Krijumčari ljudima zaradili su više od 5 milijarda dolara na prošlogodišnjem izbjegličkom valu u jugoistočnu Europu, objavljeno je u utorak u izvještaju Interpola i Europola.

Devet od deset migranata i izbjeglica koji su u 2015. ušli u Europsku uniju ovisili su o “posredničkim uslugama” mreža kriminalaca diljem izbjegličkih ruta.
Ovaj omjer mogao bi biti još veći u 2016. godini, stoji u izvješću.

Oko milijun migranata ušlo je 2015. u EU, a većina ih je za to platila između 3 i 6 tisuća eura, pa je ukupna zarada između 5 i 6 milijarda dolara.

Kako bi oprali taj novac i integrirali ga u legitimnu ekonomiju, velik dio je nošen preko granica i opran preko usluga autokuća, dućana, restorana i prijevozničkih tvrtki.

Glavni organizatori krijumčarskih mreža dolaze iz istih država kao i migranti, često s boravišnim dozvolama ili putovnicama EU-a.

“Osnovna struktura mreže krijumčara migranata sastoji se od vođa koji koordiniraju aktivnosti diljem rute, organizatora koji djeluju lokalno preko osobnih kontakata, te niskorangiranih posrednika koji većinom pomažu organizatorima i vrbuju migrante”, stoji u izvješću.

Korumpirani službenici propuštaju brodove i vozila preko granica u zamjenu za novac kojeg u trgovini ljudima ne nedostaje. Diljem ruta je identificirano oko 250 krijumčarskih točaka, 170 u EU i 80 izvan nje, koje se često nalaze na željezničkim i autobusnim postajama ili aerodromima.

Autori izvještaja nisu pronašli dokaza o sukobima između kriminalnih grupa, a velike kriminalne mreže polako su preuzele one manje.

Većina migranata u 2015. kretala je na riskantna putovanja brodom iz Turske i Libije preko Mediterana da bi zatim nastavili svoj put cestom. Oko 800 tisuća njih na svoj put u EU još uvijek čeka u Libiji, stoji u izvještaju.

Izgledno je da će zbog pojačanih graničnih kontrola postati privlačniji zračni promet. U izvještaju piše kako se migrantima posuđuju lažni dokumenti koji se zatim vraćaju posrednicima.

Krijumčarske migrantske rute mogu se koristiti i za prijenos droge ili oružja, a postoji i velika zabrinutost da ih za ulazak u EU koriste i radikalizirani strani borci, no zasad ne postoje dokazi da džihadističke skupine surađuju s organiziranim kriminalom.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.