‘Ako zemlje na Balkanu budu inzistirale na idejama Velike Makedonije, Velike Bugarske ili Velike Srbije, ostat ćemo najsiromašnija regija. Moramo krenuti naprijed i voditi se ekonomskim interesima’, kaže ministrica bugarskog predsjedanja Europskom unijom
Deset godina nakon ulaska u članstvo, Bugarska 1. siječnja 2018.. prvi put preuzima šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Treći put je na čelu bugarske vlade desnog centra Bojko Borisov, koji je tijekom svojih prvih dvaju mandata uspio smanjiti nezaposlenost i fiskalni deficit, ali nije uspio sasvim suzbiti vrlo raširenu korupciju po kojoj Bugarska, s Rumunjskom i Hrvatskom, dijeli neslavno prvo mjesto prema prošlogodišnjoj studiji Europskog parlamenta. Bugarska i Hrvatska ujedno su i najsiromašnije članice Europske unije. Ulaskom u EUBugarskoj je, kao i Rumunjskoj, uveden tzv. Mehanizam za suradnju i verifikaciju, s obzirom na korupciju i nezadovoljavajuću razinu vladavine prava. Deset godina kasnije Mehanizam je još uvijek na snazi, a Bugarska, kao i Rumunjska, još uvijek nije ušla u Schengen iako je ispunila sve tehničke uvjete. I u tom slučaju postoje paralele s Hrvatskom, jer riječ je o njemačkoj i nizozemskoj političkoj blokadi, kao i još nekih zemalja članica, a Hrvatskoj istim scenarijem prijete Slovenija i Mađarska. Prošloga tjedna slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec dao je prilikom posjeta Bukureštu zeleno svjetlo ulasku Rumunjske, ali ne i Bugarske, u schengensku zonu. Pripreme za bugarsko preuzimanje predsjedanja EU-om pri samom su kraju, a kako bi sve funkcioniralo, premijer Bojko Borisov imenovao je početkom svibnja Lilianu Pavlovu ministricom bugarskog predsjedanja…
Komentari