Premijer Tihomir Orešković za nacional je izjavio da će njegova vlada štititi hrvatske nacionalne interese i da neće dozvoliti preuzimanje INE

‘Hrvatska vlada ponajprije radi na zaštiti hrvatskih interesa. Prodaja preostalih dionica Ine u ovom trenutku nije opcija”, izjavio je za Nacional premijer Tihomir Orešković odgovarajući na pitanje kako gleda na mogućnost da mađarski Mol preuzme preostalih 19 posto dionica Ine. Da je cilj Mola potpuno preuzimanje kontrole nad hrvatskom nacionalnom energetskom kompanijom, koja je nekad ostvarivala polovicu bruto društvenog proizvoda Republike Hrvatske, za Nacional je potvrdilo nekoliko visokih političkih izvora upućenih u spor između Ine i Mola.

Premijer Orešković izjavio je za Nacional da će Vlada pod njegovim vodstvom isto tako insistirati na ispunjenju obveza o ulaganju u hrvatske rafinerije koje je Mol preuzeo ugovorom. Naime, na pitanje kako gleda na neispunjavanje obveza Mola o ulaganju u rafinerije te smanjenje ulaganja u istraživanje i razvoj s milijardu i 200 milijuna kuna na cifru od otprilike 600 milijuna kuna te što hrvatska vlada planira poduzeti ako mađarska strana ne ispoštuje obveze iz ugovora, premijer je odgovorio:

“Hrvatska vlada uvijek će štititi hrvatske interese i tražiti najbolje rješenje za Hrvatsku. U interesu nam je povećanje Ininih kapaciteta i to ne samo prodajnih, nego i prerađivačkih.”

Orešković za Nacional nije želio komentirati tvrdnje da Mol planira Hrvatsku i Inu pretvoriti u skladište i veletrgovinu za plasiranje svojih proizvoda. Međutim, na ozbiljno narušavanje proizvodnih i razvojnih kapaciteta Ine upozorila je i konzultantska kuća AT Kearney koja je u mandatu prošle vlade izradila preporuke i izvješće koji su joj trebali pomoći u pregovorima s Molom. Nacional je dobio ekskluzivan uvid u to izvješće, s kojim je morao biti upoznat i premijer Orešković, a u kojem se konstatira da je hrvatska vlada u strateško partnerstvo s Molom ušla kako bi osigurala razvoj Ine u skladu sa strateškim ciljevima, odnosno rast proizvodnje ugljikovodika, obnovu rezervi ugljikovodika, modernizaciju rafinerija i zadržavanje maloprodajnog tržišnog udjela u Hrvatskoj. Umjesto toga, dogodilo se suprotno. U izvješću se navodi da su se u proteklom desetljeću smanjile Inine rezerve i proizvodnja ugljikovodika, kao i tržišni udjel u veleprodaji i maloprodaji. Konstatira se da su dokazane rezerve nafte i plina samo u posljednje četiri godine pale za 23 posto te da je Ina u Hrvatskoj izgubila 19 posto tržišnog udjela u veleprodaji i 17 posto tržišnog udjela u maloprodaji. Konzultanti hrvatske vlade naveli su da Mol nije izvršio svoje ugovorne obveze te su detaljno pojasnili da je Ina izgubila na vrijednosti u svim segmentima poslovanja. U izvješću se navodi da su rezerve ugljikovodika Ine u trenutku dovršetka tog istraživanja bile 5,6 milijardi dolara niže, jer Mol nije poštivao obvezu o obnovi rezervi. AT Kearney konstatira i to da je Ina mogla zaraditi 564 milijuna dolara više da su rafinerije bile modernizirane, što je također bila ugovorna obveza Mola. Također se konstatira da bi Inina maloprodaja naftnih derivata bila 47 posto viša da je zadržan tržišni udio u Hrvatskoj i da se širenje u regiji radilo pod robnom markom Ine, a ne Mola.

Vladu je AT Kearney informirao da su se zbog podređivanja Ine poslovnoj strategiji Mola od 2009. investicije u prosjeku svake godine smanjivale 40 posto. Upravo zato AT Kearney sugerirao je Vladi da mora ustrajati na promjeni upravljačkog modela tako da uprava Ine preuzme izvršne ovlasti za vođenje tvrtke, što bi Vladi omogućilo utjecaj na poslovanje Ine te u konačnici realizaciju ukupno 3,5 milijardi dolara neophodnih investicija u sljedećih pet godina. Od toga se dvije milijarde dolara trebalo uložiti za povećanje proizvodnje ugljikovodika i provedbu uspješnih offshore istraživačkih aktivnosti u Hrvatskoj, dok je najmanje 1,5 milijardi dolara bilo potrebno uložiti u modernizaciju maloprodajne mreže i optimizaciju preradbenih kapaciteta Ine do konca desetljeća. Od Mola se tražilo da podrži jasan i definiran raspored ulaganja u Inu. U protivnom, Hrvatska će nastaviti gubiti kontrolu nad vlastitom energetskom sigurnosti, napisali su Vladi konzultanti iz AT Kearneya. Situacija se u međuvremenu dodatno pogoršala, odnosi dviju strana također, a Mol je inicirao i međunarodnu špijunsku operaciju s ciljem kompromitacije članova Vlade zaduženih za pregovore, članova uprave Ine iz hrvatske kvote i još nekih osoba koje su smatrali značajnima za hrvatsku stranu.

Zato će u nastavku pregovora ključno biti kako će se u cijeloj situaciji postaviti premijer Orešković. Stavom da prodaja preostalih 19 posto dionica Ine ne dolazi u obzir te da će Vlada tražiti povećanje Ininih prerađivačkih kapaciteta, Orešković je jasno najavio da namjerava zaštititi hrvatske nacionalne interese u Ini. Pritom Orešković najboljeg saveznika trenutno ima u Mostu, iz čijih redova dolazi ministar gospodarstva Tomislav Panenić, nadležan i za sektor energetike.

  • NA OZBILJNO NARUŠAVANJE kapaciteta Ine upozorila je i konzultantska kuća AT Kearney koja je u mandatu prošle vlade izradila preporuke i izvješće koji su joj trebali pomoći u pregovorima s Molom

Panenić se nastoji oduprijeti pritiscima mađarskih lobista bliskih HDZ-u te je o slučaju Ina detaljno brifirao premijera Oreškovića. Dapače, to je bio jedan od njegovih prvih koraka od trenutka kad je preuzeo dužnost. Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da je jedan od prvih ljudi s kojima se Orešković neformalno našao bio i bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je zasigurno također upoznao premijera s detaljima oko spora Ine i Mola te pritiscima koji su vršeni na njega osobno.

Osim za Nacional, Vrdoljak je i u intervjuu za subotnji Jutarnji list uoči Uskrsa dodatno potvrdio informacije da su on, bivša potpredsjednica vlade i šefica HNS-a Vesna Pusić te hrvatski članovi Uprave Ine bili izloženi pokušajima diskreditacije, i to putem specijalne operacije koju su u ime mađarskog Mola provodili agenti stranih obavještajnih službi, što je Nacional ekskluzivno objavio u prošlom broju. Na pitanje Jutarnjeg lista da se o tome očituje, Ivan Vrdoljak odgovorio je da ne može govoriti o detaljima, ali je potvrdio da su se tijekom pregovora događale prljave igre.

“Zbog našeg insistiranja na zaštiti hrvatskih interesa u Ini, izloženi smo pokušajima diskreditacije, političke, poslovne i privatne”, rekao je Vrdoljak. Na pitanje je li istina da je SOA otkrila i razbila tu neprijateljsku operaciju, Vrdoljak je potvrdio da je “SOA svoj posao odradila krajnje korektno”.

OTKRIĆE NACIONALA DOGODILO SE prošlog tjedna, gotovo istovremeno kad je Jutarnji list objavio detalje o velikoj aferi s remontom hrvatskih MIG-ova u Ukrajini. No dok je državni vrh na aferu s MIG-ovima ekspresno reagirao, a predsjednica Kolinda Grabar Kitarović to je čak okvalificirala kao pokušaj veleizdaje, oko afere Ina-Mol nije se oglasila pa se otvara pitanje zašto nije jednako reagirala i na otkriće da se Mol služi nedozvoljenim sredstvima kako bi zapravo potpuno preuzeo kontrolu nad Inom, a time i nad energetskim suverenitetom Republike Hrvatske. Nacional je zato i od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović tražio očitovanje o tom slučaju. Iz Ureda predsjednice do zaključenja broja u ponedjeljak navečer nije stigao nikakav službeni odgovor.

Za razliku od nje, premijer Orešković reagirao je na Veliki petak, ali nije htio konkretno komentirati aferu s prisluškivanjem članova bivše vlade i Uprave Ine.

“Vlada Republike Hrvatske može postupati samo na temelju rezultata službene istrage koja se o nekom slučaju provodi. Prije pravomoćne odluke taj slučaj ne možemo komentirati”, stoji u odgovoru premijera Oreškovića. Premijer nije želio odgovoriti ni na pitanje smatra li da treba nastavili ili prekinuti arbitražni spor u slučaju Ina Mol koji se vodi u Ženevi po hrvatskoj tužbi.

“Arbitražni spor je u tijeku, radi se o vrlo ozbiljnoj i zatvorenoj arbitraži i ni jedna strana ga ne bi smjela kompromitirati svojim komentarima”, rekao je premijer Orešković. No ministar iz njegove vlade koji vodi sektor poduzetništva i obrta, Darko Horvat, prije desetak dana javno je rekao da smatra da je arbitraža nepotrebna.

Premijer Orešković nije se konkretno izjasnio ni o tome tko će biti novi hrvatski predstavnici u Upravi Ine, s obzirom na to da dosadašnjim predstavnicima istječe mandat. S druge strane, iz krugova bliskih HDZ-u već su počele dolaziti ideje da se sektor energetike ili izdvoji u zasebno ministarstvo, koje bi bilo pod kontrolom HDZ-a, ili stavi u nadležnost ministarstva prometa koje je također pod kontrolom HDZ-a. Nacional je premijeru Oreškoviću postavio i pitanje o izdvajanju energetike, ali je njegov odgovor bio potpuno općenit i glasi: “Sve odluke ili zakoni vezani uz boljitak hrvatskih građana donose se u zajedničkom interesu.”

NACIONAL JE PREMIJERU POSTAVIO i pitanje o tome što bi poduzeo ako bi se utvrdilo da su neki članovi njegove vlade pod utjecajem mađarskih lobista, odnosno lobista Mola, da s njima ostvaruju česte kontakte ili su na bilo koji drugi način s njima interesno vezani, ali je on rekao da je pitanje “hipotetsko” i “spekulativno” te na njega u ovom trenutku ne može odgovoriti. Međutim, prema saznanjima do kojih je došao Nacional, Orešković je vrlo dobro upoznat s akcijama mađarskih lobista, posebno onima koje se odnose na kontakte s HDZ-om. Tome da je svjestan da određeni pritisci postoje, svjedoči i Oreškovićev komentar na pitanje slaže li se s tvrdnjama da Mol planira Hrvatsku i Inu pretvoriti u skladište i veletrgovinu za plasiranje svojih proizvoda, dok Mađarska nastoji preuzimanjem potpune kontrole nad Inom potpuno energetski zagospodariti ovim dijelom Europe. Na to je on odgovorio “Ne možemo, na temelju medijskih napisa, komentirati moguće tajne planove Mola”, no nije negirao mogućnost postojanja tajnih planova Mola koji bi išli u tom pravcu.

  • DALJNJI TIJEK ODNOSA između hrvatske vlade i Mola ovisit će prije svega o rezultatu arbitražnog procesa između Ine i Mola, ali i o nastavku suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog predaje upravljačkih prava Ine

Da nije riječ ikakvim medijskim špekulacijama, nego o ozbiljnim upozorenjima koja dolaze od ljudi vrlo dobro upoznatih sa situacijom u energetskom sektoru i slučajem Ina Mol, osim otkrića Nacionala potvrđuje i spomenuti intervju Ivana Vrdoljaka Jutarnjem listu. U tom intervjuu, kao uostalom i u nekim svojim ranijim istupima, Vrdoljak je upozorio na to da postoji opasnost da bi Ina “već sutra mogla biti pretvorena tek u mrežu benzinskih postaja, bez ikakve proizvodnje”. Upozorio je da se Ina uništava, da se režu investicije, dijele otkazi i zaustavlja eksploatacija te da, ako se tako nastavi, Ina do kraja mandata aktualne vlade više neće postojati. Za razliku od premijera Oreškovića i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Vrdoljak nije dvojio oko toga kako bi se trebalo okarakterizirati ljude koji bi sudjelovali u potpunom prepuštanju Ine Mađarima.

“Prepuštanje strateški važne hrvatske nacionalne kompanije mađarskom Molu, bez obzira na to kojim bi se i kakvim sredstvima to realiziralo, bilo bi ravno veleizdaji. Nešto slično već smo vidjeli 2009. kad je, po svemu sudeći, Ina za nekoliko milijuna eura predana u ruke Molu”, ustvrdio je kategorički Vrdoljak koji je ujedno izrazio zabrinutost i zbog činjenice da ni premijer, ni bilo koji od potpredsjednika Vlade, ni bilo koji ministar nisu pozvali članove Nadzornog odbora i članove Uprave Ine kako bi razgovarali o budućnosti Ine. Moguće je da će premijer Orešković te razgovore obaviti ovoga tjedna, nakon što se završi priča o imenovanju novog šefa SOA-e i Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Naime, upravo je SOA odigrala ključnu ulogu u razbijanju mreže stranih obavještajaca koji su pratili članove hrvatske vlade i Uprave Ine, a Ivan Vrdoljak potvrdio je da je i on od službi sigurnosti tražio dodatnu pažnju, vezano uz komunikaciju u pregovorima između Ine i Mola. Time je potvrdio da su hrvatske sigurnosne službe itekako dužne pratiti sve okolnosti kad je u pitanju zaštita hrvatskih nacionalnih interesa u Ini kao strateškoj nacionalnoj kompaniji. U tom smislu, odabir čelnog čovjeka SOA-e koji neće biti podložan potencijalno spornim političkim utjecajima kad je u pitanju zaštita hrvatskih nacionalnih interesa, od presudne je važnosti za zemlju.

PRIJEDLOG KONZULTANTSKE KUĆE AT Kearney hrvatskoj vladi još prije dvije godine, o tome kako može ostvariti veću kontrolu nad strateškim pitanjima, bio je da Vlada Molu predloži izmjene u strukturi Uprave Ine. Prema tom prijedlogu, upravu Ine činili bi predsjednik, zamjenik te još četvero članova, za financije, korporativne procese, za upstream i za downstream. U tako strukturiranoj upravi Mol bi imao predsjednika uprave, hrvatska vlada zamjenika predsjednika uprave, Mol bi imao članove uprave za financije i korporativne procese, dok bi hrvatska vlada imenovala članove uprave za upstream i downstream. Iz upravljačkog procesa bili bi izbačeni izvršni direktori.

Tek treba vidjeti hoće li nova vlada na čelu s Oreškovićem ići za takvim rješenjima ili će tražiti neke drugačije modele povratka kontrole nad Inom. No to bi na koncu moglo ovisiti i o rezultatu arbitražnog procesa između Ine i Mola, ali i o nastavku suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog predaje upravljačkih prava Ine Molu.

Komentiraj


FOTO:PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.