Šest knjižara posrnulog knjižarskog lanca Algoritam MK-a, čije je zatvaranje pod pritiskom nagomilanih dugova prije dva mjeseca prijetilo krizom nakladništva, spašeno je i ponovno počinje s radom, a prva će svoja vrata, pod egidom novoosnovanog brenda “Hoću knjigu!”, otvoriti u petak mala knjižara u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici.

Na taj način spašen je dio maloprodaje posrnulog knjižarskog diva i radna mjesta zaposlenih, a vizija je tvrtke Hoću knjigu!, po riječima jednog od suvlasnika Zvonka Čubrića, stvoriti prepoznatljiv, tržišno održiv brend modernih knjižara, koje će znati odgovoriti na potrebe kupaca i istodobno funkcionirati kao kanal za distribuciju kvalitetne domaće ali i strane literature.

Prije 20-ak dana tvrtka Hoću knjigu!, u vlasništvu Zvonka Čubrića, Jurice Čubrića i Matije Fojsa, preuzela je prostore šest knjižara nekadašnjeg Algoritam MK-a, i od njih planira napraviti moderni hibrid knjižare, papirnice, gift shopa, hobby & crafta i multimedije, koji će ići u korak s vremenom i, što je najvažnije, koji će svoje poslovanje temeljiti na potrebama kupaca.

“Ono što je po mojem mišljenju bila rak rana svih knjižarskih mreža u Hrvatskoj je da su se svi bavili brojanjem tko ima koliko naslova u izlogu, a nisu pitali kupca. Naprosto nisu bili u korak s vremenom”, ocijenio je Čubrić u razgovoru za Hinu.

“Naša je namjera sve to dignuti na neke ekonomski opravdane osnove. Što se tiče knjiga, sve što možete zamisliti, mi ćemo moći nabaviti, a što će se prodavati diktirat će kupci”, dodao je.

Fokus na domaćoj knjizi i tržištu

Zvonko i Jurica Čubrić bili su suvlasnici dviju zagrebačkih tvrtki, Fokusa i Ram3, koje se bave distribucijom uredskog i školskog pribora, a koje su ujedno bile jedan od najvećih vjerovnika nekadašnjeg Algoritma MK. Nakon što je njihovo aktiviranje zadužnice pokrenulo lavinu koja je dovela do blokade AMK-ova računa i zatvaranja 31 knjižare diljem Hrvatske, braća Čubrić prodala su svoje udjele u tim tvrtkama i, “iz ljubavi prema knjizi i papirničarskom poslu”, odlučila dio kapitala investirati u lanac knjižara.

Prva se, u petak 14. srpnja, otvara tzv. “mala Bogovićeva”, nakon čega slijedi u subotu 15. srpnja knjižara u riječkom trgovačkom centru Tower, pa u utorak 18. srpnja knjižara na adresi Gajeva 17 u središtu Varaždina. Prostor u splitskom Jokeru je na redu 21. srpnja, u City Centru One West u Zagrebu 25. srpnja, te u Areni Zagreb 28. srpnja.

Hoću knjigu! je već dao ponude za još dvije lokacije – Morpurgo na staroj Pjaci u Splitu i Megastore u Bogovićevoj ulici u Zagrebu, za koji je već potpisan ugovor, ali zbog pravnih problema s najmodavcem, Srpskom pravoslavnom crkvom, sudbina nekad najveće knjižare u Hrvatskoj znat će se tek oko 1. kolovoza.

Ukoliko spor bude pozitivno riješen, prostor treba obnoviti, tako da se u tom slučaju otvaranje predviđa najmanje u roku narednih mjesec dana, dakle u rujnu.

U skladu s definicijom moderne knjižare, Hoću knjigu! će imati i web shop, fokus će biti na domaćoj knjizi, ali dio ponude bit će i strana knjiga, pri čemu brend Hoću knjigu! planira biti “kompletan trgovac”, koji se ne bavi uvozom: “Mi želimo kupovati na domaćem tržištu i koristiti prednosti domaćeg tržišta”, rekao je Čubrić.

Tri mjeseca za dokazivanje

Istaknuo je kako već imaju tisuću ideja, na čijoj razradi u sjedištu tvrtke na 9. katu bivšeg Hoto centra u zagrebačkoj Savskoj ulici ubrzano radi tim od osam ljudi, profesionalaca u svojim područjima.

“Mi nismo nakladnici; mi smo prvenstveno trgovci i u to smo tako i ušli. Znamo se baviti trgovinom, bavimo se njome uspješno čitav život. Izdavači bi trebali biti izdavači, a trgovci – trgovci. Izdavači se 25 godina bave trgovinom u knjižarstvu i do sada iz toga za knjigu ništa dobroga nije proizašlo”, smatra Čubrić.

Iako, kako ističe, početna reakcija nakladnika na puštanje zadužnice Algoritam MK-u nije bila osobito pozitivna, Hoću knjigu! je sa svima potpisao ugovor.

“Odnosi su zaista korektni, mada ima nekih koji nas još gledaju sa skepsom i imam osjećaj da to i dalje nije neko pravo povjerenje, ali znam da ćemo im u roku od tri mjeseca dokazati suprotno”, rekao je Čubrić, koji je napomenuo i da su preuzeti svi zaposlenici bivšeg Algoritma MK “koji su to htjeli”, odnosno, zasad ukupno njih oko 30.

Zajednica nakladnika: Pozdravljamo tu priču

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić ocijenio je kako isključivo tržišno vođeno poslovanje novoga aktera na knjižarskom tržištu ne predstavlja veliku prijetnju za nakladništvo, te izrazio optimizam prema konceptu i viziji knjižarstva tvrtke Hoću knjigu!.

“Mi iz aspekta Zajednice na njih gledamo pozitivno, pozdravljamo tu priču i želimo im puno uspjeha”, rekao je Nejašmić.

Istaknuo je da su se principa distribucije “samo onih knjiga koje se stvarno prodaju” držali svi lanci koji su dosad postojali u Hrvatskoj, “samo što nisu odrađivali onaj drugi dio te priče, a to je servisiranje dobavljača u rokovima”.

“Kriteriji o tome koje knjige ulaze u knjižare, a koje ne ulaze su postojali i do sada, Algoritam MK nije bio ništa drugačiji, dapače, on je već godinama bio u jednoj defenzivnoj poziciji gdje nije ni mogao dolaziti do nekih knjiga koje su se odlično prodavale s obzirom na neplaćene obaveze prema izdavačima koje je vukao već godinama”, pojasnio je Nejašmić.

Druga dobra stvar proizašla iz krize Algoritam MK-a je, smatra, to što nema više jednog velikog lanca koji dominira prodajnim i knjižarskim sustavom.

Sudbina knjižara znat će se do kraja ljeta

U trenutku zatvaranja, lanac Algoritam MK brojao je ukupno 31 knjižaru diljem Hrvatske. Koliko je točno knjižara zadržalo djelatnost u prostorima AMK-a i tko će biti njihovi vlasnici trebalo bi se znati do konca ljeta. Zasad je jednu – u Avenue Mallu u Zagrebu, otvorenu prošli tjedan – preuzela diskografska kuća Menart; Hoću knjigu! preuzima 6 + 2, a dosad je pet ugovora potpisala i tvrtka Znanje, koja je ponuđač za još dva prostora.

“Već sada iz ove su priče proizašle tri kuće. Svaka od njih imat će neki svoj pogled kako će tretirati knjige i naravno da će postojati drugačiji pogled na knjižarstvo, iz različitih uglova, onih koji se budu željeli baviti tim poslom. Treba prepustiti vremenu da vidimo kako će to funkcionirati i izgledati, a samo poslovanje će pokazati u kojem bi smjeru bilo mudro da idu”, rekao je Nejašmić.

Iako očekuje da će u konačnici Hrvatska imati nominalno manji broj knjižara, Nejašmić ističe da su knjižare za koje su već pokazani interesi i potpisani ugovori činile između 85 i 90 posto prometa lanca Algoritam MK.

Bitno je da su otvoreni prema svim nakladnicima i da su izašli s ugovorima i uvjetima koji su dobrodošli, a to je da će biti spremni plaćati u zadanim rokovima, što dosad uopće nije bio običaj, smatra.

“Tako da, ako taj sustav bude učinkovit u smislu da uredno servisira nakladnike za prodane knjige, to će biti jedno novo osvježenje u tom segmentu poslovanja i, dokle god će svoje obaveze moći servisirati, iz Zajednice ćemo ga pozdravljati. A ako sustav bude i funkcionalan, protočan i otvoren prema knjigama i nakladnicima, onda će imati uspješno poslovanje i činiti dobar dio u sustavu života knjige, od proizvodnje do kupca”, rekao je Nejašmić, koji se nada da ćemo “u zadnjoj trećini ove godine imati sustav koji je funkcionalan”.

Nakladnici: Iskorak u pristupu knjizi

Glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen slaže se kako uvjeti koje Hoću knjigu! nudi nakladnicima “za sada izgledaju korektno”, a “najvažnije je kako će se sve to pokazati u praksi”.

“Ne bih htio suditi prije nego suradnja i započne. Nadam se da novi akteri na knjižarskoj sceni neće u potpunosti zanemarivati kvalitetniju knjigu – prijevodnu književnost, publicistiku i domaću literaturu, te da će iskoristiti dobar položaj knjižara koje su uzeli da svoju prodajnu politiku usmjere na što širu publiku a ne samo na jedan njezin segment”, rekao je Sršen.

Jedan od nakladnika čije će se knjige od petka naći na policama trgovina brenda Hoću knjigu! je i zaprešićka Fraktura, čiji glavni urednik Seid Serdarević pozdravlja otvaranje novog lanca knjižara, te ističe kako, temeljem jamstava koje će davati, kao i po čitavom nizu elemenata i načina na koji je Hoću knjigu! odlučio pristupiti knjigama i knjižarstvu, vjeruje da bi to mogao biti iskorak.

“Prije svega po tome da se dovede u red valute plaćanja, ali i da se uloži u školovanje djelatnika, da se napravi redizajn svih poslovnica, da se knjizi općenito pristupi na jedan drugačiji način koji je primjeren 21. stoljeću a ne da imamo modele koji se vuku još iz jugoslavenskog socijalizma”, rekao je Serdarević.

Napomenuo je i da bi, s obzirom na način na koji pristupa knjižarstvu, Hoću knjigu! uz Tisak mogao biti još jedini lanac koji nije vezan uz pojedinog nakladnika, što također smatra vrlo pozitivnim.

Tržišna orijentiranost u odabiru naslova ne predstavlja nikakav problem, smatra, jer “naravno da su se i do sada u knjižare gurale one knjige koje se više kupuju”. Doduše, one su na svojim policama imale i knjige koje su kvalitetne, a koje možda nisu toliko prodavane, “ali ionako svaka knjižara, da bi bila kvalitetna, mora imati širok dijapazon naslova”.

“Nadam se da će to kolege uvidjeti, da će uložiti u školovanje svojih djelatnika i povesti se za najboljim primjerima inozemne prakse, gdje se pokazuje da je i tamo postojao čitav niz velikih knjižarskih kriza, ali da su se s novim modelima, novim pristupom tržištu i čitateljima, uspjele održati, jer knjižara je i dalje mjesto gdje se najbrže i najlakše može doći do informacije o novim knjigama, ali jednako tako i kupiti neka izdanja koja su bitna, a koja nisu samo ljetni hitovi”, poručio je.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Edvard ŠUŠAK
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.