Hrvatska udruga banaka (HUB) predlaže da posebno oformljena radna skupina pristupi izradi cjelovitog prijedloga za rješavanje problema blokiranih građana,  jer smatraju da najavljene izmjene Ovršnog zakona neće riješiti problem većeg broja blokiranih građana, posebno onih koji su dužni do nekoliko desetaka tisuća kuna, a takvih je u strukturi blokiranih najviše.

U analizi HUB-a navodi se da u pravilu banke za takva dugovanja i nemaju hipoteku kao glavni instrument osiguranja niti se na temelju ovršnog pravomoćnog rješenja pokušavaju naplatiti prodajom nekretnina za takva dugovanja.

Isto tako, ističe se i da banke u tom slučaju nisu jedini vjerovnici, budući da dugovanja prema njima prelaze 50 posto ukupnog blokiranog duga, a preostali dio pripada drugim vjerovnicima.

Naglašava se kako je na temelju strukture po visini blokiranog duga, 37 posto građana blokirano zbog duga do 10.000 kuna, a 46 posto zbog duga od 10.000 do 100.000 kuna.

Promatrajući, pak, iznos loših kredita, dugovi po stambenim kreditima čine manje od 10 posto iznosa (oko 7 posto) blokada u najvišem FINA-inom razredu iznad 100.000 kuna.

“Ako hipotekarni stambeni krediti čine tek manji dio dospjelih, a neplaćenih dugova građana prema kreditnim institucijama, postavlja se pitanje po kojoj je osnovi nastao veći dio neplaćenih dugova građana”, pitaju se u HUB-u.

Hrvatska udruga banaka zbog toga predlaže da spomenuta radna skupina provede dubinsku analizu podataka FINA-e te potom pristupi izradi cjelovitog prijedloga za rješavanje problema blokiranih građana.

Očigledno je, navodi se u analizi HUB-a, da u strukturi blokiranog duga od 40 milijardi kuna postoje vrlo različiti vjerovnici, različiti dužnici, različiti iznosi i različite poslovne osnove nastanka toga duga.

Višekratno ističu činjenicu da uvjerljivo najveći dio građana uredno otplaćuje kredite i da se naplata blago popravlja nakon početka izlaska iz krize. Kada je riječ o stambenim kreditima, oko 95 posto naplate uredno je prema kriteriju novčanog toka, a oko 91 posto prema kriteriju rizika.

Ujedno, pozdravljaju prijedloge izmjena Ovršnog zakona koji osiguravaju pojačanu zaštitu ovršenika koji žive u jedinoj nekretnini, čiji je stambeni standard ispodprosječan. Tu vrstu zaštite, odnosno, osiguranje stambenog minimuma, da nitko ne bude “izbačen na cestu”, smatraju dobrodošlim i nužnim dijelom politike društvene solidarnosti.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.