‘Jedan od glavnih razloga uvođenja vojnog roka taj je što nema dovoljno dobrovoljnih prijava u vojsku, a i sigurnosna situacija u našem susjedstvu i ruske aktivnosti u Ukrajini razlog su za zabrinutost’, kaže švedski veleposlanik u Hrvatskoj

Prošloga tjedna Kraljevina Švedska, zemlja poznata po svojoj neutralnosti i činjenici da na njenom teritoriju 200 godina nije bilo rata, najavila je ponovno uvođenje vojnog roka u trajanju od 11 mjeseci, za žene i muškarce. Švedska se 1995. s Austrijom i Finskom pridružila Europskoj uniji, iako još uvijek nije u monetarnoj uniji, odnosno nije uvela euro, zahvaljujući glasovima švedskih građana na referendumu 2003. Švedsku je na svojoj turneji po skandinavskim zemljama nedavno posjetio hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Švedski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Lars Schmidt u ranim danima svoje karijere sudjelovao je u mirovnim snagama UN-a, kao šef Ureda za informiranje u sjedištu u Zagrebu, stoga ove prostore dobro poznaje još od početka devedesetih, a govori i srpski. Radio je i u švedskom ministarstvu obrane, da bi krajem devedesetih prešao u ministarstvo vanjskih poslova. Iza njega su mandati na različitim diplomatskim funkcijama u Rimu, Beogradu i Bruxellesu, gdje je radio u Stalnom predstavništvu Švedske pri EU-u, zatim u Dublinu, da bi u rujnu 2013. stigao na mjesto veleposlanika u Republici Hrvatskoj. U intervjuu za Nacional komentirao je najavu uvođenja vojnog roka u Švedskoj, kritike Donalda Trumpa upućene Švedskoj, kao i situaciju u regiji i EU-u te bilateralne odnose između Hrvatske i Švedske…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj