Na granici Srbije i Makedonije provode se mjere koje primjenjuju i druge zemlje  na balkanskoj ruti, a Srbija će se i dalje ponašati odgovorno i sukladno međunarodnom javnom i humanitarnom pravom, istodobno u svemu štiteći svoje nacionalne interese, poručili su u srijedu srbijanski dužnosnici.

Premijer Aleksandar Vučić naglasio je da “Srbija neće biti parking ili sabirni centar za izbjeglice”, te da će se prema izbjeglicama koje su ostale na njezinu teritoriju poslije zatvaranja balkanske rute “ponašati humano i sukladno zakonu”.
U povodu zatvaranja balkanske migrantske rute, Vučić je naglasio kako se Srbija ponaša usklađeno s odlukama koje na terenu primjenjuju Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska, a “tako će se ponašati i ubuduće”.
Ranije tijekom dana je i srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin rekao da će Srbija svojim mjerama slijediti zemlje na balkanskoj ruti, te da se od ponoći već primjenjuju mjere za kojima su posegnule Slovenija i Hrvatska.
“Kako se ponašaju Slovenija i Hrvatska, tako ćemo se ponašati i mi. Od  ponoći, naša vlada počela je primjenjivati odluke koje su primijenile druge zemlje na ruti. To znači da naša granica prema Makedoniji i Bugarskoj funkcionira sukladno pravilima koje su za migrante ustanovile Hrvatska i Slovenija”, rekao je Vulin novinarima.
Srbija pozorno prati razvoj događaja duž migrantske rute, a po Vulinovoj ocjeni,  “situacija u Idomeniju u Grčkoj i na grčko-makedonskoj granici veoma je zabrinjavajuća, zbog velikog broja migranata”.
Makedonija je rekla da više neće puštati migrante preko svoje granice s Grčkom, nakon što su odluku o pooštravanju puštanja počele primjenjivati Slovenija, te Hrvatska i Srbija. Trenutno je na makedonsko-grčkoj granici 13.000 migranata.
Šef Predstavništva UNHCR-a u Srbiji Hans Friedrich Schroder izjavio je ranije za agenciju Tanjug da je u Srbiji, nakon zatvaranja balkanske rute, ostalo izmedju 1.500 i 2.000 izbjeglica.
“Broj izbjeglica u Srbiji iz Sirije, Iraka, Afganistana je ograničen, ne govorimo o tisućama ljudi”, rekao je Schroder.
Jedna od mogućnosti je da oni dobiju izbjeglički status u Srbiji, ili – ukoliko to žele i ako je moguće – da se vrate u zemlje podrijetla ili da im se omogući program spajanja obitelji s kojima su se razdvojili na putu. Dužnosnik UNHCR-a naglasio je da će ta organizacija “pomoći Srbiji da nastavi tretirati izbjeglice na human način i u skladu s nacionalnim zakonima i međunarodnim obvezama”.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.