Hrvatski prijevod knjige američkoga diplomata i državnika Henryja Kissingera “Svjetski poredak” predstavili su u petak navečer na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu
sociolog Slaven Letica, povjesničar Igor Despot, novinarka Ivana Dragičević i urednica knjige Emica Calogjera Rogić.

Profesor Letica podsjetio je na sastanak hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana s Henryjem Kissingerom 1. listopada 1990. na kojem su bili i organizator tog susreta Ilija Letica, Hrvoje Šarinić i predsjednikov savjetnik Slaven Letica.

Nakon što su tom američkom političaru, podsjetio je Letica, izložili konfederalni prijedlog o ustroju bivše Jugoslavije, Kissinger im je odgovorio kako žele stvoriti suverenu državu.

“Bez obzira što o tomu ja mislim, to ste mi mogli jasno izraziti“, naveo je Letica Kissingerove riječi i dodao kako im je rekao da i sam razmišlja o raspadu Jugoslavije, no da to ne odgovara stabilnosti međunarodnoga poretka i američkim interesima.

 

  • Letica navodi i kako im je poručio da se države ne stvaraju i rastvaraju osim ratom. Na Tuđmanov prijedlog da mu bude savjetnik za vanjsku politiku Kissinger je uzvratio kako je počašćen tim pozivom te dodao da će o tomu još razmisliti.

 

Letica je pročitao Kissingerovo pismo hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu poslije oslobodilačke vojnoredarstvene operacije Oluja, u kojemu ovaj američki državnik poručuje hrvatskom predsjedniku kako će biti upamćen kao veliki čovjek u povijesti svoga naroda jer je stvorio suverenu hrvatsku državu. Tu zahvalnost doduše nećete dočekati za svoga života, citirao je Letica Kissingerove riječi upućene predsjedniku Tuđmanu.

Govoreći o knjizi Letica je ocijenio kako Kissinger raspravlja s druga dva američka autora – Francisom Fukoyamom i Samuelom Huntingtonom.

Smatra kako Huntingtonova knjiga “Sukob civilizacija” danas izgleda kao zastrašujuće proroštvo čiji se događaji odvijaju pred našim očima.

Naglasio je i kako Kissinger u knjizi zastupa tezu da nakon iskustva s tzv. Arapskim proljećem treba u politici pitanje stabilnosti staviti ispred ljudskih prava.

Ustvrdio je i kako bi činovnici hrvatskoga Ministarstva vanjskih poslova te obavještajne zajednice trebali pročitati ovu knjigu. “Sve u MVP-u i obavještajnoj zajednici trebalo bi prisiliti na pristojan način da pročitaju ovu knjigu”, rekao je Letica.

 

  • Despot je naglasio kako Kissinger prati razvoj današnjega poretka kroz razvoj civilizacije te dodao kako on na to gleda kao na razvoj kroz koncentrične krugove oko središta moći. Istaknuo je kako se u sadašnje doba svjetski poredak globalizira pa SAD više ne može zbog pitanja sigurnosti biti “širitelj slobode”.

 

Novinarka Dragičević je ocijenila posebno vrijednim poglavlje o novim tehnologijama u suvremenoj politici.

Henri Kissinger u knjizi “Svjetski poredak” istražuje korijene međunarodne suradnje i suvremenih globalnih previranja te vodi čitatelja kroz najvažnija zbivanja suvrmene svjetske povijesti. Ta knjiga smješta Kissingerove povijesne analize u kontekstu ključnih događaja našega vremena.

Knjigu “Svjetski poredak” (366 str.) podijeljena je na devet poglavlja i zaključak, knjigu je na hrvatski jezik preveo Vedran Pavlić, a objavio zagrebački nakladnik Školska knjiga.

Henry Kissinger (1923.) američki je politolog i političar. Kao pregovarač u Vijetnamskom ratu dobio je Nobelovu nagradu za mir.  Na hrvatski jezik prevedeno je više Kissingerovih knjiga, među kojima i “Godine nemira” i “Diplomacija”.

Komentiraj