Hrvatska narodna banka (HNB) održala je u utorak prvu od četiri najavljene ovogodišnje strukturne obratne repo aukcije, na kojoj je bankama plasirano ukupno 565 milijuna kuna po fiksnoj repo stopi od 1,80 posto.

Datum namire ove aukcije je 18. veljače ove godine, a datum reotkupa za četiri godine, 18. veljače 2020.

Ukupan iznos pristiglih ponuda za ovu, prvu aukciju iznosio je 565 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatila sve pristigle ponude.

Ovim operacijama HNB, kako je najavio, otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu se kao kolateral prihvaćaju dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz Hrvatske. Time strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti.

Ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisit će o zanimanju banaka za ovaj mehanizam monetarne politike, a preliminarno se procjenjuje približno jednakim spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod, odnosno oko tri milijarde kuna kroz četiri najavljene aukcije za ovu godinu.

Procjenjuju i da bi se strukturnim repo operacijama mogla blago smanjiti razina kreditne euroizacije u bankovnom sustavu, a posljedično i izloženost gospodarstva i potrošača valutnom riziku, premda znatnije smanjenje eurizacije nije moguće postići bez značajnije promjene valutne strukture štednje.

“Uvođenjem strukturnih repo operacija HNB nastavlja voditi ekspanzivnu monetarnu politiku koju provodi godinama, a koja je pridonijela ublažavanju negativnih posljedica gospodarske krize putem povećanja likvidnosti sustava i spuštanjem troška financiranja domaćih sektora u Hrvatskoj. HNB će i dalje održavati stabilnost domaće valute imajući u vidu značaj stabilnog tečaja kune prema euru za održavanje stabilnosti cijena, ali i stabilnosti domaćeg bankovnog sustava u cjelini. Ukoliko dođe do deprecijacijskih pritisaka na kunu, što se ne očekuje, HNB će koristiti postojeće instrumente koje ima na raspolaganju, uključujući, po potrebi, i intervencije na deviznom tržištu i upravljanje likvidnošću u sustavu da bi stabilizirao kretanje tečaja EUR/HRK”, ističu iz središnje banke.

Sama monetarna politika ne može riješiti strukturna ograničenja

“Očekivano, možemo reći da je za prvu aukciju bio oprezni interes, dok se svi tržišni sudionici naviknu i steknu povjerenje u novi instrument. S druge strane, likvidnost u sustavu je visoka, što je rezultat dosadašnje ekspanzivne monetarne politike HNB-a, ali i činjenica je da je potražnja za kreditima i dalje skromna” kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Upozorio je i da na globalnoj razini jačaju kritike što se tiče općenito mogućnosti monetarne politike da potiče gospodarsku aktivnost na tako dugi rok, pogotovo jer nema problema s likvidnošću na financijskim tržištima.

“U Hrvatskoj postoje strukturna ograničenja koja ne može monetarna politika sama riješiti”, ustvrdio je Šantić, pojasnivši da je riječ o procesu razduživanja kućanstava, koji će potrajati sve dok ne zaživi gospodarski oporavak u punom zamahu i dok se ne oporavi tržište rada.

Uz to, i dalje je visoka rizičnost plasmana poduzećima, koja su, pak, i dalje oprezna s investicijama, dok se velika domaća poduzeća i dalje zadužuju izravno u inozemstvu.

“Ova mjera HNB-a sigurno će potaknuti povećanu ponudu kunskih kredita, jer su do sada banke imale problema s osiguravanjem dugoročnih kunskih izvora sredstava. Isto tako, pridonijet će nastavku višegodišnjeg trenda smanjivanju kamatnih stopa na kredite na domaćem tržištu. Međutim, utjecaj na dinamiziranje kreditne aktivnosti u zemlji isključivo tom mjerom teško je za očekivati upravo zbog strukturnih ograničenja”, zaključio je Zdeslav Šantić.