Filmski redatelj snima dokumentarni film o glazbeniku Vladi Divljanu ‘Nebeska tema’, za Nacional objašnjava što je taj nedavno preminuli frontmen beogradske grupe Idoli značio za glazbu i kulturu bivše Jugoslavije, zašto je danas važan za Hrvatsku te otkud mu novac za film

Beogradski filmski redatelj Mladen Matičević ovih dana zaokupljen je snimanjem dokumentarnog filma o Vladi Divljanu “Nebeska tema”, a dio materijala za film prikupit će i na velikom koncertu Divljanu u čast koji će se održati u Tvornici kulture, u subotu, 7. svibnja. Matičević je za Nacional ispričao zašto Divljana smatra važnom povijesnom osobom te kako će izgledati film o tom kultnom glazbeniku

Kada je 4. ožujka prošle godine u Beču od posljedica raka preminuo beogradski glazbenik, skladatelj i pjevač Vlada Divljan, napustio nas je jedan od najvažnijih glazbenika novog vala i poznata figura pop kulture ovih prostora. Kroz rad s grupom Idoli koja se prvi put pojavila na legendarnoj kompilaciji “Paket aranžman” 1981., ostavio je u nasljeđe niz hitova koji su u međuvremenu postali evergrini, a njihov album “Odbrana i poslednji dani” glazbeni kritičari proglasili su najboljim rock albumom snimljenim u Jugoslaviji. Nakon razlaza Idola, Divljan je započeo samostalnu karijeru kroz koju se velikim dijelom posvetio filmskoj glazbi, ali je i nastavio objavljivati albume pod vlastitim imenom. Posljednji period njegove karijere obilježila je suradnja s prijateljem Mladenom Juričićem – Maxom i grupom Ljetno kino, s kojima snima EP “Četiri godišnja doba” i album “[email protected] kulture” objavljen posthumno. Iako je gotovo nemoguće pobrojati što je sve radio i tragove koje je ostavio u pop kulturi, tog zahtjevnog zadatka prihvatio se beogradski filmski redatelj i njegov veliki obožavatelj i prijatelj Mladen Matičević, koji je hrvatskoj javnosti postao poznat 2014. zahvaljujući hvaljenom dokumentarnom filmu o Arsenu Dediću “Moj zanat”. Iza Matičevića je više od 20 dokumentarnih filmova, TV serija i igranih filmova, među kojima i dokumentarni film “Geto – tajni život grada” iz 1996. koji je prikazan na mnogim filmskim festivalima širom svijeta, pa tako i na London International Film Festivalu. Za igrani film “Jedan na jedan” nagrađen je nagradom FIPRESCI Srbija za najbolji srpski film 2002. U razgovoru za Nacional objasnio je zašto smatra Divljana povijesnom osobom, zašto se u filmu neće baviti tračevima, koliko je Divljanu značio Zagreb te zašto film jednim dijelom financiraju njegovi prijatelji, a računa i na financijsku potporu HAVC-a.

NACIONAL: Film o Vladi Divljanu “Nebeska tema” zamislili ste kao igrano – dokumentarni. Koji će dijelovi priče biti igrani?

Dokumentarno – igrani nije baš najbolja formulacija. To je zapravo crossover između dokumentarnog i igranog. Koriste se neki mehanizmi igranog filma u okviru dokumentarnog postupka. Kao, naprimjer, “20.000 dana na zemlji” Nicka Cavea. To znači da se u filmu ljudi koji su realni likovi stavljaju u režirane situacije. Nema igranih dijelova pa ni glumaca. Malo je to nespretno predstavljeno javnosti. U filmu dolazi do preuzimanja određenih elemenata i strukture igranog filma, preciznije, postupaka. To je nešto što se u rockumentaryjima vrlo često radi, slično kao u filmu “Potraga za Sugar Manom”. U ovom trenutku filmski autori pokušavaju izbjeći stereotipnu televizijsku formu koja se svodi na – ja kažem, ti kažeš pa insert. Jednostavno traže neki drugačiji način da se izraze.

  • ‘IDOLI SU 80-IH, kao i Haustor u Hrvatskoj, proveli revoluciju u poimanju rock’n’roll benda: što rock’n’roll bend radi, kako se prezentira javnosti, kako se poigrava imidžom i slično’

NACIONAL: Zašto Divljana smatrate povijesnom osobom?

Zato što smatram da je on, prije svega kroz Idole, a zatim i kasnije, na jedan način definirao pop kulturu ovih prostora. Kako dolazim i sam generacijski iz vremena kada je pop – rock kultura bila jedan od ključnih načina izražavanja, a i dalje u to vjerujem, smatram da je Divljan na jako dobar način promijenio mnoge ljude. U životu im je kroz svoju umjetnost dao ljepotu i samim time u mom svemiru zaslužuje status povijesne osobe. Neka vremena pamtit će se po Divljanu i Idolima. Naravno, i po nekim drugim autorima iz Beograda i Zagreba, ali on je za mene simbol tog vremena i simbol jedne revolucije u glavi. Smatram da su 80-ih Idoli, kao i Haustor u Hrvatskoj, proveli revoluciju u poimanju rock’n’roll benda: što rock’n’roll bend radi, kako se prezentira javnosti, kako se poigrava imidžom itd. Na neki način su Idoli, kao i sam Vlada, bitni koliko i, recimo, David Bowie u smislu revolucije u glavama ljudi. Oni koji su 1979. bili dovoljno odrasli pa gledali kako se na crno – bijelim televizorima pojavljuju spotovi kao što su „Maljčiki“ i „Malena“, znaju da je to bila potpuna revolucija. On je sa Šaperom autor većine pjesama i idejni koautor vjerojatno najboljeg jugoslavenskog albuma ikada, a to je “Odbrana i poslednji dani”, konceptualni album koji je sublimirao različite stvari. Poslije toga imao je vrlo uspješnu solo karijeru primijenjenog kompozitora jer je skladao jako puno filmske muzike, a komponirao je i ozbiljnu elektronsku i ambijentalnu glazbu, ali je ta karijera, nažalost, prekinuta. Njegov album elektronske glazbe “Vlada Divljan presents Die Tonzentrale” vrhunski je album.

NACIONAL: Tko će sve sudjelovati u filmu i po kojim kriterijima ste birali tko će pričati o Divljanu i njegovu radu i životu?

Sudjeluju ljudi koji su i sami muzičari ili ljudi oko muzike, a birao sam ih po kriteriju da su bili njegovi prijatelji ili obilježeni njegovim radom. Od muzičara će sudjelovati iz Beograda Srđan Gojković – Gile i neki članovi Električnog orgazma, zatim bivši Idoli – Srđan Šaper i Zdenko Kolar, Bajaga i pjevač grupe Darkwood Dub Dejan Vučetić s jednom svojom novom postavom. Sudjelovat će i mlada klupska i regionalna zvijezda Stray Dogg – Dušan Strajnić te grupa Eva Braun iz Zrenjanina. Ovih dana razgovarat ćemo s Borisom Beleom, pjevačem Buldožera, i s Kirilom Džajkovskim, poznatim makedonskim modernim kompozitorom, koji su bili njegovi veliki prijatelji. U Zagrebu će u snimanju sudjelovati Darko Rundek, kompletno Ljetno kino Big Band itd. Dakle, jedna postava koja se nikada nigdje nije zajedno pojavila. Svi oni izvodit će obrade Vladinih pjesama, što će biti posebna poslastica jer će u filmu biti originalne pjesme i nova čitanja.

NACIONAL: Kako ste odlučili obraditi sukob između Divljana i Šapera, koji je doveo do raspada grupe Idoli?

U ovom filmu neću se time puno baviti, jednostavno zato što to nije takva vrsta filma. To je film koji je na neki način oda čovjeku, jednako kako sam u svom filmu o Arsenu Dediću “Moj zanat” pokušao izbjeći dijelove koji zalaze u područje osobnih odnosa koji nisu za javnost. Ono što ja znam jest da su se njih dvojica razišli. Nemam nikakvu namjeru u to ulaziti jer to za film koji snimam nema važnosti. Ne želim ulaziti u polemiku zašto je Paul McCartney napisao za Johna Lennona na trećem solo albumu neku pjesmu, a zašto mu je Lennon odgovorio itd; to bi mogao biti neki drugi dokumentarni film i nije nešto čime se ja bavim. Ja se bavim ljubavlju koju su prema tom čovjeku imali svi, uključujući i samog Šapera koji je s Divljanom bio duboko povezan, bez obzira na razmimoilaženja. Napravili su zajedno možda najvažniji beogradski bend ikada, kao uostalom i album koji sam spomenuo. Razlozi za svađu su prozaični, a razlozi za stvaralaštvo su magični. Ne zanimaju me tračevi.

NACIONAL: Koliko ćete i želite li uopće otkriti Divljanovu intimnu stranu, s obzirom na to da je svoj privatni život uvijek držao daleko od očiju javnosti?

U onoj mjeri u kojoj je to pristojno i u duhu njegove ličnosti. Kao kada crtate nečiji portret i kroz njega pokušavate izvući sve karakteristike tog čovjeka, ali s druge strane pokušavate to raditi obazrivo kako biste postigli sklad i harmoniju. Svaki film ima svoj pristup. Moj pristup ovom filmu potpuno je apologetski. Jedan sam od najvećih fanova Vlade Divljana i mislim da je on bio Paul McCartney naše regije. Naravno, kao i McCartney, imao je pravo na neke svoje osobine, na zatvorenost i otvorenost, s mjerom i diskretno. Pokušat ću se baviti svim aspektima njegove ličnosti pa i time da je zapravo bio vrlo tajnovit. Kao i sva prava gospoda, nije otkrivao stvari o sebi. To je osobina velikih ljudi.

NACIONAL: Zanimljivo je da će film jednim dijelom financirati Divljanovi prijatelji. Jesu li oni došli vama s tom idejom ili ste vi pitali njih mogu li pomoći u stvaranju filma?

To je bila neka sinergija, neki sinkronicitet. Mi se svi poznajemo i u jednom trenutku smo shvatili da se moramo udružiti. Ja sam poželio snimiti film o Divljanu, a onda smo shvatili da to treba malo pogurati zato što državni putevi financiranja imaju rokove. Ako čekamo da dobijemo neki novac od institucija, samo trošimo to vrijeme čekajući. Bit ću najtočniji ako kažem da se to doista dogodilo sinkrono i spontano, kao zajednička spontana odluka dosta ozbiljnog kruga ljudi.

NACIONAL: Hoćete li pokušati u filmu ispričati nešto o specifičnom odnosu Divljana spram Zagreba?

Apsolutno! Divljan je nesumnjivo bio simbol Beograda, ali je s druge strane bio jako voljen u Zagrebu, a pouzdano znam i da je jako volio Zagreb. Volio je nastupati u Zagrebu, biti tu i družiti se s ljudima u Zagrebu. Dobar dio filma i snima se u Zagrebu, što je potpuno prirodno s obzirom na Divljanov odnos prema Zagrebu i obrnuto. To je očigledno bila velika ljubav koja je na kraju potresno dokumentirana i njegovim posljednjim albumom snimljenim u Tvornici kulture. Ima neke simbolike u tome. Što se, pak, Beograda tiče, on je jedna od otprilike četiri osobe koje definiraju takozvani urbani duh Beograda. On u mojoj hijerarhiji zauzima jako visoko mjesto.

  • ‘DIVLJAN JE BIO PAUL MCCARTNEY regije. Divljan je nesumnjivo bio simbol Beograda, ali je s druge strane bio jako voljen u Zagrebu. U mojoj hijerarhiji zauzima jako visoko mjesto’

NACIONAL: U Tvornici kulture se 7. svibnja održava koncert u čast Vladi Divljanu na kojem će nastupiti mnogi glazbenici i njegovi prijatelji i na kojem ćete snimiti neke dijelove za svoj film. Što konkretno?

Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje jer bi to bilo malo preveliko ulaženje u detalje filma, ali neki dijelovi tog koncerta, kao i događanja oko njega, bit će integralni dio filma. Film će se djelomično snimati na tom koncertu, ali se već sljedećih dana nastavlja snimati u Zagrebu na različitim lokacijama. Bit ćemo u Zagrebu barem sedam dana i dosta toga snimiti.

NACIONAL: Filmom “Moj zanat” o Arsenu Dediću udarili ste džentlmensku pljusku hrvatskim redateljima i hrvatskoj kulturi jer ste snimili odličan i izuzetno hvaljen dokumentarni film o jednom od najvećih hrvatskih glazbenih umjetnika. Je li vas netko prozvao zato što se vi, kao srpski redatelj, snimili film o hrvatskom umjetniku?

Ne! Moram priznati da sam u Hrvatskoj imao izvanredan tretman. Prije svega sam od svoje producentice Vere Robić Škarica bio dočekan kao vrlo ozbiljan režiser kojeg ona poštuje i dobio uvjete kakve jedan autor može samo poželjeti u Hrvatskom filmskom savezu. Zatim sam dobio i jednu ekipu ljudi s kojima sam se tada upoznao. Među njima je bio i Boris Poljak koji je bio direktor fotografije tog filma. Po mom mišljenju najbolji direktor fotografije u regiji i genijalan režiser i autor, a na moju sreću i moj prijatelj. Sprijateljili smo se u Zagrebu i počeli raditi film “Moj zanat”. Nisam imao nikada nikakav problem u Zagrebu. Dapače, ljudi su me jako dobro razumjeli i voljeli. Kasnije su taj film podržali i HAVC i Filmski centar Srbije. Činjenica je da su me razni novinari pitali slično kao i vi, kako je moguće da sam ja došao iz Srbije snimiti film o Arsenu, na što sam im ja odgovarao da filmove ne snima onaj koji ih geografski proizvodi, već onaj koji najviše voli nekoga. Zapravo, Arsen pripada tradiciji cijele Jugoslavije i kolektivna svijest i podsvijest obilježena je Arsenovim djelom u Beogradu kao i u Zagrebu. Međutim, nisam ja to doživio kao da mene netko proziva. Više kao da se novinari pitaju kako je moguće da se nitko u Zagrebu nije toga sjetio. Nisam imao baš nikakvih neugodnosti ni tijekom snimanja tog filma.

NACIONAL: S obzirom na odlično iskustvo s filmom “Moj zanat”, hoćete li pokušati nabaviti novac za film o Divljanu i na hrvatskoj strani?

Svakako. Konkurirat ćemo na HAVC-u. Kao što sam vam već rekao, Divljan je imao značajno mjesto u hrvatskoj kulturi i prirodno je da dobijem novac u Hrvatskoj i da imam saveznike u Hrvatskoj. Ovo je jedan projekt koji je nevjerojatan iz više razloga. Ako gledamo tržišno, ali i društveno, ima najjaču postavu muzičara koji su se ikada pojavili u jednom filmu. Mislim i da će kulturološki biti fenomen jer ćete u jednoj sceni čuti Rundeka kako pjeva Vladinu pjesmu, a u sljedećem kadru već Bajagu. Potom Šapera kako nakon sto godina pjeva jednu Vladinu pjesmu, pa mlade zvijezde itd.

NACIONAL: Koliko je realno da film doživi premijeru na jesen ove godine?

To najčešće ovisi o novcu. Novac je uvijek problem. Ne meni, nego svima. Ne ovom filmu, već svakom filmu. Bitno je kako će fondovi reagirati, nadam se pozitivno jer će biti svjesni značaja ovog filma. Vjerujem da će i sponzori reagirati jer će prepoznati da je to vrsta filma koji njeguje građansko društvo i ne kopa po ranama. Ako svi to prepoznaju, bit će i novca. Očekujem da će film na jesen biti gotov.

Komentiraj

FOTO:Nemanja Đorđević
PODIJELI
Slobodni novinar, urednik, promotor i pisac. Dvadeset godina iskustva u organizaciji rock koncerata (preko 500 koncerata hrvatskih i inozemnih izvođača), press konferencija, izložaba i modnih revija. Jedan od osnivača Hrvatske novinarske rock nagrade Crni mačak i član Savjetodavnog tijela nagrade (Predsjednik Savjetodavnog tijela 1998.). Dugogodišnji radijski urednik i voditelj (Radio 101, Radio 1, Plavi radio), te rock kritičar (Radio 101, Plavi radio, Slobodna Dalmacija, Vip Music, Tportal.hr, Rolling Stone). Redovan član Hrvatskog Novinarskog Društva. Prvi roman (Dolce Vita) objavila je nakladnička kuća Fraktura u ožujku 2004. 2005. kao autor i redatelj potpisujem dokumentarni tv film "Kad muzičari šokiraju" u produkciji nezavisne producentske tvrtke Trezor idea. 2010. od HGF-a (Hrvatski glazbeni festival) primam nagradu za životni doprinos razvoju i unaprjeđenju demo scene i dugogodišnji kontinuirani rad na promicanju urbane i alternativne glazbene kulture. U svibnju 2103. pokreće web portal www.spotdepo.hr.