Predsjedništvo BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH za Nacional govori o borbi protiv islamskog radikalizma, ali i rastućoj islamofobiji te brani turskog predsjednika, od kojeg EU traži ‘utopijske demokratske standarde’ dok se on bori s izbjegličkim kaosom na svojim granicama

Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, diplomirani je arhitekt koji se počeo aktivno baviti politikom 1991. kada je postao član Stranke demokratske akcije SDA, koju je osnovao njegov otac Alija Izetbegović. Tijekom rata postao je i njegov osobni tajnik. Aktivno je sudjelovao u organizaciji priprema za obranu BiH od agresije, kao i u izgradnji sarajevskog Tunela spasa. U razdoblju od 1991. do 2003. bio je direktor za izgradnju Kantona Sarajevo i angažiran u obnovi Sarajeva, ali i Mostara, u kojem je uspostavio Direkciju za obnovu razrušenog grada. Od 2003. do 2009. bio je potpredsjednik SDA, 2010. na parlamentarnim izborima izabran je za člana predsjedništva BiH iz redova bošnjačkog naroda, a 2015. izabran je za predsjednika SDA. Trenutačno obnaša dužnost predsjedavajućeg rotirajućeg Predsjedništva BiH, na kojoj se svakih osam mjeseci izmjenjuju predstavnici bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Bakir Izetbegović nedavno je boravio u Zagrebu, prilikom obilježavanja 100 godina institucionalnog islama u Hrvatskoj, a prošloga tjedna bio je domaćin Sarajevo Business Foruma, nakon kojeg je dao intervju za tjednik Nacional.

NACIONAL: Prošloga tjedna boravili ste u Zagrebu, na svečanosti obilježavanja 100 godina institucionalnog islama u Hrvatskoj i tom prilikom sastali ste se i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Kako ocjenjujete taj susret?

Naši susreti su uvijek srdačni i uvijek nastojimo pokrenuti teme od životne važnosti, pričati o konkretnim projektima, mogućnostima suradnje dviju država. Na sastanku u Zagrebu bio je i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda gospodin Dragan Čović. Razgovor sam ovoga puta usmjeravao na Hercegovinu, na  konkretne načine da u tom dijelu države zajedničkim snagama učinimo nešto za pokretanje privrede, za poboljšanje uvjeta života na tom području koje naseljavaju sva tri konstitutivna naroda.

NACIONAL: Predsjednik Erdoğan istaknuo je Hrvatsku kao primjer vjerskog suživota za ostale zemlje Europe. Slažete li se s tom ocjenom?

U svom obraćanju na svečanoj akademiji u HNK iznio sam slične tvrdnje. I nije to tek kurtoazija koju je iziskivala prigoda. U kontekstu europske današnjice, gdje imate porast islamofobije i jačanje ekstremne desnice, gdje šefovi država daju zapaljive izjave protiv islama i muslimana, Hrvatska jest primjer koji valja slijediti. To ne znači da je položaj muslimana u Hrvatskoj savršen. Sudjelovanje u strukturi vlasti i državnoj administraciji, na primjer, ne prati sudjelovanje i doprinos koji su muslimani dali obrani Hrvatske. Svaki deseti poginuli branitelj bio je musliman. Ali neupitno je da je Republika Hrvatska mnogo radila na tome da kreira zakonodavni okvir i stvori uvjete za jednakopravnost islamske zajednice. U Rijeci sam 2013. bio sudionik otvaranja velikog Islamskog centra, u vremenu kada je u mnogim državama Europe izgradnja muslimanskih vjerskih objekata bila predmet žustre i, po mom mišljenju, krajnje nepotrebne javne debate. Islam je neosporno dao svoj doprinos Europi, njenoj kulturi i njenoj civilizaciji i sigurno zaslužuje svoje mjesto u njenom okrilju.

NACIONAL: Prilikom boravka u Zagrebu imali ste priliku upoznati i ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Vjerujem da vam je poznato kako je on zbog svojih “povijesnih tumačenja” ustaškog režima, kao i veličanja Huseina efendije Đoze, hauptsturmführera SS Handžar divizije, izazvao brojne kritike ne samo u Hrvatskoj, već i u međunarodnoj javnosti. Kako vi gledate na te njegove ideje i tumačenje povijesti?

Gospodin Hasanbegović je izuzetno obrazovan i sposoban čovjek. Njegov svjetonazor je svakako kontroverzan i jasno je da se u mnogo stvari ne slažem s njim. Prije svega, ne prihvaćam revizionizam u gledanju na neke mračne i mučne stranice povijesti. NDH, Jasenovac ili teror Maksa Luburića nad Sarajevom, definitivno su određeni pojmovi u memoriji građana BiH. Moja obitelj je u Jasenovcu stradala i ne smatram da je relativizacija ispravan pristup toj priči. Što se tiče rahmetli Husein ef. Đoze, tu je potrebno naglasiti da oni koji ga danas osuđuju, također na određeni način teže revidiranju historije. Efendija Đozo umro je 1982. U međuvremenu ga je jugoslavenski komunistički režim i kaznio i rehabilitirao. Njegov život i rad u periodu nakon Drugog svjetskog rata nisu ni nalik stereotipima koje tituliranje činom u SS priziva. Decenijama je Đozo bio čovjek dijaloga, mudrosti i povjerenja.

  • ‘NA SASTANKU S TURSKIM predsjednikom Erdoğanom u Zagrebu sa mnom je bio i Dragan Čović, a tema je bila pokretanje privrede u Hercegovini. Osobno ću se i dalje zalagati za jedinstveni Mostar’

NACIONAL: Nema nikakve sumnje da je Turska gospodarska velesila koja je podržavala i Hrvatsku i BiH na njihovu putu prema samostalnosti. No činjenica je i da tamo ne vlada demokracija europskog tipa. Čulo se dosta kritika iz hrvatskih medija i nevladinih udruga na račun predsjednika Erdoğana i njegova režima. Kako komentirate takve reakcije i kako gledate na stanje demokracije u današnjoj Turskoj?

Erdoğanovi kritičari gube iz vida osnovne činjenice: Erdoğan nije dobio vlast putem puča, već na demokratskim izborima. I to se nije dogodilo u “demokraciji europskog tipa” o kojoj govorite, već u državi u kojoj je politička kultura odavno formirana kao autoritarna. Erdogan je od početka mijenjao tu kulturu. Približio je tursku politiku EU standardima brže, bolje i uspješnije negoli bilo koji lider prije njega. Pružio je manjinama više prava negoli bilo koji lider prije njega. Razvoj događaja posljednjih godina pokazuje zorno da to nije bilo dovoljno. Suočen sa sigurnosnim izazovima izvana i iznutra, od kojih je većina projicirana i namjerno izazvana, Erdoğan je u posljednje vrijeme prinuđen činiti neke stvari koje inače ne bi. Međutim, ogromni je cinizam propitivati njegove postupke ako takvo propitivanje nije praćeno propitivanjem postupaka lidera nekih od temeljnih zemalja članica EU pri suočavanju s takvim izazovima. Oni koji bodljikavim žicama ograničavaju slobodu kretanja ljudima koji bježe od rata i smrti, dijele lekcije Erdoğanu tražeći utopijske demokratske standarde i bezgraničnu slobodu izražavanja od države koja se u ovom trenutku grčevito opire kaosu i neredu na svojim granicama. I cijelo vrijeme drži te granice otvorenima za humanitarne svrhe.

NACIONAL: Najveći strah koji se javlja u europskim zemljama je onaj od terorizma i radikalizacije mladih muslimana druge ili treće generacije koji se nisu integrirali u njihova društva. Zašto je tako i zašto određenim vjerskim vođama polazi za rukom da, zloupotrebljavajući vjeru, te mlade ljude pošalju u rat i uvjere ih da se terorizmom bore za prava muslimana?

Pitanje je jako teško. Zašto neki muslimani smatraju da se za vjeru mogu boriti kršeći osnovne vjerske naredbe? Zašto olako žrtvuju i svoj i živote drugih ljudi, većinom nevinih ljudi, ako istinski vjeruju u Onoga koji im je dao život, naredio samilost i praštanje, a zabranio nasilje? Na to pitanje odgovor moraju dati timovi muslimanskih teologa, sociologa i psihologa. Dio odgovora sigurno se krije u ogromnoj količini nepravde, ignoriranja i nasilja kojima su muslimani diljem svijeta bili izloženi u posljednjem vijeku. Dio njih očigledno je krenuo stranputicom, odgovorivši mržnjom, osvetom i autodestrukcijom.

NACIONAL: I Bosna i Hercegovina suočava se s određenim oblicima radikalizma, svjedočili smo i nekim terorističkim napadima, a preko dvije stotine mladih ljudi iz BiH bori se u Siriji. Dosta ih je i poginulo, neki su se vratili. Kako se Bosna i Hercegovina bori protiv opasnosti od ekstremizma?

Nažalost, fenomen radikalnog tumačenja islama nije zaobišao ni BiH. Bilo je i terorističkih činova u proteklim godinama, stradali su policajci, pripadnici Oružanih snaga BiH. Napadnuta je i ambasada SAD-a. Nismo na vrijeme prepoznali obim opasnosti od širenja te ideologije. Ratna stradanja, postratne frustracije, provokacije, nepravde, nezaposlenost, osjećaj besperspektivnosti, sve su to elementi koji su pogodovali širenju ekstremističkih tumačenja čija kulminacija je nasilje. Zagovornici tih ideja formirali su niz mesdžida koji djeluju izvan sistema Islamske zajednice BiH. Oni su zloupotrijebili otvorenost koju Bosna i Hercegovina i islam u njoj baštine stoljećima. Specifičnost ove zemlje je šarolikost, multikulturalnost i raznolikost, a oni su pod okriljem tih vrijednosti propagirali ideologiju tekfira koja je tome sušta suprotnost. Bojim se da dolazi vrijeme u kojem ćemo ponovo morati braniti našu vjeru, kulturu, državu i sustav vrijednosti. No spremni smo suprotstaviti se toj devijaciji na sve načine: institucionalno, intelektualno, moralno i politički. Jedan od koraka na tom putu bila je i zajednička izjava bošnjačkih političkih, vjerskih i intelektualnih lidera nakon sastanka 4. prosinca 2015. koji smo inicirali Reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović i ja.

NACIONAL: Kako surađujete s hrvatskim sigurnosnim službama oko tog problema?

Organi sigurnosti BiH surađuju sa svim zainteresiranim službama u regiji, pa tako i s onima Republike Hrvatske. Ta suradnja je na solidnoj razini u obostranom interesu.

NACIONAL: Nedavno je u BiH boravio direktor američke Središnje obavještajne agencije (CIA) John Brennan, koji se sastao s čelnim ljudima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA). Je li vas iznenadio njegov dolazak i kakvi su bili zaključci tog sastanka?

Njegov dolazak je ranije dogovoren. Gospodin Brennan boravio je u našoj zemlji u službenom, najavljenom posjetu na poziv direktora OSA-e gospodina Osmana Mehmedagića. Dio medija je od toga napravio senzaciju. A ono što se zaista dogodilo jest da su lideri sigurnosne zajednice BiH na svim razinama dobili jedinstvenu prigodu razmijeniti mišljenja i iskustva s gospodinom Brennanom. Na sastanku u Predsjedništvu upoznali smo ga sa situacijom u BiH i našim zajedničkim naporima u borbi protiv terorizma. Zaključili smo da će se na tom polju naša suradnja intenzivirati u budućnosti.

  • ‘HASANBEGOVIĆEV SVJETONAZOR svakako je kontroverzan. Ne prihvaćam revizionizam u gledanju na neke mučne stranice povijesti. No i oni koji danas osuđuju Huseina ef. Đozu, teže revidiranju historije’

NACIONAL: BiH je sekularna država u kojoj su prava građana svih vjera i nacionalnosti zaštićena. Pa ipak, nedavno su održane demonstracije žena zbog zabrane nošenja hidžaba u javnim i pravosudnim institucijama. Hoće li država ustrajati na toj zabrani?

Demonstracije su održane da se zaštititi pravo na izražavanje vjerskih osjećaja i ispunjavanje vjerske obaveze: sekularna država nije isto što i ateistička država, a tu distinkciju kod nas ljudi često zanemaruju. Država neće “ustrajati na toj zabrani” jer država takvu odluku nije ni donijela. To je jednostrana, moralno i pravno neutemeljena odluka jednog segmenta pravosudnog sistema. Kao građanin i kao političar protivim se takvoj odluci jer narušava temeljna prava zajednice kojoj i sam pripadam.

NACIONAL: Bosna i Hercegovina nedavno je predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, što su pozdravile sve zemlje u regiji.  U nedavno donesenoj rezoluciji Europskog parlamenta izražena je nada i da će, osim nužnih reformi, doći i do nužnih promjena Ustava, odnosno Daytonskog sporazuma koji funkcionira kao Ustav BiH. Vjerujete li da će do toga doći i postoji li politička volja da BiH počne funkcionirati kao jedna zajednička država svih svojih građana, bez obzira na nacionalnost?

O ustavnim promjenama se često i mnogo razgovara, uglavnom na razini teorije. U praksi, čak i za minimalne pomake neophodna je velika količina političke volje, mnogo pregovora, mnogo bolnih kompromisa. U bližoj budućnosti takvih promjena neće biti, ali hoće u doglednoj jer one su neophodne na putu prema EU.

NACIONAL: Što mislite o  ideji stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta, koja se svako malo pojavljuje među političarima u BiH, ali i u Hrvatskoj? Navodno se Dragan Čović i Milorad Dodik slažu s takvim konceptom?

Stvaranje “trećeg entiteta” se prije par desetljeća završilo neslavno i tragično po Bošnjake i Hrvate. Vođe tog projekta završile su u Haagu, a narodi u zavadi i nepovjerenju koje liječimo i danas. Stoga smatram da je spominjanje protuustavnog, na etničkom principu baziranog preustroja multietničke BiH nerealno i neodgovorno. Kuda biste povukli liniju razdvajanja između Bošnjaka i Hrvata? I kojim sredstvima? Olovkom?! Neke izjave gospodina Čovića iz prošlosti, također i neke izjave gospodina Dodika, možda svjedoče o njihovu “slaganju” s tim konceptom, naročito u predizbornim kampanjama. Međutim, budite sigurni da takav koncept neće i ne mogu dogovoriti ni dva ni tri lidera, bez obzira na to tko su i na kojem se položaju nalaze. Kao i za ustavne reforme o kojima ste me pitali, za formiranje hipotetskog “trećeg entiteta” bilo bi neophodno tražiti znatno širu suglasnost. Takve suglasnosti nema niti će je ikada biti. Ono što je realno jest napraviti određene pomake u okvirima postojećeg sistema te tako omogućiti punu jednakopravnost naroda na cijelom teritoriju BiH. Mislim da je to izvedivo, ali i tu predstoji mnogo rada.

NACIONAL: Mostar je i dalje podijeljeni grad. Vjerujem da vas to boli i sigurno ne predstavlja dobar primjer suživota u BiH. Kako se to stanje može prevladati?

Dogovorom Mostaraca. To je osnovni preduvjet da pregovori na drugim razinama uspiju. Nastavit ćemo se zalagati za jedinstveni Mostar s jednakim pravom na razvoj za sve koji u njemu žive.

NACIONAL: Kako komentirate ulazak Vojislava Šešelja u Skupštinu Republike Srbije, gdje su njegovi radikali treća stranka po snazi? Je li to debakl Haaškog tribunala?

Radikali u Skupštini Republike Srbije nisu ništa posebno novo. Sam Vojislav Šešelj kao njihov prvak ni jednog trenutka tijekom suđenja nije prekidao političku aktivnost, makar i s distance. U tom smislu možda se može govoriti o propustu Tribunala. Čini se da oni ipak nisu blagovremeno i dovoljno ozbiljno razumjeli o kakvoj se osobi radi. Kad već govorimo o tome, naravno da je oslobađajuća presuda za nekoga tko je organizirao, opremio i vodio borbene jedinice koje su počinile zvjerske zločine u Hrvatskoj i BiH, nešto što mi ostavlja gorak dojam. Ali ne bih to nazvao “debaklom Tribunala”. Tribunal nije savršen, mnoge su njegove odluke sporne, ali u cjelini je njegov doprinos ustanovljavanju historijske istine i činjenica o ratovima na prostoru bivše SFRJ golem, bitan i pozitivan.

  • ‘STVARANJE ‘TREĆEG ENTITETA’ završilo je prije par desetljeća neslavno i tragično. Vođe tog projekta završile su u Haagu, a narodi u zavadi. Kuda biste povukli liniju razdvajanja između Bošnjaka i Hrvata?’

NACIONAL: Kakvu politiku nove srpske vlade prema BiH i Republici Srpskoj očekujete?

Nemam neka posebna očekivanja. Premijer Vučić je već dugo lider u Srbiji i vjerujem da će ostati dosljedan politici koju je vodio ranijih godina. U cjelini, Vučić se do sada trudio popraviti odnose s BiH, ali da pritom zadrži pokroviteljski odnos koji Srbija, bez obzira na sve smjene vlasti, decenijama ima prema entitetu RS-a. Mislim da će u cjelini takva politika imati pozitivan učinak, ali ne isključujem mogućnost povremenih perioda zategnutosti, kakvih je i ranije bilo. Bitno je da odnose zasnivamo na uvažavanju, dijalogu i zajedničkom interesu. Taj interes je prije svega stabilnost i mir u regiji.

NACIONAL: Postoje indicije da se Sjedinjene Države žele angažirati u BiH više nego do sada i pomoći u borbi protiv korupcije na najvišim razinama. To se prije svega odnosi na predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Kakva su vaša saznanja o tome?

Milorad Dodik je sa svojom strankom SNSD već puno desetljeće nositelj vlasti u entitetu RS, isprva kao premijer, potom kao predsjednik. Svih tih godina on se ponaša manje-više slično i govori manje-više iste stvari. Ne mislim da će Dodika smijeniti bilo tko iz međunarodne zajednice. Ali ako se nastavi politički zastoj BiH i ekonomski pad entiteta RS-a, za koje je u najvećoj mjeri odgovoran on, smijenit će ga građani RS-a na izborima. Vlada RS-a koju predvodi SNSD zasnovana je na krhkoj većini u entitetskoj skupštini, tako da može pasti i ranije, u bilo kojem trenutku.

NACIONAL: Održan je Sarajevo Business Forum na kojem su sudjelovali predstavnici zemalja regije, ali i svijeta, pri čemu je posebnu težinu imala prisutnost Kine. Kakve rezultate je donio i vjerujete li da će strani investitori u budućnosti više investirati u BiH?

Sarajevo Business Forum već sedmu godinu je most između privatnog i javnog sektora, između regije i svijeta. Svake godine tu se sklapaju vrijedni poslovni aranžmani i siguran sam da i ovogodišnji SBF nije izuzetak. Svakako vjerujem da će strani ulagači sve više dolaziti u BiH. Naš put prema EU daje perspektivu, a naš put prema NATO-u jamstvo je stabilnosti. Što bliže budemo tim ciljevima, investitori će manje oklijevati.

Komentiraj