IMIGRACIJSKA POLITIKA: Švicarski birači zbog skreću još desnije

Autor:

epaselect epa04917129 Refugees cheer as they arrive at the main train station in Munich, Germany, 06 September 2015. Thousands more exhausted refugees were setting foot in Germany for the second day 06 September after enduring grueling journeys across Hungary and Austria. Many of the refugees are fleeing war-torn countries such as Syria and Afghanistan, and thus qualify for international protection, but EU countries disagree on how to best handle the surge.  EPA/SVEN HOPPE

Švicarci u nedjelju izlaze na izbore za novi saziv parlamenta, a populistička desnica trudi se u predizbornoj kampanji na pitanju imigracije ojačati svoju već ionako dominantnu poziciju.

Nacionalistička Švicarska narodna stranka (SVP), najjača stranka u zemlji, ističe imigrantsku prijetnju kao središnju točku svoje predizborne kampanje i tvrdi da će u Švicarskoj do 2030. polovica stanovništva biti useljenici što ljudi ne žele i čega se boje. Sada stranci čine četvrtinu od švicarskih osam milijuna stanovnika.

Izbjeglička kriza u Europi postala je fokus i švicarske predizborne kampanje, iako ta zemlja nije među ključnim destinacijama za tisuće migranata koji svaki dan dolaze na Stari kontinent.

Švicarci SVP smatraju najkompetentnijom strankom za rješavanje izbjegličke krize

Gotovo polovica ispitanih u nedavnoj anketi instituta gfs.bern smatra da je imigracijska kriza najurgentnije pitanje koje treba riješiti, a da je SVP najkompetentnija stranka za rješavanje tog problema. Ista ta anketa pokazala je da već desetljećima nijedna kampanja nije imala samo jedno pitanje u svom središtu.

SVP u svojim predizbornim materijalima prijeti da će do 2030. polovica švicarskog stanovništva biti imigranti. “SVP je jedina stranka koja želi zaustaviti imigraciju i okončati zlouporabu sustava azila”, kaže predsjednik stranke Toni Brunner.

Broj migranata i izbjeglica koji stižu u Švicarsku, uglavnom preko Chiassa, malog mjesta smještenog na granici s Italijom i glavnog mjesta za ulazak imigranata u Švicarsku, znatno se povećao pa je u rujnu dosegao 3.000 ljudi, što je dvostruko više od broja zabilježenog u istom razdoblju lani.

“Od te europske krize najveću korist će izvući SVP,” kazao je Andreas Ladner, politički analitičar sa sveučilišta u Lausanni.

SVP pak poziva da švicarska pravila o azilu, koja su već dosta postrožena, budu još čvršća, a potpredsjednik stranke Christoph Blocher prošli je tjedan kazao kako je potrebno “zaustaviti kaos”.

“Kad izađemo na ulicu, tamo su samo migranti. Ljudi se boje”, kaže Paolo Aliano, umirovljeni mehaničar koji već 45 godina živi u Chiassu i upire prstom prema skupini ljudi podrijetlom iz Afrike koji sjede na klupama na praznom trgu. Dalje, na kolodvoru, drugi čekaju.

“Dolaze kriminalci, ljudi koji prodaju drogu, koji kradu”, kaže Gianpaolo Ferrari, kuhar iz Chiassa.

Predizborne ankete pokazuju da će švicarska najjača stranka postati još jača. SVP očekuje barem 28 posto glasova na ovim izborima. Prije četiri godine stranka je osvojila 26,6 posto.

Socijalisti i FDP umjereniji oko izbjeglica, a brinu ih i odnosi s EU-om

Socijalisti, druga najača stranka, lagano je poboljšala rezultat u predizbornim anketama u odnosu na prošle izbore, a njihov fokus nisu imigranti već čišćenje švicarskog bankarskog sektora i pitanje odnosa s Europskom unijom.

Liberalna stranka, koja također pripada desnom političkom spektru na trećem je mjestu, ali ima umjereniji plan rješavanja izbjegličke krize od SVP-a te pokušava zadržati snažne veze s EU-om koje smatra ključnima za švicarsko gospodarstvo.

“Ne želimo izoliranu Švicarsku koja će biti u sukobu sa svojim susjedima”, kazao je njihov šef Philipp Mueller u online razgovoru s glasačima.

S obzirom na prilično složen švicarski izborni sustav, u kojem su glavna pravila konsenzus i podjela vlasti, lakše je pobijediti na izborima nego proširiti političku moć. Tako švicarska vlada neće, unatoč vjerojatnom skretanju udesno izbornih rezultata, izgledati puno drukčije nakon izbora. Izbori u Švicarskoj rijetko dovode do većih promjena u vladi koja ima samo sedam članova, a resori su unaprijed ravnopravno podijeljeni među najačim strankama i stoga izvršna vlast ne odražava izravno ravnotežu snaga u parlamentu.

OZNAKE:

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)