UN-ov Svjetski sastanak o humanitarnoj pomoći pokazao je spremnost svjetskih vođa da podijele odgovornost i provedu Agendu za humanost kako bi se ublažile patnje milijuna ljudi u svijetu suočenih s ratnim sukobima, klimatskim nepogodama i glađu, zaključeno je u utorak na završetku prvog svjetskog summita posvećenog problemima pružanja humanitarne pomoći diljem svijeta.

“Tisuće ljudi odazvale su se na ovaj sastanak sa željom da pružimo učinkovitiju pomoć milijunima ljudi u svijetu kojima je potrebna pomoć. Očekujem da će ovaj sastanak rezultirati većom pomoći Somaliji, Bliskom istoku i drugim kriznim područjima”, istaknuo je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon na završnoj konferenciji za novinare koju je održao zajedno s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.

Obojica su izrazila žaljenje zbog slabog odaziva skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7), iz koje se je sastanku odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Glavni tajnik UN-a pozvao je zemlje da više participiraju u humanitarnoj pomoći i preuzmu zajedničku odgovornost za izbjeglice, u čemu mu je podršku dao i domaćin summita, turski predsjednik Erdogan, koji je istaknuo da je Turska sama dosad potrošila 10 milijardi dolara na zbrinjavanje migranata, dok je doprinos međunarodne zajednice  i dalje ostao na svega 455 milijuna dolara.

Svjetski humanitarni summit, u organizaciji UN-a, inicirao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, koji je pozvao svjetske vlade, humanitarne organizacije i donatore da pomognu u ublažavanju humanitarnih katastrofa u svijetu s ciljem da do 2030. godine broj raseljenih osoba u svijetu bude prepolovljen.

“Pokazali smo jedinstvo za čovječanstvo sa zajedničkom odgovornošću “, poručio je Ban Ki-moon, istaknuvši da su potrebna rješenja da bi se omogućilo ne samo preživljavanje, već dostojanstven život izbjeglicama čiji broj premašuje 100 milijuna ljudi u svijetu.

Ključne odgovornosti, oko kojih su se složili svjetske vođe, uključuju prevenciju radi smanjenja ratnih sukoba, veći angažman za postizanje političkih rješenja i veća ulaganja u mirna i inkluzivna društva, poštivanje međunarodnih humanitarnih zakona, ali i dodatne napore na osnaživanju žena i edukaciji djece u sredinama izloženima ratnim stradanjima i prirodnim katastrofama.

Dvodnevni UN-ov sastanak na vrhu u protekla je dva dana okupio predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je bila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Europsku uniju na sastanku su predstavljali potpredsjednica Komisije Kristalina Georgieva, povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides i povjerenik EU-a za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica. U Istanbulu su najavili konkretne mjere, koje uključuju jačanje pripravnosti, ali i financijsku pomoć UN-u.

Uz financiranje, glavni tajnik je pozvao zemlje da se pridržavaju i provode međunarodne zakone, posebno vezano uz zaštitu škola i bolnica, koje su često ciljevi napada u ratnim zonama.

Komentiraj

FOTO:EPA/SEDAT SUNA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.