Hrvatska narodna banka (HNB) u 2017. je ostvarila manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 2,554 milijarde kuna, na što su utjecale negativne nerealizirane tečajne razlike koje su iznosile 2,6 milijardi kuna, istaknuli su u petak iz HNB-a, poručujući kako nije riječ o operativnom gubitku nego negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama.

“Hrvatska narodna banka ostvarila je manjak prihoda nad rashodima za 2017. u iznosu od 2.554.231 tisuće kuna (2016. ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 42.113 tisuća kuna), a najveći utjecaj na ostvareni financijski rezultat imale su nerealizirane neto tečajne razlike koje su za 2017. negativne i iznose 2.641.458 tisuća kuna. Manjak prihoda nad rashodima za 2017. godinu u iznosu od 2.554.231 tisuće kuna Hrvatska narodna banka pokriva iz općih pričuva”, navodi se u revizorskom izvješću tvrtke Deloitte, koje je sastavni dio godišnjeg izvješća HNB-a za prošlu godinu.

Izvješće za prošlu godinu HNB je objavio na svojim internet stranicama u srijedu 4. srpnja, dok je samo revizorsko izvješće revizorske tvrtke Deloitte datirano s 15. ožujka ove godine.

Na gubitak HNB-a jutros je najprije upozorio zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović, koji je ustvrdio da je Hrvatska narodna banka u 2017. godini ostvarila “povijesno najveći gubitak otkako je osnovana od 2,554 milijarde kuna, što je utvrdila revizorska kuća Deloitte još 15. ožujka ove godine”.

Lovrinović je pritom upitao i zašto se ta vijest skrivala sto dana, zašto je gubitak toliki i je li to povezano s prestankom mandata sadašnjeg vodstva HNB-a.

Na to je upozorio i saborski zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić koji je pozvao Sabor da omogući ulazak državnim revizorima u HNB kako bi se napokon utvrdilo realno financijsko stanje, kadrovsko i financijsko.

HNB: Nije riječ o operativnom gubitku nego negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama

Iz HNB-a na upit o rezultatima u prošloj godini i primjedbama saborskih zastupnika da se informacija o gubicima ‘tajila’ odgovaraju da je godišnje izvješće za prošlu godinu objavljeno na webu HNB-a te naglašavaju da nije riječ o operativnom gubitku nego negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, objašnjavajući kako je prošle godine došlo do promjene valutne strukture međunarodnih pričuva u korist eura te je jačanje kune u odnosu na euro umanjilo kunski iskaz međunarodnih pričuva.

Krajem prošle godine udio eura u međunarodnim pričuvama iznosio je 83,2 posto, dok je na kraju 2016. bio 78 posto. U istom razdoblju udio američkog dolara, koji je na kraju 2016. u međunarodnim pričuvama iznosio 19,1 posto, smanjio se na 14,5 posto. Na veći udio eura utjecala je promjena valutne strukture neto pričuva te veći udio eurskih ulaganja u repo poslovima, navode iz HNB-a.

“U skladu s opisanom valutnom strukturom i činjenicom da međunarodne pričuve čine gotovo cjelokupnu imovinu HNB-a, dok je najveći dio obveza nominiran u kunama, HNB je, kao i velik broj središnjih banaka drugih zemalja, značajno izložen valutnom riziku, a tečajne razlike izravno utječu na konačni rezultat izvještaja o dobiti HNB-a”, navode iz HNB-a.

To je, nastavljaju, posljedica primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) prema kojima se tečajne razlike računovodstveno prvo priznaju u izvještaju o dobiti ili gubitku, a tek potom se radi raspodjela dobiti ili gubitak tereti opće pričuve HNB-a.

“Kako je u 2017. euro zamjetno ojačao u odnosu na američki dolar, a zabilježeno je i jačanje kune u odnosu na euro, došlo je do umanjenja kunskog iskaza međunarodnih pričuva, a negativne nerealizirane tečajne razlike iznosile su 2.641 milijuna kuna. To je odredilo i ukupni rezultat Izvještaja o dobiti HNB-a koji je u 2017. iznosio minus 2.554 milijuna kuna, što je prvi zabilježeni negativan rezultat još od 2003. godine. Treba naglasiti da nije riječ o operativnom gubitku nego o negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, dok je HNB u 2017. godini ostvario operativnu dobit”, ističu iz središnje banke.

Dodaju i kako je u prethodnih 15 godina od pozitivnih nerealiziranih tečajnih razlika stvorena većina općih pričuva HNB-a, koje su s 31. prosincem 2016. iznosile 13,8 milijardi kuna te služe i kao zaštitni sloj za pokrivanje negativnih nerealiziranih tečajnih razlika.

“Nerealizirane pozitivne tečajne razlike pokrivaju nerealizirane negativne tečajne razlike, koje će se uvijek pojavljivati u godinama u kojima dolazi do snažnijih promjena tečaja eura i američkog dolara, kao prošle godine kad je tečaj dolara deprecirao za 12,54 posto u odnosu na kunu”, navode iz HNB-a.

Iz toga se, mišljenja su u središnjoj banci, “jasno vidi koliko je kriva bila ideja isplate općih pričuva temeljem nerealiziranih tečajnih razlika u državni proračun, što je saborski zastupnik Lovrinović predlagao još nedavno”.

HNB također naglašava kako je do sada gotovo svu svoju realiziranu dobit (više od 7 milijardi kuna) prenio u državni proračun.

“Nerealizirane negativne tečajne razlike u 2017. bile bi ostvarene i da su međunarodne pričuve HNB-a bile uložene u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu jer je u protekloj godini kuna ojačala u odnosu na sve svjetske rezervne valute, što je zapravo bilo posljedica zamjetnog jačanja eura u odnosu na te iste valute”, ističu iz hrvatske središnje banke.

Dodaju i da dostupna godišnja izvješća za druge zemlje EU-a pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve središnje banke zabilježile negativne tečajne razlike, a pritom su njihove negativne tečajne razlike “relativno bile višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB”.

Po podacima koje iznose, negativne tečajne razlike HNB-a, izražene u eurima, u 2017. iznosile su minus 400 milijuna eura, odnosno minus 2,3 posto ukupnih međunarodnih pričuva, dok su primjerice u slučaju Europske središnje banke tečajne razlike bile minus od 6,3 milijarde eura (minus 10,1 posto pričuva), središnje banke Njemačke minus 6,5 milijardi eura (minus 3,9 posto pričuva), Španjolske minus 5,5 milijardi eura (minus 9,5 posto pričuva), Austrije minus 1 milijarda eura (minus 5,6 posto pričuva), a u slučaju Finske minus 700 milijuna eura (minus 8,1 posto pričuva).

Iz HNB-a u odgovoru također navode kako redovito u sklopu svojih godišnjih izvješća informiraju javnost o financijskim rezultatima HNB-a i aktivnostima u protekloj godinu, uz podatke o objavi godišnjih izvješća u posljednjih šest godina – 5. srpnja 2017. godine (za 2016. godinu), 9. rujna 2016. (za 2015.), 3. lipnja 2015. (za 2014.), 16. kolovoza 2014. (za 2013.) te 8. srpnja 2012. (za 2011. godinu).

Komentiraj