Zagreb, 15.11.2015.- Knjige „Rjeènik govora Blata na Korèuli“ i „Rjeènik kajkavske donjosutlanske ikavice“ predstavljene su u nedjelju na Interliberu Zagrebaèkoga velesajam. foto HINA/ IHJJ/ ua

Knjige „Rječnik govora Blata na Korčuli“ i „Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice“ predstavljene su u nedjelju na Interliberu Zagrebačkoga velesajam.

 O „Rječniku govora Blata na Korčuli“ govorio je autor Petar Milat Panžo i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) Željko Jozić, dok su suautori Štefica Hanzir, Božica Jakolić, Željko Jozić i Mijo Lončarić govorili o „Rječniku kajkavske donjosutlanske ikavice“.
Rječnik Blata na Korčuli je dijalektni rječnik Blata, a u nekim aspektima i zapadnog dijela otoka Korčule. Leksik, frazemi, ustaljeni izrazi i metafore iz živoga govora čine govor Blata i zapadnog dijela otoka Korčule, bez sumnje jedinstvenim među hrvatskim lokalnim govorima.

Rječniku prethodi kratak opis povijesnih okolnosti razvoja blatskoga govora te sažeti pregled naglasnog sustava, fonologije, morfologije i sintakse.

Rječnik je u načelu razlikovni, u njemu je veoma malo riječi iz standardnog jezika, i to onih koje imaju drugačije značenje, sklonidbu, sprezanje ili su dio frazema ili govornog folklora, što je vrijedilo zabilježiti ili pak onih koje su iz standardnog jezika iščezle, ali su nekada bile ili su još uvijek u uporabi u blatskom govoru.
U Rječniku nema standardnih riječi koje u blatskom govoru imaju drugačiji naglasak, primjerice: supêr, salâta, finâncije, Austrȁlija… Za riječi iz standardnog jezika navedena su samo ‘blatska’ značenja: primjerice, riječ bâza u standardnom jeziku i šatrovačkom govoru ima brojna značenja (sva su u uporabi u blatskom govoru), ali u blatskom govoru bâza ima i dodatna značenja: jedno uzimanje u kartanju (‘štih’) te dosjetka, pošalica (‘štos’).
Petar Milat Panžo je naglasio kako su hrvatski govori u Dalmaciji nakon dolaska Hrvata naišli na dalmatski jezični supstrat, a zbog kasnije uloge Mletačke Republike imali su, kako je rekao, i talijanskie jezične utjecaje.
Zato se u govoru Blata na Korčuli osjećaju ti utjecaji, rekao je.
Jozić je istaknuo kako predstavljanjem ovih dvaju dijalektoloških rječnika IHJJ na određeni način povezuje hrvatski sjever i jug.
Prof. Mijo Lončarić podsjetio je kako su donjosutlanski kajkavski ikavski govori zapravo čakavski govori s rijeke Une . Njih bi se po osobinama moglo zvati i čakavskim govorima, rekao je Lončarić dodavši kako uz te osnovne elemente oni imaju i svoj „kaj“.
Riječ je o govorima koje su donijeli Hrvati iz Bosne povlačeći se pred Turcima, napomenuo je Lončarić.
Predsjednica Udruge “Ivan Perkovac” Jasna Horvat inicijatorica i jedna od autorica Rječnika istaknula je kako su članovi Udruge Ivana Perkovca volonterskim radom, ustrajnošću i entuzijazmom pridonijeli da rad na Rječniku bude i završen, a Rječnik i objavljen.
Golem je to doprinos i stoga što je izvornih govornika kajkavske ikavice sve manje, pa je samim time i važnija potreba za njezinim dokumentiranjem i promicanjem, rekla je dodavši kako zbog promjene načina života i sve veće pokretljivosti stanovništva, posebno prema gradovima te zbog doseljavanja govornika drugih, nekajkavskih idioma, kajkavska je ikavica posljednja dva desetljeća izrazito promijenjena, a uloga i odgovornost članova Udruge u njenoj zaštiti tim je veća.
Ovim Rječnikom, kako je navela, obuhvaćen je tek dio neiscrpnoga i nepresušnoga jezičnoga i tradicijskoga blaga pa ćemo u budućnosti pokrenuti nove projekte radi daljnjeg očuvanja prve i najvažnije odrednice identiteta jednoga naroda ili njegove manje skupine, a to je jezik, rekla je Horvat.
U Rječniku su donjosutlanski govori opisani tako što se prikazuje njihovo rasprostiranje, nakon čega se iznose podatci o podrijetlu stanovništva, a slijedi analiza fonoloških i morfoloških značajki. U fonološkoj analizi prikazane su najistaknutije značajke vokalizma, konsonantizma i akcentuacije. Opisane su jedinice koje čine sustav te njihov razvoj iz općeslavenskih fonema i naglasaka. U morfološkoj analizi prikazane su osobitosti prema vrstama riječi koje smo podijelili na promjenjive i nepromjenjive riječi. Promjenjivima su opisane značajke deklinacije, konjugacije, komparacije, promjene po rodu ili broju i sl. Nepromjenjive se opisuju prema posebitostima.
Oba rječnika objavio je Instititu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.