‘Bez zakona o univerzalnoj jurisdikciji Srbija bi i dalje imala pravo, ako posjeduje dokaze o zločinima nad Srbima u Hrvatskoj, procesuirati bivše hrvatske branitelje. Osobito ako Hrvatska nije to htjela učiniti’

Ivan Jovanović radio je preko 10 godina u misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Srbiji, u kojoj je vodio odsjek za suđenja za ratne zločine. Radio je i za organizaciju Human Rights Watch i na Haaškom sudu, na kojem je tijekom 2012. bio vršitelj dužnosti šefa odjela za javno informiranje suda. Trenutačno radi kao samostalni konzultant o procesuiranju ratnih zločina i međunarodnog kaznenog prava, a stručnjak je i u reformi kaznenog prava u zemljama regije. Povremeno održava i predavanja, a piše i doktorat o primjeni međunarodnog humanitarnog prava u suđenjima za ratne zločine pred sudovima bivše Jugoslavije.

Prije nekoliko dana Jovanović je privukao pozornost predavanjem koje je održao u Sarajevu. Ondje je sudjelovao s tužiteljima, drugim stručnjacima i novinarima na skupu u organizaciji Balkanske istraživačke regionalne mreže, a govorilo se o temama koje se tiču suđenja za ratne zločine, tranzicijske pravde, regionalne suradnje i razvijanja kulture dijaloga. U intervjuu za Nacional Jovanović je govorio o temi univerzalne jurisdikcije koja već neko vrijeme opterećuje bilateralne političke odnose Hrvatske i Srbije, optužnicama iz BIH kojima se procesuiraju hrvatski branitelji, a osvrnuo se i na aktualnu političku scenu u Hrvatskoj i Srbiji.

NACIONAL: Za vrijeme rada u OESS-u bili ste član radne grupe koja je sudjelovala u izradi srbijanskog Zakona o suđenjima za ratne zločine, čija se jedna odredba odnosi na univerzalnu jurisdikciju. Kasnije ste radili i na izmjenama i dopunama tog zakona. Kako biste definirali univerzalnu jurisdikciju?

Univerzalna jurisdikcija jedna je od osnova kaznenopravne nadležnosti i potječe iz međunarodnog prava i to, što se tiče ratnih zločina, iz Ženevskih konvencija. Daje pravo bilo kojoj zemlji, a u slučajevima međunarodnih sukoba čak je to i obaveza, da propiše mogućnost procesuiranja počinitelja ratnih zločina koji su počinjeni bilo gdje i bez obzira na to čije državljanstvo imaju počinitelji ili žrtve. Veliki broj svjetskih zemalja, uključujući europske države, pa tako i Hrvatska, imaju propisanu mogućnost univerzalne jurisdikcije, samo što je na različite načine ta mogućnost definirana…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj

FOTO:ARHIVA IVANA JOVANOVIĆA
PODIJELI
Komunikologinja s višegodišnjim iskustvom u medijima - tisak, web i televizija. Ambiciozna, radoznala, komunikativa. Zaljubljena u život i u ljudske priče. Društveno angažirane,istraživačke teme posebno su mi područje interesa.