‘Nakon svega što se dogodilo sa Sanaderom, neshvatljivo mi je da netko tko se predstavlja kao zagovornik hrvatskih nacionalnih interesa može ući u bilo kakav poslovni odnos koji ga veže uz MOL. Ili kao lobist, ili kao suradnik, ili preko supruge koju plaćaju’

Jozo Radoš, bivši ministar obrane i bivši HSLS-ovac, dugogodišnji je član HNS-a i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu u kojem njegova stranka pripada političkoj grupaciji ALDE – Savezu liberala i demokrata za Europu. Član je Odbora za vanjske poslove, kao i izaslanstva u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU te izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Prošloga tjedna sudjelovao je na konferenciji „Europski put BiH – izazovi i perspektive“ u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu, kada je i dao intervju za Nacional.

NACIONAL: Jeste li iz Bruxellesa pratili aferu koju je objavio Nacional o poslovnim vezama konzultantske tvrtke supruge potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka i savjetnika MOL-a Joze Petrovića? Kao što, vjerujem, znate, opozicija, a među njima i vaš predsjednik stranke Ivan Vrdoljak, traži smjenu potpredsjednika Vlade, a potom vjerojatno i ostavku cijele Vlade. Kako komentirate tu situaciju?

Nakon svega što se dogodilo sa Sanaderom, potpuno mi je neshvatljivo da netko tko smatra da je relevantan u hrvatskoj politici, predstavljajući se kao zagovornik hrvatskih nacionalnih interesa može ući u bilo kakav poslovni odnos koji bi ga vezao uz MOL. Ili kao lobist, ili kao suradnik, ili preko supruge koju plaćaju, ili da vozi automobil koji je možda plaćen tim novcem. Ta situacija, čak ako je i pravno dopustiva, politički je apsolutno nedopustiva. Sasvim je opravdano da se pokreće interpelacija i moguća smjena potpredsjednika Vlade. Ne znam što bi Povjerenstvo za sukob interesa moglo još naći. Već ovo je dovoljno da se postavi pitanje odgovornosti svakoga tko je u takvim odnosima s MOL-om.

NACIONAL: Treba li nastaviti arbitražni postupak koji je započet u vrijeme kada je gospodin Vrdoljak bio ministar gospodarstva? Vidjeli smo da je HDZ insistirao na tome da ga se obustavi, a kao razlog navodi velike troškove tog postupka koje će, ako izgubi, plaćati hrvatska strana.

U pravilu se ono što su započele bivše vlade – a radi se o procesu koji je dobro pripremljen, u koji se nije ušlo samo tako – treba nastaviti. Trebalo bi pronaći vrlo snažne razloge za izlazak iz te arbitraže. A ako se ta odluka o izlasku iz arbitraže poveže s aferom koja se dogodila ovih dana, kao i s posebnim vezama obitelji Karamarko s lobistom MOL-a, onda ta situacija postaje još alarmantnija.

NACIONAL: Jeste li imali priliku razgovarati s mađarskim kolegama u Europskom parlamentu o tom slučaju?

Zapravo nisam, budući da je mađarska politička scena prilično desno orijentirana pa njihovi parlamentarci ne pripadaju mojoj političkoj grupaciji. Kao što znate, najviše su zastupljeni Fides, stranka Viktora Orbana, i radikalno desni Jobbik. Nemaju liberala, iako bih rado imao nekog Mađara u liberalnoj grupi, bilo bi zanimljivo s njima porazgovarati o toj temi.

NACIONAL: Premijer Orešković najavio je da će on preuzeti pregovore s MOL-om i voditi proces oko Ine još dok traje arbitražni postupak. Je li on tome dorastao?

Općenito, moram se jako suzdržavati kada komentiram poziciju premijera. Naime, čovjek se prihvatio posla koji ne razumije u zemlji koju ne razumije. Ne razumije političku tehnologiju, a i ne poznaje zemlju kojom bi trebao upravljati. Zapravo je smiješno i da su ga predložili i da je on prihvatio tu funkciju. Sve što je do sada pokazao, a prošlo je dosta vremena, dokazuje njegovu punu nekompetenciju. Bitno je drugačije biti financijski manager u nekoj multinacionalnoj tvrtki od ministra financija u Vladi, a osobito glavnog gospodarskog stručnjaka. A to je zapravo trebala biti njegova glavna kompetencija. Vođenje pregovora paralelnih s arbitražnim postupkom nije samo po sebi problem. To je činila i prethodna vlada. Ne želim reći da će u pregovorima premijer biti neuspješan, ali mogući utjecaj prvog potpredsjednika izaziva zabrinutost.

  • ‘MORAM SE SUZDRŽAVATI kada komentiram poziciju premijera. Naime, čovjek se prihvatio posla koji ne razumije u zemlji koju ne razumije. Ne razumije političku tehnologiju, a i ne poznaje zemlju kojom bi trebao upravljati’

NACIONAL: Da se dogodila takva afera u nekoj drugoj europskoj zemlji, bi li takav potpredsjednik vlade dao ostavku?

Ovisi u kojoj. Poznato je da su zemlje s najvišim demokratskim standardom skandinavske zemlje i u njima bi sasvim sigurno ostavka već pala. No kako se spuštamo prema jugu, ta razina političke odgovornosti prema javnosti se smanjuje. Prema tome, to se ne bi dogodilo u južnim zemljama, u sjevernima bi. U srednjoeuropskim – u nekoj da, nekoj ne.

NACIONAL: Dosta se govori o preslagivanju parlamentarne većine, koja nikako ne može skupiti kvorum kod izglasavanja zakonskih prijedloga i već se dokazala kao potpuno nefunkcionalna. Dosta se kalkuliralo, a to su prenijele čak i neke njemačke novine, da HDZ nakon unutarstranačkih izbora za stranačka tijela računa na preslagivanje uz pomoć HNS-a. Je li vaš novi predsjednik stranke Ivan Vrdoljak tome sklon?

To računa HDZ. HNS je tijekom posljednjih 20 godina vrlo jasno odabrao svoju političku poziciju i uvijek bio stranka lijevog centra. Prirodno je da takva stranka pokušava zauzeti cijeli centar i omogućiti koaliranje i s lijevima i s desnima, što nije jednostavno. Čak i njemačkim liberalima nije polazilo za rukom da slobodno prelaze od socijaldemokrata do kršćanskih demokrata. To bi u Hrvatskoj bilo još teže. Logično je da HNS razmišlja o takvoj mogućnosti, ali u ovoj postojećoj konstelaciji političkih odnosa, to je vrlo teško izvodivo. Nijedan lider samostalno nema snage učiniti takav zaokret. HNS je u velikoj mjeri demokratska stranka ljudi koji razumiju politiku i imaju politički integritet. Takva promjena ne može biti nametnuta od bilo kojeg lidera. Za nju bi trebali biti zreli uvjeti, a takvih uvjeta sada nema.

NACIONAL: Iako Europska unija trenutačno ima druge probleme i sigurno joj Hrvatska nije prva na listi interesa, ima li reakcija u Europskom parlamentu na radikalizaciju, pa i fašizaciju, hrvatske političke i javne scene? Mogli smo pročitati da mnogi europski mediji pišu o tome, je li se pojavila neka inicijativa u EU parlamentu?

Dogodila se inicijativa jedne skupine EU zastupnika na to što se događa u Hrvatskoj, prije svega na neprimjerene izjave koje se tiču odnosa prema fašizmu, odnosno antifašizmu, kao i stanovite napade na nezavisnost neprofitnih medija i civilnog društva. Bio sam pozvan potpisati to pismo, ali sam rekao da su ocjene u pismu preoštre i da Hrvatska ima dovoljno vlastitog demokratskog potencijala da sama riješi te probleme. Bila je to inicijativa Urlike Lunaček, zastupnice zelenih iz Austrije, a pismo su potpisali članovi političkih skupina koje su sklonije takvim akcijama. To su uvijek ekstremna ljevica, zeleni i ponekad liberali. To pismo je na kraju potpisano i upućeno našem veleposlaniku u misiji pri EU u Bruxellesu.

NACIONAL: Razgovara li se u hodnicima EU parlamenta neslužbeno o toj temi?

Nakon što sam otklonio mogućnost potpisivanja tog pisma, s kolegom Jakovčićem uputio sam dopis sličnog sadržaja predsjedniku naše ALDE grupe u EU parlamentu Guyu Verhofstadtu. To je sigurno tema, no mislim da Hrvatska ni izdaleka nije tako daleko zašla u zonu prekršaja kao što su to učinile Poljska i Mađarska. Zato i smatram da je najbolje da ta pitanja pokušamo riješiti unutar Hrvatske, jer Hrvatska ima razvijene demokratske institucije: i političku opoziciju, i civilno društvo, i nezavisne medije, tako da se s njima može sama nositi. Desnica u Hrvatskoj predstavlja marginu, radi se o marginalnim strankama koje ne uspijevaju prijeći ni jedan posto, za razliku od, na primjer, Marine Le Pen koja dobiva preko 20 posto. U prvom krugu predsjedničkih izbora u Austriji pobijedio je predstavnik Slobodarske stranke Norbert Hofer. On je vrlo vjerojatno i novi austrijski predsjednik. To su ozbiljne prijetnje. No tendencije u  hrvatskom društvu, koje ne moraju biti nužno artikulirane kroz političke stranke, ali dovode do dizanja razine netolerancije i  nerazumijevanja, naravno da su krajnje neprihvatljive. Mislim da je cijelo društvo ušlo u taj ideološki klinč, a to je upravo ono što nam najmanje treba – bavljenje nekim pitanjima koja su odavno trebala biti riješena.

NACIONAL: Jačanje radikalne desnice bilo je tema i jedne od sjednica EU parlamenta i pojavila se teza da se radi o pojavi koja bi se morala rješavati na razini cijele Unije, a ne nacionalnih zemalja. O tome je snimljen i film TV Arte u kojem su, osim Hrvatske, obrađene i Njemačka i Francuska. U filmu se uspoređuje trenutačna politička situacija u EU s tridesetim godinama prošlog stoljeća. Kako se Europa suočava s tim problemom?

To je problem s kojim se ne usuđuje suočiti Europska pučka stranka. Oni se libe osuditi sve one nedemokratske tendencije koje se događaju u državama u kojima su na vlasti stranke koje su članice njihove obitelji.

NACIONAL: Ali predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker bio je vrlo oštar u osudi politike koju vodi konzervativna vlada u Poljskoj?

Juncker nije pravi predstavnik mainstreama Europske pučke stranke iako dolazi iz te političke grupacije. No razina liberalizma i pučkog svjetonazora u Luxemburgu, zemlji u kojoj je on godinama bio premijer, daleko je iznad europskog prosjeka. Tako da Juncker ne reprezentira standardni profil političara koji pripada Europskoj pučkoj stranci, koji izbjegavaju svaku ozbiljnu raspravu o tome. Te rasprave obično su pokretali liberali, i u pogledu Poljske i u pogledu Mađarske. Hrvatska je daleko od te razine deformacije demokratskih institucija i procedura, no ovo što se događa svakako je zabrinjavajuće i kontraproduktivno.

  • ‘HRVATSKA NE TREBA ODUSTATIod toga da bude strogi kritičar procesa pristupanja Srbije Europskoj uniji, jer to je u konačnici i srpski i hrvatski interes. Ali to mora biti utemeljeno na vrlo preciznim stajalištima’

NACIONAL: Komentira li se nestabilnost hrvatske vlade u europskim krugovima? Kako je prošao Nacionalni plan reformi koji je poslan Europskoj komisiji, a koji je jedva iznjedren nakon sto dana prepucavanja?

Nije bilo još komentara jer ga Komisija još uvijek razmatra. Ali ionako se radi o copy-paste dokumentu, koji je još općenitiji od ranijih dokumenata pa pretpostavljam da nije impresionirao Komisiju. Što se tiče stanja u Hrvatskoj, nestabilnosti Vlade i njene nefunkcionalnosti, to nije ništa neuobičajeno za Europsku uniju. Recimo, Španjolska koja je u vrlo sličnoj situaciji ide na nove izbore. No nestabilnost svake zemlje svakako zabrinjava jer  to znači, u najmanju ruku, izostanak reformi i gospodarsko zaostajanje.

NACIONAL: Hrvatska je blokirala početak pregovora Srbije za članstvo u EU. Kako je taj potez prihvaćen u EU parlamentu i hoće li biti nekih negativnih posljedica za Hrvatsku, s obzirom na to da je izložena pritisku starih zemalja članica, osobito Njemačke?

Osobno smatram da je to potpuno ishitren potez, povučen bez odgovarajućih priprema, u krivom trenutku i Hrvatska će od toga sigurno imati samo štete. Hrvatska ne treba odustati od toga da bude strogi kritičar procesa pristupanja Srbije Europskoj uniji, jer to je u konačnici i srpski i hrvatski interes. Ali to mora biti utemeljeno na vrlo preciznim stajalištima, a za takav postupak blokade ili odgađanja morate naći saveznike. Hrvatska može postaviti sve te zahtjeve, pri čemu su najsnažniji oni koji se tiču prava hrvatske manjine u Srbiji te odustajanje od univerzalne nadležnosti srpskog pravosuđa za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije. U ovim okolnostima to je zaista karikaturalno, da Srbija može suditi za zločine na prostoru koji je ona napala ili okupirala. To je zaista apsurdno. Na tim stvarima je svakako trebalo insistirati i u nekoj fazi pregovora postaviti se oštrije. Ali ne u ovoj fazi. Ovako je Hrvatska oslabila svoju poziciju. Kada doista bude trebalo zaoštriti, osporiti, zakočiti, prolongirati pregovore ili ih čak blokirati, tada će biti u daleko težoj situaciji. Napravili smo veliku štetu. Iz te situacije izaći će se kao da ništa nije bilo, upravo zbog pritisaka o kojima ste govorili, ali sigurno ćemo izaći slabiji. Mislim da je hrvatska javnost dovoljno racionalna, bez obzira na to što će HDZ-ova vlada pokušati to umotati u razne celofane, da shvati kako je to bio krivi potez u krivo vrijeme.

NACIONAL: Sudjelovali ste na konferenciji o BiH u organizaciji Predstavništva Europskog parlamenta u Zagrebu. Iako su se svi hrvatski europarlamentarci složno zalagali za pokretanje procesa integracije BiH u EU, što je rezultiralo i primanjem zahtjeva za članstvom prije par mjeseci, ono što se čulo iz perspektive BiH nije bilo pretjerano optimistično. Zašto?

Konferencija nije bila optimistična ako gledate BiH kao standardnu zemlju. Međutim, BiH nije standardna zemlja i u tom smislu ovaj proces integracije je sigurno doba i trebao bi probuditi optimizam. To što ljudi žele da to bude bolje, brže i jednostavnije, to je drugo pitanje. BiH u ovoj fazi to ne može brže, ali cijeli taj postupak sigurno će otvoriti razna pitanja koja se inače ne bi otvorila, pridonijet će unutarnjoj komunikaciji i donijeti pomake u državnoj upravi, kao i otvoriti put prema rješavanju temeljnog pitanja, odnosno promjene Ustava. Trenutačno nitko nema spremnosti za rješavanje tih pitanja. Mislim da vrijeme trajanja tog procesa zapravo nije važno, nemogući su prečaci i skraćeni postupci. Bitno je da taj proces bude kvalitetan. Izgubili smo 20 godina od Daytona i ništa se nije pomaknulo. U takvim sporim i teškim procesima kao što su rekonstrukcija ili izgradnja BiH, nažalost, jedna decenija ne predstavlja neko dugo razdoblje. Svejedno, bolje da ne traje predugo, mislim da je prava mjera otprilike deset godina.

Komentiraj