Saša Zinaja

Novi brazilski veleposlanik u Zagrebu povodom otvorenja Olimpijskih igara u Rio de Janeiru otkriva zašto su pretjerane priče o uličnom nasilju i Zika virusu ili pak opasnosti od favela te što je sve brazilska vlada poduzela da organizacija Igara prođe kako treba

Iako su svjetski mediji mjesecima izvještavali o nespremnosti Brazila za organizaciju 31. ljetne olimpijade, otvaranje tog najvećeg sportskog događaja na stadionu Maracanã u Rio de Janeiru prošloga petka, koje je pratilo gotovo milijardu televizijskih gledatelja diljem svijeta, demantiralo je te tvrdnje. Stadion Maracanã je, pored plaža Ipanema, Copacabana i Leblon te ogromnog Krista Spasitelja, skulpture čiji je autor brazilski umjetnik Heitor da Silva Costa, jedan od prepoznatljivih simbola Rija. Taj najpoznatiji brazilski grad koji je bio prijestolnica od 1763. do 1960., danas broji oko osam milijuna stanovnika, što znači da cijela Hrvatska stane u jedno njegovo predgrađe. Službeni naziv stadiona Maracanã je zapravo Estádio Jornalista Mário Filho, prema novinaru koji je bio veliki zagovornik njegove izgradnje za Svjetsko nogometno prvenstvo, sada već davne 1950. Stadion je posljednji put obnovljen uoči Svjetskog nogometnog prvenstva 2014., a u obnovu je tada utrošeno 12 milijardi brazilskih reala, odnosno 500 milijuna američkih dolara. Osim na stadionu Maracanã, olimpijski sportovi moći će se gledati i u nizu drugih sportskih objekata, u koje će pohrliti preko pola milijuna turista iz cijeloga svijeta. Iako je u Hrvatsku stigao prije manje od mjesec dana, novi brazilski veleposlanik Paulo Roberto Campos Tarrisse da Fontoura dao je intervju tjedniku Nacional, netom prije velikog otvorenja Olimpijskih igara. Fontoura je prije preuzimanja dužnosti u Veleposlanstvu, obnašao funkciju ravnatelja Uprave za međunarodne organizacije Ministarstva vanjskih poslova u brazilskom glavnom gradu Brazíliji.

NACIONAL: Što Olimpijske igre znače za građane Brazila? Bilo je puno demonstracija protiv Olimpijade, pa i uličnog nasilja, čak i dok je gradom prolazila olimpijska baklja. Je li u krizi u kojoj se nalazi Brazil organizacija Igara na kraju ipak djelovala ujedinjavajuće?

Kao što znate, sport je vrlo popularan i iznimno cijenjen u Brazilu, a postoji i tradicionalno gostoprimstvo našega naroda. Posljednjih tjedana mogli smo pročitati puno vijesti, informacija, pa i kritika o tome kako se pripremamo, a to isto se, ako se sjećate, događalo i uoči prijašnjih Olimpijskih igara. Građani Brazila s nestrpljenjem očekuju nastup naših sportaša, a osim toga, čim imate brazilski nogometni, odbojkaški i košarkaški nacionalni tim na terenu, svi u Brazilu će navijati. Mi smo doista nacija koja jako cijeni sport. Stoga nimalo ne sumnjam u naše zajedništvo i sportski duh. Taj duh će se sigurno osjetiti i na stadionu, kada ga ispune naši navijači.

NACIONAL: To su prve olimpijske igre u Južnoj Americi. Brazil ima iskustvo organizacije svjetskih nogometnih prvenstava. Jesu  li ta iskustva pomogla u organizaciji Olimpijade? Bilo je oko organizacijskih aspekata i problema puno skepse.

Podsjetio bih vas da se isto tako s puno sumnji gledalo i na organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva 2014., na kojem je pobijedila Njemačka. No na kraju nije bilo ni jednog incidenta. Organizacija toga događaja bila je vrlo složena jer je uključivala i puno utakmica diljem Brazila. Sada se sve odvija uglavnom u Riju, u samo jednom gradu, osim nogometa. Bili smo vrlo zadovoljni uspješnim ishodom Svjetskog prvenstva i nadam se da će i ovaj globalni sportski događaj proći jednako dobro i uspješno. S istim osjećajem jedinstva i ponosa kod naših građana. A imamo i nešto novo – prvi put imat ćemo tim koji sačinjavaju sportaši – izbjeglice. Inače, sama manifestacija trajat će puno dulje od 16 dana, nemojte zaboraviti Paraolimpijske igre koje će uslijediti odmah nakon Olimpijade. Dakle, skoro dva mjeseca koja će uključivati potpuni angažman Vlade, vlasti u Riju, kao i međunarodnih sportskih organizacija.

NACIONAL: Prije početka Igara međunarodni mediji raspisali su se o tome da infrastruktura nije završena i sportski uvjeti nisu zadovoljeni. Kako komentirate te informacije?

Uglavnom, moj komentar je – bit će sve gotovo na vrijeme. Odnosno, čim Igre započnu, siguran sam da će sve će biti na mjestu i završeno kako je i bilo planirano. Uvijek je tako. Neki od sportaša, kao na primjer američki košarkaški tim, bit će smješteni na brodovima. Američki košarkaši umjesto u Olimpijskom selu odsjedaju na skupocjenom kruzeru, jer misle da im je tamo udobnije. Mediji su, općenito, proširili vijesti o nekim problemima koji će sigurno biti u međuvremenu riješeni. Vidio sam čak neke fotografije iz Brazila koje nemaju veze s ovim događajem, već su snimljene u nekim drugim okolnostima, kada smo imali neke demonstracije uz nasilje, koje je policija morala prevenirati kako bi zaštitila uništavanje imovine i ozljeđivanje prolaznika. I sada ih objavljuju kako bi se stekao dojam da se to događa ovih dana, protivno održavanju Igara. Što je potpuno lažna slika. Osjećam da to ima veze s političkom situacijom u kojoj se nalazimo, ali ona ni na koji način ne utječe na ono što se događa u sportu. Mislim da će infrastruktura, koja uključuje i stadione, i sportska sela, pa i metro, biti u potpunosti završena na dan otvorenja. Zaboravimo na ono što se događalo posljednjih mjeseci – okrenimo se onome što je sada. Tako je bilo i s nogometnim prvenstvom, dok nije odigrana prva utakmica. A prva utakmica bila je s Hrvatskom!

  • ‘SITUACIJA U BRAZILU RAZLIČITA JE od one u Hrvatskoj. Predsjednica Dilma Rouusseff nije opozvana. Privremeno je odstupila dok traje istraga. Ako Senat odluči da nije kriva, nastavit će obnašati dužnost’

NACIONAL: Dodatni problem predstavlja virus Zika, zbog kojeg su neki sportaši otkazali sudjelovanje. Koliko taj opasni virus uopće može biti pod kontrolom?

Naš zdravstveni sustav je spreman. Igre će se, kao što sam rekao, održavati uglavnom u Riju i pet drugih gradova, samo za nogomet. Inače, Sveučilište iz Cambridgea objavilo je studiju koja predviđa manje od jednog slučaja infekcije među 500 tisuća turista. Dakle, rizik je maksimalno smanjen. Osim toga, ljudi možda zaboravljaju da je sada u Brazilu zima. A zimi nemamo komaraca, tako da je dramatično smanjena mogućnost pojave infekcije. Dapače, zbog javnih investicija u prevenciju bolesti, došlo je do velikog pada infekcija, čak 87 posto u razdoblju od veljače do svibnja ove godine. Isto tako, tijekom pripremne faze za Olimpijadu organiziran je 51 kontrolni događaj, koje je monitoriralo Ministarstvo zdravstva i nije se dogodio ijedan slučaj zaraze. Od 3. svibnja olimpijska vatra prošla je kroz više od stotinu gradova i također nije prijavljen ni jedan slučaj. Htio bih naglasiti da je zaštita građana Brazila, kao i turista koji će doći na Olimpijadu, prioritet našoj saveznoj vladi koja stavila na snagu adekvatne mjere u cilju osiguranja zdravlja ljudi. Ali razumijem da se proširila određena bojazan među sportašima, jer je stvoren takav dojam. Mislim da većina ne raspolaže pravim informacijama o tome što je Latinska Amerika i kakav je Rio. Sve što znaju jest ono što vide i čuju, a što može navoditi na nepromišljene zaključke.

NACIONAL: Postojala je i zabrinutost za sigurnost sportaša, pa i strah od terorizma. Čulo se da će događaje osiguravati naoružana vojska i policija, brodovi i helikopteri? Jesu li vam druge zemlje ponudile pomoć?

Kao prvo, htio bih odmah razjasniti da politički događaji koji su se zbivali u posljednjih nekoliko mjeseci u Brazilu, ni na koji način nisu utjecali na sigurnosnu politiku na Olimpijskim igrama. Savezna vlada, u suradnji s lokalnim vlastima u Riju, organizirala je integrirane policijske snage u koje su uključeni policija, rukovodstvo Olimpijskih igara, ministarstvo vanjskih poslova, vojska, kao i cijeli zdravstveni sustav. Vlada je osnovala i ad-hoc Tajništvo za sigurnost velikih događaja, u čijoj su organizaciji u svibnju održane radionice na kojima je objašnjena nacionalna sigurnosna politika tijekom Olimpijade. Prema već uhodanom modelu, uz potporu Međunarodnog olimpijskog odbora, koja god zemlja želi poslati svoje izaslanstvo kako bi se pridružilo tim snagama, može to učiniti. Imamo veliki centar u Riju, gdje se nalaze predstavnici policija iz svih zemalja sudionica i mogu s našom saveznom policijom i vojskom nadgledati situaciju i među publikom i među sportašima. Svi su spremni. Čini mi se da ta suradnja i na razini obavještajnih službi odlično funkcionira. Hrvatski sportaši i posjetitelji moći će uživati u sigurnom okruženju.

NACIONAL: Mediji su prenijeli i kako su neke zemlje zabranile svojim sportašima da zalaze u favele, a neke u blizini Olimpijskog sela su i srušene. To je veliki problem i za vaše vlasti, pretpostavljam?

Da, točno, ali favele su postojale i postojat će i nakon Olimpijskih igara. To je naziv koji mi, Brazilci, koristimo za siromašne četvrti, a složit ćete se sa mnom da siromašnih četvrti ima svuda u svijetu, u mnogim drugim gradovima. No, kako se mnogo sportskih događaja odvija u Riju posljednjih godina, reflektori svjetske javnosti upereni su u njih. Naravno, ne preporučujemo sportašima da odlaze tamo, osobito ne sami, jer može biti opasno, što je uostalom preporuka i za svako opasno područje bilo kojeg drugog grada u svijetu. S druge, pak, strane, kvaliteta življenja u favelama značajno je unaprijeđena u posljednjih 20 godina, upravo zahvaljujući ulaganjima vlade radi osiguranja državnih javnih usluga. U većini starih favela danas postoje škole, opskrba električnom energijom, vodom, komunalnim uslugama, kabelskom televizijom, baš kao u bilo kojem drugom dijelu grada. U mnogima od njih danas nalazite kreativnu i prosperitetnu srednju klasu.

NACIONAL: Te ogromne socijalne razlike – sjaj i bijeda Rija – jako su vidljive. Kako se država bori s tim?

Ono što vlada sada radi jest provođenje mjera socijalne politike u cilju smanjenja socijalne nejednakosti, organiziranje državnih institucija u favelama u svrhu borbe protiv kriminala koji sada zlorabi nedostatak prisutnosti tih institucija u njima. Nastojimo te zajednice uključiti u društveni život i socijalnu mrežu grada. U posljednjih nekoliko desetljeća Vlada je uzdigla u srednju klasu 40 milijuna Brazilaca, i to je u srži ovog uspona srednje klase u brazilskim siromašnim četvrtima.

NACIONAL: U očekivanju Igara Brazil se suočavao s velikim političkim i ekonomskim problemima, pa i porastom kriminala. Bilo je i dosta uličnih nemira, demonstracija, pa čak i do 300 pljački dnevno. Kako se brazilske vlasti nose s tim problemima?

Ne mislim da će politički ili ekonomski problemi Brazila na bilo koji način utjecati ili biti problem tijekom Olimpijade. To su problemi koji se, prije svega, tiču brazilskog naroda, koji može slobodno izražavati svoju volju, protestirati i organizirati demonstracije u jednoj demokratskoj zemlji kakva je Brazil. Stopa kriminala jest porasla u Riju uslijed razdoblja recesije, povećanja stope nezaposlenosti i drugih čimbenika, no tim brojkama raspolaže policija. Nemojte zaboraviti da u Riju živi osam milijuna ljudi. Ipak, uz sve to, poznavajući i tradicionalnu gostoljubivost i ljubav prema sportu brazilskog naroda, siguran sam da će oni upriličiti odličnu atmosferu tijekom Igara. Sve institucije funkcioniraju punim kapacitetom i siguran sam da se neće osjetiti ikakve negativne posljedice.

  • ‘PODSJETIO BIH DA SE S PUNO SUMNJI gledalo i na organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu 2014., sve dok nije odigrana prva utakmica, i to s Hrvatskom. Na kraju nije bilo nijednog incidenta’

NACIONAL: Politički i ekonomski problemi djelomično su posljedica korupcije na najvišoj razini, zbog koje je opozvana  predsjednica Dilma Rousseff, nakon otkrića afere naftne kompanije Petrobras. Slično kao i bivši potpredsjednik hrvatske vlade. Kao što Hrvatska ima tehničkog premijera, i Brazil ima tehničkog predsjednika.  Kako će se ta situacija razriješiti?

Htio bih razjasniti neke stvari. Situacija u Brazilu je različita od one u Hrvatskoj. Naime, predsjednica Dilma Rouusseff nije opozvana. Ona je privremeno odstupila s dužnosti, dok traje istraga o optužbama protiv nje koju je pokrenuo Nacionalni kongres, a kako je predviđeno Ustavom u ovakvim okolnostima. Dok traje taj postupak, a možemo očekivati da će završiti krajem kolovoza, u potpunosti je funkcionalna privremena vlada na čelu s potpredsjednikom Michelom Tremerom, što je također predviđeno i propisano Ustavom. Trenutno ne možemo ništa reći o tome kako će ova situacija završiti, jer to ovisi o Senatu, koji će odlučiti je li predsjednica Dilma kriva ili nije za optužbe koje joj se stavljaju na teret. Ako dođe do njenog opoziva, potpredsjednik Michel Temer, koji je sada mijenja, postat će predsjednik. U protivnom, Dilma Rousseff nastavit će obnašati dužnost predsjednice. U svakom slučaju, sljedeći redoviti predsjednički izbori održat će se tek u 2018. Što se tiče pitanja o korupciji u velikoj brazilskoj naftnoj kompaniji Petrobras, njihovi rukovoditelji, kao i oni koji su im davali mito, dovedeni su pred sud i ako budu osuđeni, služit će zatvorsku kaznu. Vrlo smo ponosni zato što imamo pravosudni sustav koji je neovisan i samostalan u donošenju odluka.

NACIONAL: iako je brazilska ekonomija osma najveća ekonomija na svijetu, danas je stopa nezaposlenosti 11 posto,  iako je u doba prethodne vlade ljevičarskog predsjednika Lula de Silve, sve do 2011. zemlja bila u ekonomskoj ekspanziji. Kako brazilske vlasti planiraju izaći iz te krize?

Trenutačna vlada na čelu s potpredsjednikom u funkciji predsjednika Republike, Michelom Temerom, rješava sadašnju krizu koja nije rezultat samo čimbenika s brazilske strane, već je na nju utjecalo i međunarodno okruženje. Upravo zato Temer je u svoj novi ekonomski tim imenovao ugledne stručnjake u svojim područjima. Novi ministar financija Henrique Meirelles odradio je sjajan posao kao predsjednik Središnje banke u razdoblju od 2003. do 2011., u doba predsjednika Lula da Silve. Sadašnji predsjednik Središnje banke Ilan Goldfajn poznat je u financijskim krugovima Brazila, a ima iskustvo i u Međunarodnom monetarnom fondu. Novi ministar financija i njegov tim u posljednjih pet mjeseci proveli su neke mjere koje sada donose dobre rezultate. Širok skup pokazatelja već ukazuje na izlazak iz recesije, uz porast potrošnje i stope zaposlenosti. Svjedoci smo promjena na tržištu. Brojevi se kreću u pozitivnom smjeru, a tu su i očekivanja za budućnost, kao i projekcije smanjenja fiskalnog deficita u 2017. te odobrenje nužnih reformi od Kongresa. Naravno, svjesni smo izazova pred nama koje tek treba prevladati, ali možemo predvidjeti veću političku stabilnost u cilju ostvarenja naših gospodarskih ciljeva.

NACIONAL: Hrvatska i Brazil jako su udaljeni i postoji ogromna razlika u njihovoj veličini, Brazil je peta najveća zemlja na svijetu, ima 190 milijuna stanovnika, a cijela Hrvatska je po broju stanovnika kao predgrađe Rija. Kako vidite perspektive za suradnju?

To je veliki izazov za mene. Mislim da ima puno prostora za suradnju. Na primjer, u Hrvatskoj imate puno malih, rascjepkanih farmi, koje moraju kupovati skupu opremu, a ne mogu dovoljno proizvoditi. U Brazilu postoji odličan model okupljanja malih proizvođača koji koriste zajedničku opremu i tako povećavaju produktivnost. U tom smislu možemo pomoći svojim iskustvima. Što se tiče trgovine, naša trgovinska razmjena je relativno mala – oko 100 milijuna dolara godišnje, ali i to bi se moglo povećati. Naime, otkad se Hrvatska pridružila EU, neka su se pravila promijenila i sada se moramo tome prilagoditi kako bismo oporavili međusobne trgovinske veze. Hrvatska uglavnom uvozi šećer, kavu, duhan, soju, kožu. A izvozi poluproizvode. Htio bih te brojke promijeniti na bolje.

NACIONAL: Koliko prosječan stanovnik Brazila zna o Hrvatskoj? Koliko ste vi znali prije dolaska ovdje?

Budući da sam preko šest godina bio u Misiji Brazila pri UN-u u New Yorku i deset godina u Upravi za međunarodne organizacije Ministarstva u Brazíliji, pratio sam politička zbivanja u Hrvatskoj od 1992. Napisao sam i knjigu „Brazil: 60 godina mirovnih operacija“, u čast brazilskim mirovnim snagama koje služe pod zastavom UN-a od kraja Drugog svjetskog rata. Ova knjiga obuhvaća i sudjelovanje naših mirovnih snaga u Europi, tijekom ratova na tlu bivše Jugoslavije. A što se tiče prosječnog građanina Brazila, oni znaju dosta preko vašeg nogometnog tima i kroz turizam. Za Davora Šukera su gotovo svi čuli, a samo ovog mjeseca uočio sam najmanje tri članka u glavnim brazilskim publikacija specijaliziranima za turizam o ljepotama Hrvatske kao ljetne destinacije. Očekuje se da će više od 70.000 Brazilaca posjetiti Hrvatsku ovog ljeta.

Komentiraj