Hrvatski poljoprivrednici i poljoprivredne udruge posljednjih tjedana vode lobistički rat prema Ministarstvu poljoprivrede i ministru Tihomiru Jakovini kako bi utjecali na njegovu odluku o povećanju sredstava za Mjeru 4 iz Programa ruralnog razvoja od 2014. do 2020. Po informacijama koje je dobio Nacional, na 1. sjednici Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja, ministru Jakovini predloženo je povećanje predviđenih sredstava za mjere 4.1.1. i 4.2.1. unatoč protivljenju nekih poljoprivrednih udruga i savjetu predstavnika Europske komisije da se takav prijedlog ne usvoji. Natječaj za te mjere objavljen je početkom godine, a mjere se odnose na potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i potpore za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda Mjere 4 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

“RASPISIVANJEM OVIH MJERA kreće novi investicijski ciklus u poljoprivredi koji smo dugo najavljivali i za njega se spremali. Njima smo dokazali da Program za ruralni razvoj ne kasni niti smo izgubili novac. Naprotiv, dokazuje da smo pripremili natječaj tako da što više projekata bude prijavljeno, i to projekata koji će potaknuti povećanje proizvodnje, prerade, izgradnju pogona, skladišta, svega onoga što nam nedostaje da budemo konkurentni”, istakao je prilikom predstavljanja ministar Jakovina koji nije računao na to da će natječaj privući veliki broj zainteresiranih poljoprivrednika, što je rezultiralo stvaranjem rang lista jer za sve zainteresirane nije bilo osigurano dovoljno novca.

  • U SLUČAJU POVEĆANJA sredstava stavilo bi se na raspolaganje 50% omotnice u Mjeri 4.1.1. i oko 53% omotnice u Mjeri 4.2.1., što znači da bi u narednim godinama postojala slabija dinamika objavljivanja natječaja

Po planu Programa ruralnog razvoja, na natječaju za Mjeru 4 trebalo je potrošiti 640 milijuna kuna i to 370 milijuna kuna za Mjeru 4.1.1., 130 milijuna za Mjeru 4.1.2. i za Mjeru 4.2.1. 140 milijuna kuna. Ukupno se za te tri mjere javilo čak 1280 potencijalnih korisnika, od kojih je velika većina zadovoljila uvjete natječaja pa se Ministarstvo poljoprivrede našlo u nezavidnoj situaciji da mora stvarati rang-liste po kojima bi se odlučilo kojim kandidatima će se dodijeliti sredstva.

Po prvom planu za Mjeru 4.1.1. za koju se prijavilo najviše kandidata, trebala su biti odobrena sredstva samo za njih 23 od ukupno 1107, dok su za Mjeru 4.2.1. sredstva trebala biti dodijeljena za njih 29 od ukupno 91 prijavljenog kandidata. I upravo je zbog toga bilo puno nezadovoljnih poljoprivrednika koji su shvatili da bi mogli ostati bez sredstava iz ovog natječaja. Na sastanku Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja, svoje nezadovoljstvo takvom raspodjelom izrazili su predstavnik Hrvatske gospodarske komore Saša Bukovac i predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan. Oni su iznijeli prijedlog po kojem bi se povećala sredstva za ta dva natječaja i to tako da bi se već na ovom prvom natječaju za mjere 4.1.1. i 4.2.1. potrošilo 50 posto sredstava za cijelo razdoblje od 2014. do 2020. godine.

TOČNIJE, U SLUČAJU POVEĆANJA sredstava, za prvi natječaj za mjere 4.1.1. i 4.2.1. stavilo bi se na raspolaganje 50% omotnice u Mjeri 4.1.1. i oko 53% omotnice u Mjeri 4.2.1., što znači da bi u narednim godinama postojala slabija dinamika objavljivanja natječaja za mjeru 4. Takav prijedlog podijelio je hrvatske poljoprivrednike jer neki od njih smatraju da je nepravedno da se već na prvom natječaju potroši polovica predviđenih sredstava, čime se u neravnopravni položaj stavlja poljoprivrednike koji su se planirali prijaviti na natječaje koji tek trebaju biti objavljeni. Nacional je dobio uvid u zapisnik sa sjednice Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja održane 2. srpnja, iz kojeg je vidljivo da je protiv takvog prijedloga bio i predstavnik Europske komisije. Iako nije imao pravo glasa te je na toj sjednici imao tek savjetodavnu ulogu, predstavnik Europske komisije Michael Pielke jasno je izrazio svoju zabrinutost prijedlogom po kojem bi se većina sredstava potrošila već na prvom natječaju.

  • IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE potvrdili su da je ministar primio prijedlog i da će odluka uskoro biti donesena, ali je potvrđeno i da se vrši veliki pritisak kako bi sredstva bila povećana

“PITANJE JE KOLIKO PRORAČUNA za cijelo programsko razdoblje treba potrošiti na prvom natječaju i to je odgovornost svih. Pitanje je i što će biti s proizvođačima koji se žele javiti u narednim godinama. Traktori i strojevi su važni, ali konkurentnost ne ovisi samo o njima. Imamo primjere gdje je potpora dovela do premehaniziranosti i takvi proizvođači nisu konkurentni. Možda je bolje da proizvođači rade zajedno i dijele strojeve. Budućnost je financirati nove strojeve koji će se koristiti učinkovitije te suradnja poljoprivrednih proizvođača. Ako vi predlažete cijeli iznos iz programa za sedmogodišnje razdoblje potrošiti na prvom natječaju, tada treba reći proizvođačima koji se nisu javili na prvi natječaj, a imaju u planu javiti se na buduće natječaje, da je program ruralnog razvoja završen. Svi se slažemo da su velike potrebe i da je teška situacija za one koji su se prijavili na prvi natječaj, ali treba biti svjestan posljedica te naći kompromis između razočaranja onih koji su se prijavili i onih koji se žele prijaviti u budućem razdoblju”, rekao je na sjednici predstavnik Europske komisije Michael Pielke, koji je posebno naglasio problematiku da ovim natječajem većina sredstava odlazi na kupovinu novih traktora, a ne na povećanje proizvodnje i prerade. Naime, Nacional je od izvora bliskih ministarstvu poljoprivrede dobio podatak da se od 1100 projekata koji su prijavljeni za Mjeru 4.1.1., njih 850 odnosi na kupovinu novih traktora.

UNATOČ UPOZORENJU PREDSTAVNIKA Europske komisije, prijedlog o povećanju sredstava poslan je ministru Jakovini i to prije svega na inzistiranje predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimira Širjana. U zapisniku sa sjednice vidljivo je da je Širjan u nekoliko navrata inzistirao na tom prijedlogu te se zalagao da ‘svi projekti koji su prošli prag prolaznosti i koji su prihvatljivi, kroz ovaj natječaj budu sufinancirani’. Izvori Nacionala koji su dobro upućeni u ovu tematiku tvrde da postoji više razloga zbog kojih se Širjan zalagao za takav prijedlog. Naime, nakon završetka natječaja unutar ministarstva napravljena je rang-lista koja je trebala ostati tajna, ali je do nekih velikih poljoprivrednih igrača stigla vijest da su neki od njih ostali ispod crte i da neće dobiti sredstva na koja su računali. Tako su ‘ispod crte’ ostale tvrtke Marka Pipunića, Mirka Ervačića, ali i već spomenutog Zvonimira Širjana. Marko Pipunić vlasnik je Žito grupe i na nedavnoj proslavi 25. godišnjice ove tvrtke u Osijeku, posebni gosti bili su premijer Milanović i ministar Jakovina. Ministar poljoprivrede povezan je i s Mirkom Ervačićem, vlasnikom Osatine grupe s kojim je bio u poslovnim odnosima prije nego što je postao ministar poljoprivrede. S druge strane, Zvonimir Širjan je istaknuti HDZ-ovac iz Križevaca i jedan od najpoznatijih proizvođača govedine, kojem je nedavno izravnom nagodbom prodano državno zemljište u okolici Ivanić Grada, što upućeni izvori Nacionala tumače kao vraćanje usluge ministra Jakovine zbog podrške prijedlogu kojim se povećavaju sredstva za mjere 4.

O samom prijedlogu ministar Jakovina, koji mora donijeti konačnu odluku, još se nije očitovao. Iz Ministarstva poljoprivrede Nacionalu su potvrdili da je ministar primio prijedlog i da će odluka uskoro biti donesena, ali je potvrđeno i da se na Ministarstvo vrši veliki pritisak kako bi sredstva bila povećana.

“Odluka još nije donesena, a čim i ako bude, bit će objavljena na stranicama Ministarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Vjerujemo da ste upoznati s velikim brojem pristiglih ponuda i doista, od prvog dana po objavi broja prijava, na Ministarstvo i Agenciju vrši se veliki pritisak s ciljem eventualnih povećanja sredstava. Kako odluka nije jednostavna, jer osim same provedbe, Ministarstvo mora osigurati i doprinose fokus područjima, alociranje obaveznog postotka za agrookolišne mjere i sl., konzultirali smo i kolege iz Europske komisije, institucije uključene u provedbu, ali i članove Odbora za praćenje Programa. Vrlo skoro imat ćemo odluku te ćemo o istoj informirati javnost”, stoji u odgovoru glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede.

I DOK JEDNI POLJOPRIVREDNICI negoduju zato što je ministru poslan prijedlog po kojem bi se već na prvom natječaju potrošilo 50 posto sredstava, drugi pozdravljaju takvu odluku i tvrde da su hrvatskim poljoprivrednicima što je prije moguće potrebna sredstva kojima bi modernizirali svoju proizvodnju. Kao primjer navode Poljsku koja je na sličan način koristila europska sredstva i koja je sva raspoloživa sredstva koristila čim je za to bilo prilike. Tako je Poljska, ubrzo nakon ulaska u Europsku uniju, modernizirala svoju poljoprivrednu proizvodnju te je postala jedna od najrazvijenijih europskih poljoprivrednih zemalja. Smatra se da bi takav pristup trebala preuzeti i Hrvatska jer bi se modernizacijom i većom proizvodnjom u budućnosti iz fondova Europske unije moglo povući još više sredstava.

Zanimljivo je da su prije ulaska Poljske u EU, najveći euroskepticizam pokazali upravo poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja. No upravo su oni ulaskom u Uniju pokazali svu širinu, spremnost na promjene te pridonijeli većoj iskoristivosti europskih fondova, što je rezultiralo napretkom sela, njihova gospodarstva i njih samih. Poljaci pozitivne promjene vide u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje, stupnju mehanizacije gospodarstava, mogućnostima investicija u poljoprivrednom gospodarstvu, pristupu internetu i proširenju telefonske mreže, pristupu vodovodnoj i plinskoj mreži, kvaliteti cesta, mogućnostima školovanja i povećanja obrazovanosti.

DANAS POLJACI GLEDAJU DRUGAČIJE na ruralna područja; ne vide ih samo kao mjesta za proizvodnju hrane za gradove, već žele očuvati prirodu i okoliš, stvarajući tako prirodne oaze s perspektivom razvoja turizma, rekreacije i zdravstvenog turizma. Današnji “seljak” je obrazovani poduzetnik koji vidi perspektivu ne samo opstanka, nego i razvoja za sebe i svoju obitelj. Stoga vjerojatno ne iznenađuje činjenica da su najzadovoljniji životom na selu mlađi ljudi do 29 godina i oni koji posjeduju veća gospodarstva. Prema GUS-u, Poljskom državnom zavodu za statistiku, zbog takve politike od 2002. povećao se broj gospodarstava s površinom većom od 50 ha za 28,8% te broj gospodarstava od 30 do 50 ha za 11%. Razlog takvog uspjeha je, prije svega, dobra iskorištenost europskih fondova. Poljaci su dobili izdašne potpore iz EU fondova, samo u pretpristupnom razdoblju oko 180 milijuna eura na godinu. Danas je Poljska europska prehrambena velesila, koja je u samo godinu dana povećala izvoz za 17%. Iz Fonda za ruralni razvoj, neki su ostvarili povrat čak polovice uloženog novca. Sve što su izgradili, potpomognuto je novcem iz EU fondova, a mnogima je to bila zajednička investicija i tako im je bilo lakše ostvariti planirana ulaganja. Živnula je cijela poljoprivreda, a mnogo ljudi pronašlo je i posao.

NA POLJSKOM PRIMJERU vidimo da je ipak moguće, ako se krene u dobrom smjeru, smjeru specijalizacije i usmjeravanja proizvodnje pomoću prepoznavanja glavnih strateških razvojnih ciljeva, poljoprivredu Hrvatske dovesti na razinu kakvu i zaslužuje. Pitanje je samo ima li u Hrvatskoj dovoljno znanja i volje da se novac iz Europske unije usmjeri u prave i kvalitetne projekte ili će se većina novca potrošiti kako bi se zadovoljili privatni interesi nekoliko moćnika s dobrim političkim zaleđem, i to na račun mladih poljoprivrednika koji bi od europskog novca vjerojatno imali puno više koristi. Na to je na sjednici Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja upozorio i predstavnik Udruge inovatora Hrvatske Petar Čovo.

“Postavlja se pitanje je li to dobar smjer koji vodi povećanju proizvodnje i razvoju ruralnih područja.

Pitanje je imamo li pravo potrošiti budućnost onih koji će sljedeće godine imati 18 godina, kao i onih koji će toliko imati narednih godina. Naš cilj je razvoj ruralnog dijela te da na njemu ostanu mladi ljudi, a ne ove godine potrošiti priliku koju će oni imati možda za tri godine”, zaključio je na sjednici Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja Petar Čovo.

Komentiraj

FOTO:Ivica Galovic/ PIXSELL
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.