Hrvatska među 12 zemalja EU-a s proračunskim viškom u 2017.

Autor:

epa05853860 (FILE) - A file picture dated 11 September 2012 shows flags of the European Union (EU) member states in front of the European Parliament in Strasbourg, France. The 60th anniversary of the signing of the Treaty of Rome is marked on 25 March 2017. The treaty was signed on 25 March 1957 at Campidoglio Palace in Rome by Belgium, France, Italy, Luxembourg, the Netherlands and West Germany to form the European Economic Community (ECC). It continues to be one of the most important ones in the history of the European Union (EU).  EPA/PATRICK SEEGER

Hrvatska je uz još 11 zemalja članica Europske unije u 2017. godini ostvarila višak u proračunu, no u skupini je 15 zemalja s javnim dugom većim od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je u ponedjeljak Eurostat u preliminarnim procjenama.

Hrvatska je u 2017. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,8 posto BDP-a, nakon manjka od 0,9 posto u godini ranije. Time se svrstala uz bok s Grčkom, čiji je suficit iznosio također 0,8 posto, i s Bugarskom, sa suficitom od 0,9 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Daleko najviši suficit imala je Malta, od 3,9 posto BDP-a, a slijede Cipar, s 1,8 posto, Češka, s 1,6 posto, te Luksemburg, s 1,5 posto. Švedska i Njemačka imale su suficite od po 1,3 posto, Nizozemska, 1,1 posto, Danska 1,0 posto, te Litva, 0,5 posto BDP-a.

S druge strane, Irska i Estonija imale su deficite u visini od po 0,3 posto BDP-a, a Latvija i Finska od 0,5 i 0,6 posto. Samo dvije zemlje – Španjolska s 3,1 posto i Portugal s tri posto – imale su deficite na razini od tri posto BDP-a ili iznad te gornje granice prema kriterijima iz Maastrichta.

Slovenija je jedina bila s uravnoteženim proračunom u 2017. godini, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini 28-članog EU-a u 2017. zabilježen je deficit od 1,0 posto BDP-a, nasuprot deficitu od 1,6 posto u godini ranije. I na razini 19-člane eurozone je deficit smanjen za 0,6 postotna boda, na 0,9 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU i Hrvatskoj 

Hrvatska je u 2017. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 78 posto, koji je za 2,6 postotna boda manji u usporedbi s 2016. godinom.

Hrvatska je tako uz još 14 zemalja u 2017. godina imala javni dug veći od 60 posto BDP-a, gornje razine prema kriterijima iz Maastrichta.

Daleko najveći udio duga u BDP-a imale su Grčka, od 178,6 posto BDP-a, Italija, od 131,8 posto, Portugal, od 125,7 posto, te Belgija, od 103,1 posto i Španjolska, od 98,3 posto.

Krajem prošle godine, najniži je pak udio javnog duga zabilježen u Estoniji, od 9,0 posto, a slijede Luksemburg, s 23 posto, Bugarska, s 25,4 posto i Češka sa 34,6 posto. U toj su skupini još Rumunjska i Danska, s 35 posto odnosno 36,4 posto.

Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2017. skliznuo na 81,6 posto BDP-a, s 83,3 posto u 2016. godini, a u eurozoni je smanjen za 2,3 postotna boda, na 86,7 posto.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.