Mandatar Tihomir Orešković nije izložen samo kritikama SDP-a i Zorana Milanovića koji tvrdi da on ni o čemu neće odlučivati, već njegovo imenovanje na premijersku poziciju propituju i istaknutiji članovi HDZ-a

Ovo je jedan eksperiment za koji ne znamo kako će završiti, a mogu reći da se meni osobno ne sviđa. Dapače, ja zastupam tezu da bi svi budući ministri trebali biti ljudi koji su sudjelovali na izborima i predstavili se javnosti na taj način”, rekao je u povjerljivom razgovoru za Nacional visoki izvor iz HDZ-a koji u ovom trenutku ne želi javno istupati kako ne bi dodatno otežao situaciju oko formiranja nove vlade. Taj izvor smatra da je unutar HDZ-a sazrela kritična masa ljudi koji ne dijele nužno stavove s aktualnim vodstvom HDZ-a te će rasplet situacije oko unutarstranačkih izbora pokazati prave odnose u stranci. Trenutno je priča o unutarstranačkim izborima u HDZ-u pala u drugi plan, ali neki Nacionalovi sugovornici uvjereni su da je Tomislav Karamarko izgubio velik dio svoje moći, s obzirom na to da ipak nije uspio postati premijer i biti onaj koji odlučuje o formiranju vlade, a na red će morati doći i pitanje zašto je HDZ na izborima prošao tako kako je prošao, odnosno zašto se iz situacije gotovo pa sigurnog pobjednika stranka srozala te sada svaki njen potez i odluka ovise o Mostu. Osim toga, smatraju izvori iz HDZ-a, samim time što će HDZ u svom “portfelju” imati manje ministarskih i ostalih pozicija koje bi inače podijelio među svojim članovima, broj Karamarkovih neprijatelja u HDZ-u rapidno će se povećati jer će ti ljudi biti nezadovoljni zbog neostvarenih ambicija. Karamarku bi ujedno na naplatu mogla doći i politika u kojoj je za svako ministarstvo praktički imao po nekoliko kandidata, a u stvarnosti je ključne funkcije nudio ljudima za koje nitko u stranci nije čuo niti je to dogovorio na službenim stranačkim tijelima, smatra isti izvor.

“Primjer Tihomira Oreškovića i način na koji mu je Karamarko u strogoj tajnosti šest mjeseci prije izbora nudio da postane potpredsjednik vlade za financije, tipičan je primjer njegova ‘modusa operandi’ i potvrda da se glavne odluke ne donose u središnjici HDZ-a i na službenim tijelima stranke, već na temelju nekih privatnih i poslovnih relacija Tomislava Karamarka i na preporuku ljudi od njegova osobnog povjerenja”, tvrdi visoki izvor iz HDZ-a.

IAKO TAJ IZVOR IZ HDZa zasad ne želi o tomu javno govoriti, zanimljivo je da se njegova stajališta gotovo podudaraju sa stavovima Zorana Milanovića, premijera na odlasku.

“Ovo je mandatar, nažalost, koji ne samo da neće odlučivati, nego još gore, postoji opasnost da ga se neće ni pitati”, rekao je to još uvijek aktualni premijer Zoran Milanović gostujući u nedjelju u emisiji Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2” na HTV-u. Izgradnja vlastitog autoriteta u odnosu na Tomislava Karamarka i Božu Petrova bit će svakako jedan od glavnih izazova Tihomira Oreškovića, a prvi test prema kojem će se jasno vidjeti koliko je on uistinu autonoman, bit će odabir barem jednog dijela ministara. No prema informacijama do kojih je došao Nacional iz izvora bliskih vrhu HDZ-a, Tihomir Orešković u startu je vodstvu HDZ-a, odnosno Tomislavu Karamarku, jasno dao do znanja da neće biti netko tko misli striktno provoditi HDZ-ovu stranačku politiku. Između njih dvojice, prema pričanju stranačkih izvora, došlo je nedavno do dramatičnog sastanka.

“OREŠKOVIĆ JE KARAMARKU REKAO: ‘Ili ću biti samostalan u donošenju odluka ili ću odmah sutradan organizirati konferenciju za medije i zahvaliti se na ponuđenom mandatu.’ Dan nakon toga Karamarko je izašao u javnost s izjavom da će mandatar imati pravo veta”, tvrdi Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a.

CIJELOJ TOJ SITUACIJI PRETHODILI su sastanci Bože Petrova i Tomislava Karamarka u zagrebačkom hotelu Sheraton. Na prvom sastanku od donošenja odluke o mandataru, održanom 5. siječnja, Karamarko i Petrov potvrdili su da su se tog poslijepodneva sastali s Tihomirom Oreškovićem te da su razgovarali o konstituiranju vlade koja bi trebala početi s radom po dosadašnjem ustroju od 20 ministarstava, dok se ne napravi analiza potrebna za promjene. No Karamarko i Petrov pred novinare su izašli bez Tihomira Oreškovića, a Karamarko je izjavio da je mandatar upoznat sa svime i da bi se u narednom tjednu trebalo razgovarati o konkretnim imenima koja će mu se staviti na stol i o kojima će zajedno odlučivati. Već se prema toj formulaciji počelo naslućivati da bi Orešković mogao biti stavljen pred gotov čin, odnosno da neće imati puno utjecaja na odabir vlastitih kandidata za ministre, s obzirom na to da će mu svi kandidati biti servirani od HDZ-a i Mosta. Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, sastanak Karamarka s Oreškovićem uslijedio je nedugo nakog toga. Potom je 10. siječnja Karamarko na svom Facebook profilu objavio status pod naslovom “Gospodin Orešković ima pravo veta”, u kojem je napisao sljedeće:

“Svjestan sam velikog interesa javnosti, a posebno medija, da saznaju imena budućih ministara. Od sutra ćemo razgovarati o tome u kojim ministarstvima će odgovornost preuzeti ministri koje će predložiti Most, a u kojima oni Domoljubne koalicije. Istodobno ćemo mandataru predlagati i konkretne osobe za pojedine resore. Korektno je dati mu vremena da porazgovara s kandidatima i samostalno odluči, bez ikakvog pritiska. Stanje u državi je takvo da imenovanje najkvalitetnijih ljudi nema alternativu.”

TA OBJAVA SUGERIRA da su određeni pritisci na Oreškovića ipak postojali. No dogovoreno je da će mu se dati vremena te da će on prije donošenja bilo kakve odluke, osobno porazgovarati sa svakim kandidatom.

Dan nakon te objave, u ponedjeljak, 11. siječnja, Karamarko i Petrov ponovno su se našli u Sheratonu, ali bez Tihomira Oreškovića. Karamarko je njegov nedolazak pred novinarima opravdao riječima da je mandatar nedostupan jer je na sastancima s nekim drugim ljudima na nekoj drugoj lokaciji. Međutim, izjavio je da od tog trenutka kandidati za ministre, čija su se imena još uvijek držala u tajnosti, moraju razgovarati s Oreškovićem.

“Dva kandidata dolaze pred mandatara, ako oni ne zadovolje, dolazi treći”, rekao je Karamarko.

U međuvremenu su lokalni ogranci HDZ-a po naputku vrha stranke poslali svoje liste s imenima kandidata za svako pojedino ministarstvo. Ta činjenica prošla je dosta nezapaženo, iako otvara brojna pitanja o situaciji u HDZ-u. Postavlja se pitanje zašto vrh stranke nije još prije izbora imao određena imena budućih ministara te ako su se željeli konzultirati sa stranačkom bazom, zašto to nisu učinili prije izbora. Jedan od odgovora na to pitanje mogao bi biti taj da se ispostavilo da neki kandidati koji su prethodno bili predloženi od strane vrha HDZ-a, nisu dobili “zeleno svjetlo” od Mosta, a možda i od mandatara Tihomira Oreškovića. Kao HDZ-ovi aduti za ministre spominjali su se, recimo, Milijan Brkić kao potencijalni ministar unutarnjih poslova i Josipa Rimac kao ministrica uprave. Međutim, moguće je da se s njihovim imenima Most nije suglasio. Osim toga, kad je riječ o Ministarstvu unutarnjih poslova, upravo je na tom ministarstvu Most insistirao.

Budući da zapravo ne postoji jasna koncepcija i nisu poznati točni kriteriji koji će na kraju dovesti do odabira ministara, nameće se i pitanje koliko će novoj vladi trebati vremena za usuglašavanje te hoće li Tihomir Orešković imati bezrezervnu podršku HDZ-a i Mosta ako će smatrati da je potrebno odstupiti od nekih točaka njihovih predizbornih programa ili koncepcija. Stabilnoj vladi potrebna je čvrsta većina u Saboru kako bi najvažnije odluke mogla promptno provoditi.

VJEROJATNO JE TO JEDAN OD RAZLOGA što i Zoran Milanović smatra da odabir nestranačkog kandidata koji nije izabran na izborima, nije dobro rješenje. “Bojim se da za Hrvatsku nije dobar koncept da netko iz te pozicije dođe i preuzme najveću odgovornost u državi”, izjavio je Milanović. Ono što je zanimljivo jest činjenica da se s Milanovićem slažu i neki uvaženi članovi HDZ-a.

 

Komentiraj

FOTO:SAŠA ZINAJA I PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.