Članovi Hrvatskog saveza slijepih, u mjesecu sjećanja na Louisa Braillea i njegov ‘genijalni izum’ Brailleovo pismo, u petak su na konferenciji za novinare u foajeu Scene “Vidra” istaknuli da se udžbenici na brajici ne smiju tiskati tek kao projekat, nego je važno omogućiti obrazovanje za sve slijepe i slabovidne osobe.

Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić istaknuo je da slijepa djeca imaju pravo na obrazovanje i ono ne smije biti svedeno na projekte, nego mora biti sustavno, a država mora naći načina da to financira.

“Biti pismen ili nepismen, to je pitanje”, rekao je Perić odgovarajući na pitanje što mu znači brajica. Podsjetio je kako Brailleovo pismo postoji gotovo 200 godina, a da nekim slijepim i slabovidnima nije dostupno zbog financijskih problema.

“Slijepima mora biti zajamčeno pravo na obrazovanje i to treba biti standard demokratskog društva”, kazao je.

Prema njegovim riječima BiH, koja je gospodarski daleko iza Hrvatske, izdvaja 200, Srbija primjerice 250, dok Hrvatska izdvaja 46 eura za potrebe slijepih osoba.  Perić također kaže da bi slijepoj osobi trebalo moći osigurati osobnog pratitelja i stotine drugih stvari kako ne bi bila na teret svojih bližnjih.

“Kao kompenzaciju za pokriće troškova prouzročenih sljepoćom, slijepi dobivaju iznos od 350 kuna, što je na dnu dna europske ljestvice iznosa koje države daju u tu svrhu. Taj iznos, u odnosu na prosjek plaća, veći je čak i Moldaviji”, upozorio je. Smatra da Hrvatska mora riješiti probleme koji se gomilaju godinama, a to je i inkluzivni dohodak kojim osoba s invaliditetom podmiruje troškove nastale invaliditetom.

Tražimo i sustavno financiranje udruga osoba s invaliditetom, kako se one ne bi počele zatvarati. Svake se godine dokidaju određena sredstva. Posljednji put lani u  travnja uskraćeno je 50 posto sredstava Nacionalnoj zakladi za razvoj civinog društva, dodao je.

Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Perić podsjetio je također da Brailleovo pismo slijepima omogućuje vizualiziranje stvari, jer oni gledaju prstima. “Obrazovanje nadopunjujemo tim magičnim točkicama”, kazao je dodavši da im brajica omogućuje širinu obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje i mogućnost da se izraze.

Perić kaže da se brajicom koristi oko šest tisuća ljudi u Hrvatskoj i da bi to pismo trebalo  biti implementirano na svim proizvodima, kao što je to na lijekovima.

Jelena Lešaja iz Hrvatske knjižnice za slijepe podsjetila je kako ta knjižnica djeluje još od 1965. godine, te da ju danas osim slijepih, koriste i slabovidne osobe. Ističe da su korisnici i učenici s disleksijom, ali i drugi ljudi koji iz bilo kojeg razlog ne mogu čitati standardni tekst.

U Hrvatskoj knjižnici za slijepe imaju oko 2.200 naslova na Brailleovom pismu, i 3.600 zvučnih naslova, a ta knjižnica i sama proizvodi knjige. Njihove naslove čita oko 3.500 korisnika, a 1.500 je vrlo aktivnih čitatelja i mjesečno u prosjeku pročitaju 6,5 knjiga, istaknula je Lešaja.

“Brailleovo pismo ne smije biti ekskluzivno pismo, jer je ono temelj obrazovanja slijepih, posebno mladih. Tiskanja knjiga je skupo, primjerak od oko 200 stranica standardne knjige košta više od 8.000 kuna na Brailleovom pismu”, kazala je.

Konferenciji za novinare u foajeu Scene “Vidra” organizirana je u mjesecu sjećanja na Louisa Braillea (1809.-1852.) koji je svojim izumom učinio da slijepe osobe progledaju prstima, otvorio im knjige. Zahvaljujući brajici slijepi su u Hrvatskoj prije 70 godina osnovali Hrvatski savez slijepih, boreći se za dostojno mjesto u društvu, za život po mjeri čovjeka, rečeno je.

Komentiraj

FOTO:Tomislav Miletic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.