Hrvatska se po otvorenosti proračuna, odnosno količini informacija koje građani imaju o tome kako se troši njihov novac, našla iza zemalja poput Bangladeša, Papue Nove Gvineje, Ugande i Kirgistana.

International Budget Partnership (IBP), neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu,
objavila je 10. rujna Indeks otvorenosti proračuna 2015.

Za Hrvatsku Indeks iznosi 53 od mogućih 100 bodova, što predstavlja pogoršanje u odnosu na prethodno istraživanje iz 2012. i ukazuje kako je neophodno poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka o državnom proračunu, navode stručnjaci Instituta za javne financije u najnovijem Aktalnom osvrtu.

Indeks otvorenosti proračuna je neovisan i međunarodno usporediv pokazatelj, kojim se periodično mjeri otvorenost državnog proračuna. Indeks otvorenosti proračuna 2015. rezultat je petog kruga IBP-ova istraživanja, a prethodna su provedena 2006., 2008., 2010. i 2012. godine.

Indeks otvorenosti proračuna 2015. za Hrvatsku iznosi 53 boda i za 8 bodova je manji od rezultata ostvarenog u prethodnom ciklusu istraživanja 2012. Hrvatska ima rezultat koji je svrstava u skupinu država koje pružaju “ograničene informacije o državnom proračunu”.

Taj podatak pokazuje da se građanima ne daje dovoljno informacije koje bi im omogućile da kvalitetno nadziru trošenje novca koji daju državi.

Prema mišljenju stručnjaka s Instituta za javne financije, do pogoršanja je najvećim dijelom došlo jer u prijedlogu državnog proračuna za 2014. nisu prikazane informacije o ostvarenim prihodima i rashodima za godine koje prethode proračunskoj godini.

Na taj način građanima su uskraćene informacije na temelju kojih se mogu uspoređivati prihodi, rashodi i ostale stavke u proračunskoj godini s iznosima ostvarenim u prethodnim godinama, što značajno otežava analizu prijedloga državnog proračuna.