Saša Zinaja

RAVNATELJICA TATJANA VLAHOVIĆ O DOBIVENIM SREDSTVIMA ZA PROJEKT OBNOVE MUZEJA

Projektnom prijedlogu „Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“, partnerskih institucija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i Grada Zagreba, dodijeljena su bespovratna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu 3.734.000,00 kuna. To je prvi takav projekt koji je dobio tu vrstu sredstava, što će omogućiti prvu fazu rekonstrukcije postojeće zgrade muzeja te početak radova na novom postavu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, čija je vrijedna građa sada većinom u depoima. Tom odlukom o nepovratnom financiranju EU-a započinje investicija vrijedna preko 70 milijuna kuna, koja uključuje niz novih aktivnosti – uz reprezentativan i moderan novi stalni postav, pet certificiranih laboratorija te novu suvenirnicu, multimedijalnu dvoranu i caffe bar, a sve uz dislokaciju čuvaonica muzeja na dobiveni prostor za čuvaonice cjelokupnog fundusa Muzeja u krugu Tehnološkog parka Novi Petruševec.

Tako će novi Hrvatski prirodoslovni muzej, kao matična ustanova tog tipa u Hrvatskoj, nakon cjelovite rekonstrukcije te 170 godina brige i prezentacije prirodoslovlja u neadekvatnom prostoru, postati reprezentativan prirodoslovni centar i muzej 21. stoljeća, na gradskoj i državnoj razini.

Ravnateljica Tatjana Vlahović u izjavi za Nacional potvrdila je da je to prvi takav primjer financiranja u muzejsko-galerijskoj djelatnosti. „Mi smo dobili takva sredstva od EU-a, kao i Etnografski muzej, ali oni su u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom, a mi s Gradom Zagrebom. Ono što je nama važno jest to da smo mi prijavili projekt, a Grad nam je partner, a u slučaju Etnografskog muzeja projekt je prijavio HGK, a Etnografski muzej je partner HGK-u. Dakle, mi smo kao gradska institucija sami prijavili projekt, nositelji smo tog projekta obnove, a Grad nas partnerski podržava. Kao takvi smo jedini unutar muzejsko-galerijske djelatnosti na projektu te vrste. Ne zna se još u ovom trenutku hoće li i zagrebački Tehnički muzej dobiti takva bespovratna sredstva od EU-a, ali oni su tek prošli drugu od ukupno sedam faza evaluacije“, pojašnjava ravnateljica Tatjana Vlahović.

Rok za dovršetak muzejske dokumentacije za novi projekt obnove je 1. prosinac 2018. godine, ali u Muzeju planiraju da bi glavni projekt već bio gotov sljedeće godine, kako bi dodatno aplicirali na sredstva za gradnju. „Priželjkujemo da otvorenje bude 2021. godine, čime bi HPM simbolično i prezentacijski ušao u 21. stoljeće. Mi smo sada još uvijek po svemu kako funkcioniramo u 20. stoljeću i to bi nam bila simbolična godina u svakom smislu. To čak nije naš prvi projekt koji je financirao EU, već smo dobili sredstva za jedan petogodišnji projekt, koji je išao direktno iz njihovih sredstava, a ova sredstva odnose se na strukturne i kohezijske fondove. Prvi put nam se ukazuje mogućnost da postojeću zgradu muzeja uredimo i proširimo prema svim novim muzeološkim standardima, jer nam je sadašnjih 800 kvadrata manipulativnog prostora za izlaganje premalo. Novim projektom dobit ćemo 3500 kvadrata, uz botanički dio u Park-šumi Tuškanac“, navodi Tatjana Vlahović.

Da bi se realizirao novi muzej u Demetrovoj 1 u Zagrebu, nužan preduvjet bila je dislokacija muzejskih depoa, a za to su od Grada dobili 2000 kvadrata u sklopu Tehnološkog parka Novi Petruševac. Tijekom 2017. mora biti dovršena prilagodba tog prostora uvjetima koji su potrebni za čuvanje prirodoslovnih zbirki, posebice zbirki nulte kategorije po vrijednosti građe. Hrvatski prirodoslovni muzej ima 107 zbirki s preko 2.400.000 predmeta i najveća su baštinska ustanova u Hrvatskoj. Ravnateljica ističe da će u novom postavu sačuvati austrougarske vitrine iz zoološkog postava, jer su i one danas dio fundusa, a takve još uvijek postoje i u Prirodoslovnom muzeju u Beču, ni oni ih se nisu riješili. To će biti u novoj prezentaciji cjelina, tzv. muzej u Muzeju.

Cilj projekta „Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ jest osnažiti kapacitete HPM-a te pridonijeti razvoju turističke, gospodarske, znanstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti. Nakon provedbe projekta očekuje se uvećan broj posjetitelja, zadovoljstvo posjetitelja svih uzrasta, unaprjeđenje znanstvene djelatnosti kroz certificirane laboratorije, unaprijeđeno djelovanje u području čuvanja i prezentacije hrvatske baštine, povećani broj novozaposlenih te povećanje turističkih izdataka za usluge u kulturi.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.