Europa mora biti sposobna sama obraniti svoje vrijednosti i interese jer nema zajednice koja može opstati ako se ne može sama obraniti, rekao je u petak u Bratislavi francuski predsjednik Francois Hollande uoči summmita EU-a na kojemu, kako je rekao, Francuska i Njemačka imaju “snažnu poruku” koju žele uputiti.

“Francuska ne može i ne želi biti sama. Želi biti prva, ali želi da Europa s Francuskom i Francuska u Europi mogu osigurati svoju vlastitu obranu u okviru NATO-a, s američkim partnerima. Svatko zna da ako SAD odluče udaljiti se, Europa mora biti sposobna sama se obraniti”, rekao je Hollande novinarima po dolasku na jednodnevni summit koji bi se trebao fokusirati na budućnost EU-a nakon Brexita.
Naglasio je da “nema kontinenta ni zajednice ako oni ne mogu sami obraniti svoje vrijednosti i interese”.
“Francuska i Njemačka imaju snažnu poruku koju žele uputiti. Europska obrana je za Europu veliki izazov”, kazao je francuski predsjednik.
Pred summit u Bratislavi, Francuska i Njemačka pripremile su zajedničke prijedloge za “reaktivniju i učinkovitiju” europsku obranu u okviru jačanja Europe nakon Brexita. Pariz i Berlin zalažu se za produbljivanje europske vojne suradnje te rade na načinima kojima bi EU mogla brže razvijati svoje snage, a sigurnosna suradnja pokazuje se kao ujedinjujuća sila za Europu nakon odluke o Brexitu.
“EU je u kritičnoj situaciji”, priznala je po dolasku njemačka kancelarka Angela Merkel. “Moramo našim akcijama pokazati da možemo bolje” u domeni sigurnosti, unutarnje i vanjske, u borbi protiv terorizma, u suradnji na polju obrane te u pitanjima vezanima za rast i zapošljavanje.

Glavne teme bratislavskog summita su sigurnost granica, borba protiv terorizma i ublažavanje nekih učinaka globalizacije koji su donijeli ekonomsku nesigurnost, kao i rješavanje migrantske krize odnosno dogovor o podjeli tereta prijema izbjeglica.
Slovački premijer Robert Fico, koji je domaćin summita zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, rekao je da nakon Brexita i rizika koji su s njim povezani treba biti iskren oko problema koji su pred Unijom, te pokazati jedinstvo.
“Na kraju dana nadam se da ćemo imati ‘Smjernice iz Bratislave'”, te ih iskoristiti kao temelj za nastavak rada, u prosincu u La Valletti a potom u proljeće u Rimu, kazao je slovački premijer. “Ne sumnjam da će summit biti uspješan u tom smislu”, rekao je.
Tusk se po dolasku nije obratio novinarima, ali je u svojoj poruci uoči summita pozvao vođe Unije da budu “tijezni i brutalno iskreni” kada se radi o problemima bloka.
“Nismo došli u Bratislavu da bi jedni druge tješili. Ili još gore, da bi zanijekali realne izazove s kojima se suočavamo. U ovom posebnom trenutku povijesti naše zajednice, nakon glasovanja u Velikoj Britaniji, jedina stvar koja je logična je trijezna i brutalno iskrena procjena situacije”, rekao je Tusk uoči summita.

“Ono što danas trebamo je optimističan scenarij za budućnost, bez sumnje. Ali on treba realnu dijagnozu uzroka Brexita i njegovih političkih posljedica za čitavu Europu. Jedna stvar ovdje u Bratislavi mora biti apsolutno jasna: ne možemo početi rasprave s blaženim uvjerenjem da ništa nije krivo, da je sve bilo i jest u redu”.
Dodao je da i u Bratislavi i nakon nje Europska unija mora pokazati svojim građanima da je izvukla pouke iz Brexita, te da je sposobna vratiti stabilnost i osjećaj sigurnosti i učinkovite zaštite. “Nadam se da će tzv. ‘Smjernice iz Bratislave’ koje ću predstaviti (na summitu) biti prvi korak u tom smjeru”.
Summit u Bratislavi, na kojem Hrvatsku predstavlja tehnički premijer Tihomir Orešković trebao bi označiti početak procesa dogovaranja o budućnosti EU-a, koji bi trebao donijeti konkretne zaključke do proljeća sljedeće godine kada će se u Rimu ponovno okupiti čelnici Unije na obilježavanju 60. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.