Hrvatska masovno ostaje bez liječnika

Autor:

Zagreb, 07.04.2016. - Na zagrebaèkom Trgu Petra Preradoviæa (Cvjetni trg) graðani mjere šeæer, tlak i indeks tjelesne mase. Na štandovima su posjetitelje doèekali lijeènici, medicinske sestre i studenti Medicinskog fakulteta koji su ih proveli kroz proces preventivnih pregleda važnih za otkrivanje dijabetesa, te im dali struène savjete za zdravlje. foto HINA /Zvonimir KUHTIÆ/ zk

Prema informacijama Prvog demografskog atlasa liječništva, iza kojeg stoji Liječnička komora, u Hrvatskoj kronično nedostaje pedijatara, ginekologa, liječnika obiteljske medicine, anesteziologa i radiologa, prenosi RTL. Također, u sljedećih deset godina, čak četiri tisuće liječnika odlazi u mirovinu.

U Hrvatskoj ima gotovo dvostruko više žena nego muškaraca u medicini. U prosjeku su dvije godine mlađe od kolega, a sveukupno u Hrvatskoj ima više od 14 tisuća liječnika.

“Primijetili smo jedan negativan trend, a to je da mahom vrlo mladi liječnici, i prije nego što uđu u potpunosti u naš zdravstveni sustav, napuštaju Hrvatsku i odlaze u inozemstvo. Prosjek godina onih koji su napustili je blizu 30 godina”, rekao je Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Tako je od ulaska u EU otišlo 525 liječnika, a iz inozemstva ih je stiglo samo 30. Najviše liječnika je pobjeglo iz Zagreba, a potom Primorsko-goranske, Osječko-baranjske i Istarske županije.

Ginekolog Marinko Marić se prije dvije godine preselio iz Rijeke u Švedsku. Njegova obitelj ostala je u Hrvatskoj.

“Odluka definitivno nije bila laka, ono što je kod mene bilo presudni moment jesu zapravo uvjeti rada na poslu koji su postali nehumani”, kaže Marić, ginekolog u Skövdeu. Pod nehumanim uvjetima podrazumijeva sedam dežurstava i 250 radnih sati. Naučio je jezik, a prvi smještaj dobio je od bolnice.

“Ne mogu reći da je plaća bila ta koja je bila osnovni motiv da bi se čovjek u 50. godini odselio iz Hrvatske, ali sve ove nekakve stvari vezane uz uvjete rada, uz organizaciju posla, uz način rada u bolnici i život su definitivno na strani Švedske”, kaže Marić.

U bolje organiziranom sustavu kakav je švedski, dežurstvo može odraditi sam, dodaje ginekolog. Kaže kako žene s urednom trudnoćom ginekologa vide tek na porođaju.

Ovaj atlas ukazuje na mjesta i situacije gdje su promjene najpotrebnije.

“Ako se nešto konkretno ne napravi u roku tri-četiri godine, onda je izgledno da će hrvatski zdravstveni sustav izgubiti perspektivu, izgubit će ljude, a građani Republike Hrvatske će doći u situaciju da će im zdravstvena usluga biti teže dostupna i definitivno manje kvalitetna”, upozorava predsjednik Liječničke komore.

Usporedno s najvećim umirovljenjem liječnika ikad, najviše će studenata izaći s diplomom Medicinskog fakulteta.

Iako se ove godine broj odlazaka liječnika smanjio, problem je što one koji tek ulaze u sustav treba znati zadržati.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.