Odbora za vanjske poslove, potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom i zamjenica u odborima za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i Crne Gore u EU. Članica je Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, baš kao i nezavisni hrvatski zastupnik Davor Škrlec, koji je ušao u Europski parlament na listi Oraha dok mu je predsjednica bila Mirela Holy.

Na prošlotjednom okruglom stolu u Europskom parlamentu, kao predstavnici civilnog društva i medija iz Hrvatske govorili su Gordan Bosanac iz Platforme 112, Sanja Despot u ime HND-a, Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju, ali i bivša premijerka Jadranka Kosor te bivša pomoćnica ministra kulture u Vladi Ivice Račana, Naima Balić. U raspravi su uz kolege iz drugih zemalja sudjelovali i hrvatski zastupnici Jozo Radoš, Biljana Borzan, Ruža Tomašić i Ivan Jakovčić. Ulrike Lunacek dala je intervju Nacionalu netom nakon održanog okruglog stola.

  • ‘NA MJERE EU PROTIV AUSTRIJE većina naših građana gledala je kao na nepravednu kaznu EU koja je primljena kao ‘intervencija izvana’. To je, naravno, pogrešno jer smo Europska unija svi mi, a ne neka strana sila’

NACIONAL: Kako je došlo do organizacije panela “Hrvatska na putu prema neliberalnoj demokraciji” i tko je odlučio o tajmingu?

Ideja o ovom okruglom stolu, kojem smo bili domaćini moj kolega Davor Škrlec i ja, bila je dobijemo priliku čuti glasove hrvatskih političara, novinara, političkih analitičara, aktivista civilnog društva, kao i umjetnika koji izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog smjera kojim je krenula Hrvatska od siječnja 2016., otkad je na dužnost stupila nova vlada. Posebno je značajno da je gospođa Jadranka Kosor prihvatila sudjelovanje u ovoj debati. Kao bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a koja je vodila vladu u posljednje dvije godine pregovora s Europskom unijom i potpisala Sporazum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, ona predstavlja prestižni i vrlo poštovani glas ne samo u Hrvatskoj, već i u Europskoj uniji. Kao i ostali panelisti, ona je dala uvid iz prve ruke o političkim i društvenim trendovima koji s pravom izazivaju zabrinutost unutar hrvatskog društva, kao i unutar profesionalnih i stranačkih okvira.

NACIONAL: Koji su zaključci tog okruglog stola? Može li se situacija u Hrvatskoj usporediti s nekim drugim zemljama u kojima postoje slični trendovi?

Po mom mišljenju najvažniji zaključak ove diskusije jest da je naša zabrinutost opravdana u mnogim aspektima. Samo tri godine nakon završetka dugotrajnog procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, koji je bio prepun izazova i zahtijevao strukturne reforme u demokratskoj vlasti, vladavinu prava, kao i poštovanje ljudskih prava – dakle temeljnih europskih vrijednosti, čini se da su one ozbiljno ugrožene. Naravno, u usporedbi s Mađarskom i Poljskom, u kojima su stranke na vlasti na parlamentarnim izborima osvojile dvotrećinsku većinu, hrvatska vlada sa svojom tankom većinom u Saboru i s mnogo neslaganja u vladajućoj koaliciji, mnogo je slabija. Velika je mogućnost da će se uskoro raspasti i da će biti raspisani novi izbori. Utoliko je situacija različita.

NACIONAL: Očekujete li neke reakcije unutar Europskog parlamenta na ono što je izneseno?

Bilo je važno ponuditi takav otvoreni forum u prostorima Europskog parlamenta. Bila je to i prilika da oni koji odlučuju o politikama Europske unije, kao i oni koji utječu na formiranje mišljenja o pojedinoj zemlji, dobiju pravovremeni uvid u situaciju. Za mene je to, u ovoj fazi, adekvatan odgovor i reakcija Europskog parlamenta. Sada moramo pričekati i vidjeti u kojem će se smjeru kretati politika i stranke u Hrvatskoj. Kao što sam već rekla, poznato nam je da postoji mnogo neizvjesnosti oko budućnosti vladajuće koalicije, s najavom izglasavanja nepovjerenja premijeru sljedećih dana ili tjedana.

  • ‘PROCES PRISTUPANJA HRVATSKE EU bio je pun izazova i zahtijevao strukturne reforme u demokratskoj vlasti, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava, a te temeljne vrijednosti sad su ozbiljno ugrožene’

NACIONAL: Hrvatska sigurno nije najveći problem unutar Europske unije, s obzirom na to da se Mađarska, Poljska i Slovačka suočavaju sa sličnim procesima posljednjih nekoliko godina. Zanimljivo je kako su kontrola medija, kršenje ljudskih prava i sloboda, fašizacija društva, kao i pomanjkanje demokracije postali tipični za nove zemlje članice. Kao da su zaboravile na europske vrijednosti na koje su se obvezale prilikom ulaska u EU. Stvara li se novi blok unutar europske obitelji i treba li se EU kao cjelina boriti protiv takvih fenomena?

Imate pravo. Europska unija nije samo zajedničko tržište, već zajednica vrijednosti. Zajednica koja je izgrađena na povjerenju i zajedničkom uvjerenju da se svi kopenhaški kriteriji – ne samo ekonomski, već i oni koji se odnose na demokraciju, vladavinu prava, pluralizam medija, neovisnost sudstva, prava etničkih i seksualnih manjina – moraju poštivati, osobito kada zemlja postane članica Europske unije. Te su vrijednosti sada pod pritiskom u mnogim zemljama članicama, u kojima jačaju radikalno desni populisti, nacionalistički i antieuropski pokreti i stranke. U tom kontekstu spomenuli ste nove zemlje članice, ali dopustite mi da vas podsjetim kako je Italija u doba Berlusconija također bila suočena ne samo s korupcijom i pomanjkanjem demokracije, već i neviđenom koncentracijom medija u njegovu vlasništvu, kao i kontrolom nad medijima u rukama njegove stranke. Temeljni interes svih europskih građana, kao i građana pojedinih zemalja, jest demokratsko funkcioniranje svih zemalja članica.

NACIONAL: Zašto EU ne primijeni sankcije prema tim zemljama ako njihove politike predstavljaju prijetnju temeljima EU?

Kao državljanka Austrije i predstavnica u austrijskom parlamentu u vrijeme kada su poduzete “mjere” protiv Austrije, zbog formiranja vladajuće koalicije između Austrijske narodne stranke i desnog krila populističke radikalne Slobodarske stranke Jorga Haidera, nemam dobro iskustvo s tim sankcijama. Zašto? Zato što je na te sankcije većina građana gledala kao na nepravednu “kaznu” Europske unije, koja je bila s negodovanjem primljena kao “intervencija izvana”. To je, naravno, pogrešno jer smo svi mi Europska unija. Ali mi do sada nismo uspjeli dostići razumijevanje da smo Europska unija svi mi, a ne neka strana sila. To je isto više manje i svim zemljama članicama, a to je i razlog što je tako ojačalo protueuropsko raspoloženje. Kako bi se izbjegle te negativne emocije, u ovom trenutku u Europskom parlamentu radimo na uspostavljanju mehanizma koji bi identificirao sistematsko kršenje članka 2 temeljnog Sporazuma o Europskoj uniji, u najranijoj mogućoj fazi. Cilj je da to možemo spriječiti i osigurati da se zemlje redovito promatraju, bez izdvajanja ijedne posebno.

  • ‘NARAVNO DA BI EUROPSKA PUČKA stranka trebala izvršiti pritisak na svoje članice koje zastrane i svojim djelovanjem krše zajedničke vrijednosti. Isto se odnosi i na socijaldemokrate’

NACIONAL: Preporučili ste formiranje neke vrste vijeća za monitoring koje bi kontroliralo stanje demokracije u svim zemljama članicama. Imate li podršku za takvu inicijativu i mislite li da bi ona stvarno mogla riješiti situacije poput onih u Mađarskoj ili Poljskoj? Tamo, kao što ste rekli, vlade ne samo da imaju dvotrećinsku većinu u parlamentima, već uživaju i u velikoj podršci građana.

Da, ja sam pregovarač u ime Zelenih za inicijativno izvješće o takvom obvezujućem ugovoru s ciljem zaštite demokracije, vladavine prava i ljudskih prava u Europskoj uniji – tzv. DRF ugovora. Taj DRF ugovor predlaže sistem monitoringa poštivanja europskih vrijednosti i principa, koji će pružiti uvid u situaciju u pojedinoj zemlji. Trebao bi biti redovito provođen na potpuno jednak, nepolitički način u svim zemljama članicama, kako bi se stvorio temelj za poboljšanje stanja demokracije diljem Europske unije. Nadamo se da ćemo takvim ugovorom između EU parlamenta i vijeća izbjeći da se u budućnosti pojedine vlade udaljuju od zajedničkih europskih vrijednosti. Temeljna prava moraju postati jednako važna i obvezujuća, kao i pravila o europskom budžetu, Ugovor o stabilnosti i rastu ili norme o emisiji štetnih plinova.

NACIONAL: U većini zemalja o kojima smo govorili vladajuće stranke su članice EPP-a – Europske pučke stranke, najjače grupacije unutar EU parlamenta. HDZ je također član te grupe. Ne bi li EPP trebala disciplinirati svoje članice, osobito u zemljama gdje su na vlasti?

Naravno da bi! I Zeleni i ja osobno već dugo zahtijevamo da Europska pučka stranka izvrši veći pritisak na svoje članice. Ali to se isto odnosi i na europske socijaldemokrate, a uskoro bi se možda moglo ticati i ostalih političkih stranaka. Unutar političkih obitelji privrženost europskim vrijednostima ne bi smjela biti samo deklarativna, već bi stranke koje zastrane i svojim djelovanjem krše zajednički definirane vrijednosti, morale biti adekvatno kažnjene unutar svojih političkih obitelji. I dopustite mi još jedan argument: mi moramo izbjegavati dvostruke standarde. U procesu pristupanja Europskoj uniji države poput Hrvatske morale su strogo ispuniti već spomenute kopenhaške kriterije. U trenutku kada su postale članice, dogodilo se ono što nazivamo “kopenhaškom dilemom”, što znači da nema stvarnog načina da se motivira i prisili vlade zemalja članica da se pridržavaju tih kriterija i europskih vrijednosti. Zemlje članice morale bi podupirati iste vrijednosti i u svojoj unutarnjoj politici, kao što to tražimo od zemalja koje su još u procesu integracije i proširenja.

NACIONAL: Hrvatska vlada je pred padom nakon mjeseci nestabilnosti, a zemlja je suočena s velikom krizom. Kako EU gleda na situaciju u Hrvatskoj?

Kao i u ostalim zemljama članicama, europske institucije pomno prate političku situaciju, kao i promjene koje se događaju. Ali – mi se ne miješamo u unutarnje krize vlada ili u izborne procese u zemljama članicama.

  • ‘BRINE ME ŠTO MNOGI GRAĐANI VJERUJU vođama koji tvrde da imaju laka rješenja za kompleksne probleme i nude rasističku, nacionalističku i anti-europsku agendu, a greške vide samo u drugima’

NACIONAL: Utječu li posljednji događaji, kao i nestabilnost vlade, na našu međunarodnu reputaciju i sposobnost da povuče novac iz EU fondova?

Tu se radi o dvije različite stvari. Kao prvo, Hrvatska ima jako civilno društvo i čvrsti ustavni okvir, kao i administrativne strukture, tako da sam uvjerena da će trenutačna kriza biti uskoro riješena i to na način koji neće štetiti međunarodnom ugledu Hrvatske, ali će isto tako povećati povjerenje građana u vlast i njene institucije. Kao drugo, mogućnost povlačenja novca iz EU fondova zahtijeva funkcionalnu i sposobnu administraciju i javne službe.

NACIONAL: Dolazite iz Austrije, a situacija ni tamo nije ružičasta. Zamalo ste dobili predsjednika koji dolazi iz radikalno desne Haiderove Slobodarske stranke. U posljednjem trenutku taj je scenarij izbjegnut i za 30 tisuća glasova pobijedio je Alexander Van der Bellen, bivši čelnik Zelenih. Očito je i kod vas politička scena radikalizirana, a društvo duboko podijeljeno. Brine li vas takva situacija u Austriji?

Prvo bih počela s pozitivnim vijestima – dakle, većina je ipak glasala za kandidata koji izvorno dolazi iz Zelene stranke, što je dobra poruka otvorene i pro-europske Austrije. To je dobra vijest ne samo za građane Austrije, već i za Europsku uniju kao cjelinu. S druge strane – da, točno je da će rezultat ovih predsjedničkih izbora biti zapamćen kao jedan od najtješnjih koje je Europa ikada vidjela. Ali dodala bih i da taj rezultat dolazi kao ključna simbolična poruka za širu europsku publiku – europske vrijednosti i naši republički i demokratski ciljevi mogu biti obranjeni od agresivnog radikalno desnog populizma! Narativ europske politike usmjerene krajnje desnoj većini je pogrešan. Brine me to što mnogi građani izgleda vjeruju vođama koji tvrde da imaju laka rješenja za kompleksne probleme, onima koji uvijek pronalaze greške u drugima, a nikada u sebi samima. Nažalost, vjeruju isto tako i onima koji nude rasističku, nacionalističku i anti-europsku agendu. Kako bi se umanjila atraktivnost takvih praznih obećanja, često temeljenih na mržnji prema drugačijima, mi koji zagovaramo Europu moramo inicirati vjerodostojne politike koje podrazumijevaju široke ekonomske, društvene, političke i ekološke reforme. To je nužno kako bismo zaustavili taj zamah prema opasnoj podjeli unutar Europe, koja sve više razjedinjuje naša društva. Jedino tako možemo uspješno pobijediti radikalno desni populizam i ekstremizam – bilo u Poljskoj, Mađarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji ili bilo gdje drugdje u Europi.

Komentiraj