‘Ministrica Blaženka Divjak sigurno neće dati ostavku – niti ju je nudila, niti će je nuditi. To važi za cijeli njezin tim. Svi mi prihvatili smo iznimno zahtjevne pozicije jer nam je jasno da se obrazovanje i znanost u RH moraju hitno reformirati, inače nemamo perspektive’

Doktor eksperimentalne fizike Tome Antičić prije nešto manje od mjesec dana napustio je mjesto ravnatelja Instituta Ruđer Bošković, gdje je bio izabran u drugom mandatu, i otišao u tim ministrice obrazovanja, znanosti i sporta Blaženke Divjak, na poziciju državnog tajnika. Njegov prvenstveni zadatak je povlačenje sredstava iz EU fondova za znanost, a samo projekti za znanstvenu infrastrukturu i centre izvrsnosti koje planira realizirati vrijedni su stotine milijuna eura. Pod njegovim vodstvom Institut Ruđer Bošković postao je jedna od najuspješnijih znanstveno-akademskih institucija u Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz EU fondova, posebno iz programa OBZOR 2020 iz kojeg su znanstvenici IRB-a uspjeli kroz 11 projekata povući više od 7 milijuna eura, dok je sveukupno iz drugih fondova povučeno oko 17 milijuna eura. Prije prvog mandata ravnatelja IRB-a, Antičić je bio i voditelj FP7 projekta „Particle Detectors“, vrijednog više od 8 milijuna kuna, koji je bio i najveći takav projekt iz fizike, ne samo na Institutu Ruđer Bošković, nego i u Hrvatskoj. Tome Antičić rođen je 4. rujna 1969. u Splitu. Fiziku je diplomirao 1990. na Sveučilištu u Londonu, kao jedan od najboljih studenata, teorijsku fiziku magistrirao je na Cambridgeu 1991., a doktorat iz eksperimentalne fizike čestica obranio je na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu (SAD). Veći dio rada na doktoratu proveo je na istraživanjima u sklopu L3 eksperimenta na CERN-u (Europska organizacija za nuklearna istraživanja), gdje je i tijekom rada na IRB-u sudjelovao u projektima istraživanja stranih čestica na eksperimentu NA61.

Sada se po prvi put u karijeri našao u “političkom eksperimentu” gdje vrijede ne tako jasna pravila kao u fizici, međutim, ističe kako mu je osnovni motiv predanost želji da se proces kurikularne reforme uspješno završi. Za Nacional je komentirao izbijanje skandala oko nepravilnosti u natječaju za članove Ekspertne radne skupine, ali i odlučnost ministrice Blaženke Divjak da nastavi raditi na reformi. Smatra da će upravo iskoraci koje planira napraviti tim ministrice Divjak vratiti povjerenje građana u vlast i dati im nadu da će im djeca ipak imati perspektivu u Hrvatskoj.

NACIONAL: S obzirom na posljednje probleme s otkrićem da voditeljica Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu (ERS) Jasminka Buljan Culej ne ispunjava uvjete koje je za natječajni proces sastavilo premijerovo Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti, je li cijeli proces kurikularne reforme u potpunom zastoju? Što Ministarstvo znanosti i obrazovanja može, a što ne može raditi i hoće li se ministarstvo i ubuduće morati služiti, da tako kažem, „gusarskim“ mjerama kao što je to učinjeno u slučaju uvođenja informatike kao obveznog predmeta?

Uvođenje informatike kao obveznog predmeta je fantastična inicijativa i pokazuje da tim ministrice Divjak ne namjerava stajati na mjestu. U današnjem svijetu informatika je svuda, informatika je osnova gotovo svih novih radnih mjesta i zanimanja, informatička pismenost je nužna za napredak gospodarstva. Bilo kakvo kašnjenje u podučavanju naše djece ovim ključnim vještinama jednostavno ne smije biti prihvatljivo, tako da hitno uvođenje informatike sigurno nije gusarska mjera, već jedini odgovoran potez koji se mogao napraviti…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.