Na prigodnoj svečanosti u petak su proglašeni pobjednici projekta “Hrvatska pamet Hrvatskoj” i dodijeljene novčane nagrade najuspješnijim studentima za njihove projektne radove u iznosu od po 21.000 kuna.
“Hrvatska pamet Hrvatskoj” društveno je odgovoran projekt Poslovnog dnevnika u svrhu nagrađivanja izvrsnosti hrvatskih studenata, ali i poticanja njihovog lakšeg uključivanja u sustav nacionalne ekonomije, rečeno je na skupu.
Studenti su mogli izabrati jednu od pet tema – Izvorno hrvatsko, Destinacija Hrvatska, Održiva Hrvatska, Inovativna Hrvatska te Poduzetna Hrvatska. Pet najboljih radova (po jedan u svakom tematskom zadatku) nagrađeni su novčanim nagradama na potrošačkoj kartici, a u zadnjoj kategoriji nagradu je dodijelio ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić.
Tom prigodom Mrsić je istaknuo kako su talenti vrlo važni za razvoj hrvatskog društva, pa ih treba na vrijeme prepoznati i omogućiti njihov doprinos razvoju društva. Naš obrazovni sustav nije prepoznavao talente jer je u njemu prevladavala uravnilovka, rekao je Mrsić dodavši kako novi kurikulum predviđa iskorake u prepoznavanju talenata i njihovu razvoju.
U kategoriji Izvorno hrvatsko nagradu je dobila ekipa Finis, koju čine Anja Rodin i Ekatarina Drobat, za projekt jestivog konca, a u kategoriji Destinacija Hrvatska tim Keyhunter i Doris Barić za projekt virtualnog turističkog vodiča.
U kategoriji Održiva Hrvatska nagrađen je tim Inventus, koji čine Dora Kalšan, Ana Zukolo i Ivan Barović, za projekt ekološkog uzgoja lješnjaka, a u kategoriji Poduzetna Hrvatska ekipa Vinifera sestara Ane i Ive Čobanković za inovaciju u proizvodnji vina bez otpada.
U kategoriji Inovativna Hrvatska nagrađen je Ivan Mrvoš za projekt pametne klupe koja koristi solarnu energiju i omogućava punjenje mobitela, dok je Anita Majoli dobila je nagradu Zaklade Luka za projekt virtualnog asistenta.
Jedan od članova stručnog ocjenjivačkog suda, prorektor zagrebačkog sveučilišta Miljenko Šimpraga ocijenio je kako je projekt naišao na dobar odaziv. “Željeli smo potaknuti kreativnost i inovativnost studenata, u čemu smo i uspjeli. Stigli su vrlo kvalitetni projekti pa smo morali uvesti dodatne kriterije kako bi odlučili koji su najbolji”, kazao je Šimpraga.
Komentari