Beogradski povjesničar zastupa tezu da nadbiskup Alojzije Stepinac nije bio ‘ustaški vikar NDH’, sudjelovao je u procesu rehabilitacije Draže Mihailovića, tvrdi da za rat u bivšoj Jugoslaviji nije najodgovorniji Slobodan Milošević već vojni vrh na čelu s generalom Veljkom Kadijevićem, a u Zagrebu sada provodi istraživanje o Petoj vojnoj oblasti

Kontroverzni srpski povjesničar Bojan Dimitrijević ovih je dana boravio u Zagrebu radi istraživanja povijesne građe o Petoj armijskoj oblasti u Hrvatskom državnom arhivu. Riječ je o povjesničaru koji u historiografskim krugovima figurira kao istraživač s izrazitim revizionističkim stavovima prema suvremenoj povijesti bivše Jugoslavije, a ujedno je prijatelj i kolega s osporavanim ministrom kulture u odlasku Zlatkom Hasanbegovićem. S njim se, kako je rekao, družio i u Zagrebu i u Beogradu. U razgovoru za Nacional tvrdi da razumije Hasanbegovićeve stavove, ne samo one vezane za povijesnu znanost, nego i za njegove problematične odluke i poteze kao ministra kulture, uključujući i prestanak financiranja neprofitnih medija.

Na podsjećanje da mu u svibnju ove godine nitko nije došao na predavanje koje je trebao održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, rekao je da se radilo o “grubom podmetanju ljevičarske Radničke fronte”. Prema njegovim riječima, “predavanje je bilo otkazano zbog kiše”, a ljudi iz te ljevičarske stranke tendenciozno su snimili praznu dvoranu i potom fotografije poslali medijima. Ali to “otkazano predavanje zbog kiše” nikada nije bilo održano. Za razliku od Dimitrijevića, drugi sudionik tog događaja Zvonimir Despot povodom tog “otkazivanja” još je u svibnju dao posve drukčije obrazloženje. Despot je tada objavio: “Budući da smo netom prije početka tribine bili obaviješteni o nakani radikalnih aktivista Radničke fronte, obavijestili smo sve one za koje smo znali da planiraju doći na tribinu da je ona otkazana, a one koji su ipak došli zamolili smo da se svi preselimo u obližnji kafić kako bismo izbjegli moguće incidente i spustili tenzije”. Navodno, prema Despotu, “anarhisti Radničke fronte namjeravali su prekinuti tribinu i izazvati nered”.

Dimitrijević je u srpskoj javnosti poznat kao jedna od osoba koje su sudjelovale u rehabilitacijskom postupku Draži Mihailoviću, vođi četničkog ravnogorskog pokreta za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ipak, za prijateljstvo četničkog vođe Mihailovića i francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea iz vremena kada su navodno bili kolege na vojnoj akademiji, rekao je da je to bila legenda koja nikada nije bila utemeljena na činjenicama. Mihailović je studirao na vojnoj akademiji u Beogradu, a prema toj legendi nastaloj u bivšoj državi, bila je raširena teza u dijelu srpske javnosti da je general De Gaulle odbijao primiti Tita baš zbog likvidacije njegova navodnog prijatelja s vojne akademije.

Kao povjesničar koji se bavi vojnom poviješću, Dimitrijević je bio savjetnik za vojna pitanja bivšem predsjedniku Demokratske stranke Borisu Tadiću i u vrijeme kada je bio srpski ministar obrane, ali i kada je postao predsjednik Srbije. Dimitrijević je bio i član Demokratske stranke od njena osnutka, početkom 1990. godine.

NACIONAL: Što ste novo otkrili istražujući Petu armijsku oblast u Zagrebu?

U svom zagrebačkom istraživanju najviše novoga našao sam u Hrvatskom memorijalnom centru, a za istraživanje sličnog gradiva u Hrvatskom državnom arhivu predao sam zahtjev koji mora odobriti MORH. Sada upravo čekam dopuštenje da istražim tu arhivsku građu. Najveći dio povijesnog gradiva za jedinice JNA koje su bile i na području SR Hrvatske nalazi se u beogradskom Vojnom arhivu, ali u njemu se još uvijek ne može to gradivo u cijelosti istraživati, posebno razdoblje 1970-ih i 1980-ih godina. Zasad mogu reći da sam fasciniran bogatim fotografskim fondom Pete vojne oblasti koji čuva Hrvatski državni arhiv, što će mi omogućiti da knjiga na kojoj radim bude atraktivno ilustrirana.

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj