O stanju u Francuskoj nakon napada u Nici, u kojem su prošlog četvrtka život izgubile najmanje 84 osobe, za Nacional govori filozofkinja i ravnateljica istraživanja u području političkih znanosti na Sveučilištu Paris III Sorbonne Nouvelle

Renée Fregosi, filozofkinja i ravnateljica istraživanja u području političkih znanosti na Sveučilištu Paris III Sorbonne Nouvelle, koja je u lipnju gostovala u Zagrebu, za Nacional govori o terorističkom napadu u Nici u kojem su prošlog četvrtka život izgubile najmanje 84 osobe, dok ih je ranjeno više od 200.

NACIONAL: Nakon atentata u Nici, govori se o uvođenju permanentnog izvanrednog stanja. Neki misle da je izvanredno stanje samo teorija iza koje se ništa ne krije na konkretnom planu i da su vladajući slabi po tom pitanju, a drugi bi govorili o militarizaciji društva. Što vi mislite?

Da, izvanredno stanje ne donosi praktički ništa novo s obzirom na to da je problem sigurnosni i ideološki. Naš je aparat u nekoj mjeri obilježen jednom vrstom ljevičarske ideologije koja uvijek polazi od toga da su muslimani uvijek žrtve, i kada jesu i kada nisu, što spriječava borbu s islamizacijom i pomaže islamistima.

Upravo to je dio strategije islamista, da odvoje muslimansku zajednicu od ostatka nacije. To što islamistički fundamentalizam nije sve čega ima u islamu, ne znači da islam nema veze s islamizmom. Nadalje, što se tiče izvanrednog stanja, to nije ratno stanje, nego samo mogućnost da se ubrzaju određene sudske i policijske procedure i da sve ide lakše i bez ograničenja.

No sama sigurnost ljudi nije na ništa višoj razini. Istina je da nikada nećemo moći detektirati ljude kao što je napadač iz Nice zato što je to izvršio, a da prethodno nije bio poznat kao netko tko se radikalizirao.

  • ‘NE ČINIMO DOVOLJNO protiv radikalnih islamskih propovjednika, a pozadinska ideja je uvijek ista: ne treba ‘stigmatizirati’ čitave populacije unatoč tome što su i one žrtve terorizma’

No treba biti puno efikasniji kada je riječ o onima koji jesu na popisu kako bi se spriječilo njihovo prelaženje na djelo. Veliki posao također je ideološki, muslimani koji nisu radikalni moraju prekinuti svaki oblik solidarizacije s džihadistima, moraju se početi osjećati Francuzima, a ljevičari moraju prestati s permanentnom viktimizacijom svih tzv. Drugih i potlačenih.

NACIONAL: Koja je specifičnost tog zadnjeg slučaja?

Bio je evidentiran, ali ne kao džihadist. To s jedne strane otvara pitanje dvojnog državljanstva, a s druge slabosti odgovornih osoba kada je riječ o delikventima, što je sve teško regulirati na konkretnom planu. Mislim da treba biti oprezniji što se tiče davanja francuskog državljanstva, kada već postoji jedno državljanstvo, bez da se posve eliminira mogućnost dvojnog državljanstva.

NACIONAL: Prema nekim komentarima, u Francuskoj nije učinjeno ništa ili gotovo ništa kada je riječ o problemu radikalnih muslimanskih imama?

Da, mislim da ne činimo dovoljno protiv takvih propovjednika, a pozadinska ideja je uvijek ista: ne treba „stigmatizirati“ čitave populacije (Arape, muslimane…) unatoč tome što su one žrtve terorizma.

NACIONAL: Pomaže li to Nacionalnoj fronti i koja je razlika između njihova stava i stava umjerenije desnice?

Svakako, raste popularnost i izborni potencijal Nacionalne fronte čim govore o islamizmu i borbi protiv islamizma. Kritika je više-manje ista, ali od umjerene desnice više profitira Nacionalna fronta jer se oni čine konzistentnijima kada je riječ o suprotstavljanju islamizmu.

NACIONAL: Ovaj napad dogodio se brzo nakon nogometnog EP-a, tijekom kojeg se hrvatska javnost pitala što o sigurnosnom sustavu u Francuskoj govori to da je grupa hrvatskih navijača na stadion unijela baklje?

Što se toga tiče, policija se najviše brine oko toga da ponašanjem ne dovede do nereda pa ne može biti manje brutalna nego što jest i intervenira samo onda kada procijeni da to može učiniti s minimumom rizika.

Komentiraj


FOTO:Nacional
PODIJELI
Kristina Olujić (1987.), završila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i diplomski studij talijanistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Govori francuski, talijanski i engleski. Za vrijeme studija bila je na novinarskoj praksi u Euronewsu u Lyonu.Surađivala je za nekoliko portala među kojima se ističe jednogodišnji rad na portalu H-alter. U Nacionalu je od veljače 2016.