Koalicija Hrvatska raste objavila je u nedjelju poslijepodne odgovore na zahtjeve koje je u pregovorima iznio Most nezavisnih lista, suglasni su s većinom, a na onaj o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu odgovorili su da je “koaliciji Hrvatska raste prihvatljiv isključivi gospodarski pojas odnosno Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas i njegova provedba u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske”.

 Most traži “proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na čitavom teritoriju RH”, a u pregovorima su naglasili kako je riječ o jednom od ključnih uvjeta za podršku novoj vladi.
 SDP-ova koalicija u odgovoru navodi da se situacija s proglašenim ZERP-om nakon ulaska u EU promijenila te da se ribolov u područjima izvan teritorijalnog motra država članica može odvijati isključivo sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici, pri čemu ribarska plovila iz svih članica imaju jednako pravo pristupa vodama i morskim resursima unutar EU, a zabrana pristupa ribarica iz drugih država članica odnosi se samo na područja teritorijalnog mora članica EU.
Smanjenje PDV-a postupno i bez radikalnih zahvata
 Na području fiskalne i monetarne politike, koalicija Hrvatska raste prihvatljivom drži ideju postupnog smanjivanja opće stope PDV-a, ali “u srednjem i duljem roku i bez radikalnih zahvata koji bi dodatno produbili proračunski deficit i značajno otežali fiskalnu konsolidaciju”.
 Načelno prihvaćaju smanjenje davanja iz plaća, ali upozoravaju kako je nužno voditi računa da smanjeni doprinosi ne ugroze zdravstveni sustav, a kad je riječ o ideji fiksnih davanja na plaću do određenog neto iznosa, odgovaraju kako se “slažu da predloženi model zahtjeva dodatnu iscrpnu analizu”.
 Nisu suglasni ni s idejom potpunog ukidanja oporezivanja dividendi i udjela u dobiti, a ističu kako je taj porez uveden radi harmonizacije s EU i pravednije raspodjele poreznog tereta.
Revizija predstečajnih nagodbi tamo gdje postoji sumnja na nezakonitost
 O traženoj reviziji predstečajnih nagodbi kažu, pak, kako je novi Stečajni zakon predstečajne nagodbe u potpunosti prenio u nadležnost sudova. “Da bi se provela analiza ili revizija postupaka predstečajnih nagodbi potrebno je osigurati njezinu nesmetanu provedbu na način da vrijeme i kapaciteti angažirani u tom poslu ne utječu na redovne i planirane aktivnosti. Potrebno je također uzeti u obzir i okolnost da su pravomoćnim odlukama stečena određena prava, da postoji građanska i kaznena odgovornost koja se utvrđuje u sudskom postupku kao i da je nužno odrediti kriterije za utvrđenje vjerojatnosti ‘stvarnih’ od ‘nestvarnih’ vjerovnika, kao i posljedice koje bi uopće nastale izradom navedene analize, odnosno revizije. Međutim, navedene činjenice ne isključuje mogućnost revizije u pojedinim slučajevima gdje postoji opravdana sumnja na nezakonite radnje”, odgovorila je SDP-ova koalicija.
 Na području poduzetništva, “djelomično se slažu” s idejom da se u slučaju tzv. šutnje administracije, kada se u u zakonskom roku ne odgovori na zahtjev poduzetnika, smatrati da je zahtjev odobren. U SDP-u drže kako se takvo rješenje mora analizirati i provoditi kroz niz zakona koji reguliraju različita područja, kako ne bi za posljedicu imalo, primjerice, ugrozu javnog zdravlja.
 Na Mostov prijedlog za fleksibilnijim radnim vremenom, odgovaraju kako je fleksibilizacija radnog vremena i preraspodjela odrađenih sati već uvedena kroz novi Zakon o radu.
 Odbacuju prijedlog ukidanja obveze mjesečnog izvještaja o nenaplaćenim potraživanjima, s obrazloženjem da je obrazac uveden kako bi se vidjela nelikvidnost te kako bi se pomoglo poduzetnicima koji duguju PDV, a istodobno ne mogu naplatiti vlastita potraživanja.
Suglasni sa smanjenjem broja županija
Kad je riječ o lokalnoj i područnoj samoupravi, SDP je suglasan s idejom smanjenja broja gradova i općina, a na zahtjev za regionalizacijom Hrvatske odgovaraju: “Smatramo da je reformu moguće provesti u postojećem ustavnom okviru, što bi značilo značajno smanjenje broja županija”.
 Prijhvatljiv im je i plan da se ubuduće izravno bira samo čelne ljude gradova i općina, ne i njihove zamjenike, no upozoravaju kako treba precizirati što će se dogoditi kad neposredno izabranim dužnosnicima mandat prestane po sili zakona.
 Protive se ukidanju zamjenika iz reda nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda tamo gdje su manjine većina u broju stanovnika, s obzirom da je, upozoravaju, riječ o pravu zajamčenom Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.
 Most traži smanjenje zastupničkih plaća i drugih prava te smanjenje broja zastupnika, a iz SDP-a odgovaraju kako su suglasni da se ta pitanja preispitaju, kao i postojeće izborne jedinice.
 Otvoreni su za razgovor o o izboru zastupnika dijaspore i zastupnika nacionalnih manjina, uvođenju kombiniranog izbornog sustava ili jačanju preferencijalnog glasovanja, no ističu kako je za bitne izmjene izbornog sustava nužan konsenzus.
 Most predlaže znatne promjene na području civilnog nadzora nad policijom i obavještajnim aparatom, među ostalim i ovlast vijeću za građanski nadzor nad radom sigurnosno-obavještajnog aparata da nenajavljeno posjećuje SOA-u, VSOA-u, ali i PNUSKOK te OTC.
 SDP, međutim, odgovara kako cilj građanskog nadzora nije represija te kako bi predložena rješenja mogla ugroziti obrade u tijeku.
 Neprihvatljivo im je i da vijeće ima pravo uvida u sudske naloge kojima se odobravaju mjere tajnog prikupljanja podataka, s obzirom na neovisnost sudske vlasti.
 U pravosuđu, SDP-oova koalicija “uvjetno prihvaća” ideju ustavnih promjena kojima bi Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće postali jedinstveno tijelo, a ističu kako bi takvom postupku trebala prethoditi “šira stručna i javna rasprava”.
SDP suglasan s moratorijem na Plomin C
 U energetici, SDP je suglasan s privremenim moratorijem na projekt TE Plomin C, a na zahtjev za moratorijem na “bušenje Jadrana” odgovaraju: “Spremni smo ponovno sagledati sve aspekte i elemente te razmotriti dodatne analize i preporuke prije donošenja konačne odluke o nastavku projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu”.
 Most traži i detaljnu analizu projekta LNG terminala za ukapljeni plin i odabir optimalnog rješenja, no iz koalicije Hrvatska raste odgovaraju kako je “LNG projekt uspješno pozicioniran kao jedan od prioriteta EU, koja kontinuirano nadzire cijeli proces”.
 Na području poljoprivrede, SDP je “načelno suglasan” s preusmjerenjem HPB-a na “poljobanku”, a navode kako ta banka u većinskom državnom vlasništvu planira uvesti posebnu organizacijsku jedinicu koja bi kreditirala poljoprivrednike. Suglasni su i s revizijom sustava potpore, no za korištenje jamstava HAMAG-a na obrtna sredstva obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kažu da je neprovedivo zbog EU pravila. Isto odgovaraju i na ideju da se pristup ugovorima za pojedine poljoprivredne proizvode omogući i gospodarstvima s mješanom proizvodnjom, navodi se među ostalim u dokumentu od 185 stranica “Programski stavovi kolaicije Hrvatska raste”, kojim se ta koalicija očitovala na prijedloge Mosta nezavisnih lista.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.