‘Evidentno je da ne postoji koordinacija oko utvrđivanja vanjske politike između Vlade i predsjednice, nego je više riječ o nadmetanju između sukreatora te politike, a ono može biti potaknuto i osobnim pozicioniranjem na međunarodnoj sceni’

Posljednjih dana mediji su se raspisali o sukobu premijera Plenkovića i predsjednice Grabar-Kitarović, nakon famozne predsjedničine izjave da je čudi što vojska nije prije poslana da pomogne gasiti katastrofalne požare u Dalmaciji, poslane iz Salzburga. Epilog je poznat – ministar obrane Damir Krstičević je u ostavci, koju je povukao tek u ponedjeljak, a premijer je prvi put javno iskazao neslaganje s predsjedničinim stavovima. Nacional je još koncem lipnja objavio opsežan tekst u kojemu je detaljno opisano kako su Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković u tihom ratu za dominaciju u vanjskoj politici, tako da se može legitimno tvrditi da su prošlotjedna javna razilaženja tek vrh ledenog brijega nesuglasica između Banskih dvora i Pantovčaka, iza kojeg se krije zapravo puno dublji sukob na planu vanjske politike. Počelo je s još uvijek nerazjašnjenim putovanjem predsjednice Republike u SAD za Novu Godinu, koje nije bilo koordinirano s Vladom ili premijerom. Osim toga, od početka svoga mandata predsjednica Republike inzistira na većem povezivanju Hrvatske sa zemljama Višegradske skupine, a kruna tih njenih nastojanja bio je nedavni summit Inicijative triju mora u Varšavi, na kojem je sudjelovao američki predsjednik Donald Trump. Znakovito je i da je premijer Andrej Plenković prilično suzdržan oko te Inicijative, što ne treba čuditi ako se uzme u obzir činjenica da je Angela Merkel, kao i cijeli vrh Europske pučke stranke, kojoj HDZ također pripada, izuzetno kritična prema vladama zemalja Višegradske skupine, a osobito prema politici poljske i mađarske vlade, koje svojim djelovanjem potkopavaju europske standarde demokracije. Europska komisija zaprijetila je prošloga tjedna da će prvi put pokrenuti članak 7 Lisabonskog ugovora ako Poljska provede reformu pravosuđa kojom će vladajuća nacionalistička stranka Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog u potpunosti kontrolirati imenovanje sudaca Vrhovnog suda, protiv čega danima demonstriraju tisuće poljskih građana. U međuvremenu je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zatražio od Europske komisije da zbog nepoštivanja odluke Arbitražnog suda o razgraničenju sa Slovenijom, EU na sličan način kazni i Hrvatsku. Sve se to događalo za prvog posjeta visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini Hrvatskoj. Dok je Europska unija već pokazala negodovanje zbog inzistiranja hrvatske predsjednice na sve jačem povezivanju sa SAD-om, čini se da je i premijer Plenković svojom negativnom reakcijom na stav Europske komisije da se odluke Arbitražnog suda u slučaju razgraničenja sa Slovenijom trebaju poštovati, izazvao bijes ne samo predsjednika Junckera, već i ostalih povjerenika i time poljuljao svoj proeuropski imidž.

Zbog sve većeg „soliranja“ u vanjskoj politici pojavile su se i spekulacije da predsjednica zapravo i ne računa na drugi predsjednički mandat u Hrvatskoj, već pikira na mjesto glavne tajnice NATO-a ili neku drugu visoku međunarodnu funkciju za koju je presudna američka potpora. Oko toga da premijer Plenković također ima ambicija na međunarodnom planu, slažu se mnogi europski diplomati u Zagrebu, koji smatraju da on bolje kotira. „No ono što i premijer i predsjednica znaju jest da neće moći dva pripadnika gotovo iste političke generacije iz Hrvatske zasjesti na neke važne međunarodne funkcije. Zato se natječu tko će si prvi bolje pripremiti teren“, uvjerena je iskusna diplomatkinja bliska Europskoj komisiji.

O tim i ostalim temama vezanima uz sukob predsjednice i premijera na planu vanjske politike, razgovarali smo s Joškom Klisovićem, zastupnikom SDP-a u Hrvatskom saboru, bivšim predstojnikom Ureda predsjednika Josipovića i bivšim zamjenikom ministrice vanjskih poslova u Vladi Zorana Milanovića. Kao dugogodišnji diplomat s bogatim međunarodnim iskustvom, Joško Klisović je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i član Odbora za europske poslove…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj