Švicarci u nedjelju izlaze na izbore za novi saziv parlamenta, a populistička desnica trudila se u predizbornoj kampanji na pitanju imigracije ojačati svoju već ionako dominantnu poziciju.

Nacionalistička Švicarska narodna stranka (SVP), najjača stranka u zemlji, isticala je imigrantsku prijetnju kao središnju točku svoje predizborne kampanje i tvrdila je da će u Švicarskoj do 2030. polovica stanovništva biti useljenici. Sada stranci čine četvrtinu od švicarskih osam milijuna stanovnika.

Izbjeglička kriza u Europi postala je fokus i švicarske predizborne kampanje, iako ta zemlja nije među ključnim destinacijama za tisuće migranata koji svaki dan dolaze na Stari kontinent.

Gotovo polovica ispitanih u nedavnoj anketi instituta gfs.bern smatra da je imigracijska kriza najurgentnije pitanje koje treba riješiti, a da je SVP najkompetentnija stranka za rješavanje tog problema. Ista ta anketa pokazala je da već desetljećima nijedna kampanja nije imala samo jedno pitanje u svom središtu.

Broj migranata i izbjeglica koji stižu u Švicarsku, uglavnom preko Chiassa, malog mjesta smještenog na granici s Italijom i glavnog mjesta za ulazak imigranata u Švicarsku, znatno se povećao pa je u rujnu dosegao 3.000 ljudi, što je dvostruko više od broja zabilježenog u istom razdoblju lani.

SVP pak poziva da švicarska pravila o azilu, koja su već dosta postrožena, budu još čvršća, a potpredsjednik stranke Christoph Blocher prošli je tjedan kazao kako je potrebno “zaustaviti kaos”.

Predizborne ankete pokazale su da će švicarska najjača stranka postati još jača. SVP očekuje barem 28 posto glasova na ovim izborima.

S obzirom na prilično složen švicarski izborni sustav, u kojem su glavna pravila konsenzus i podjela vlasti, lakše je pobijediti na izborima nego proširiti političku moć. Tako švicarska vlada neće, unatoč vjerojatnom skretanju udesno izbornih rezultata, izgledati puno drukčije nakon izbora. Izbori u Švicarskoj rijetko dovode do većih promjena u vladi koja ima samo sedam članova, a resori su unaprijed ravnopravno podijeljeni među najačim strankama i stoga izvršna vlast ne odražava izravno ravnotežu snaga u parlamentu.

Komentiraj

FOTO:Nina Djurdjevic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.