Hrvatska narodna banka (HNB) u cilju održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti pratit će zbivanja na tržištu, ovisno o potrebi intervenirati prodajom deviza, koristiti instrumente poput repo operacija, a dokinut će i odluku o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna, najavili su u utorak iz središnje banke.

“Hrvatska narodna banka će u cilju održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti pratiti što se zbiva na tržištu, te će ovisno o potrebi i procjeni intervenirati na deviznom tržištu prodajom deviza, a također će koristiti postojeće instrumente monetarne politike kao što su repo operacije. Dokinut će se i Odluka o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna, a po potrebi će se razmotriti poduzimanje i drugih mjera”, stoji u odgovoru HNB-a na upit o mjerama koje namjeravaju poduzeti u cilju održavanja stabilnosti tečaja i kunske likvidnosti.

Krajem prošloga tjedna tečaj eura na tečajnici HNB-a iznosio je 7,6126 kuna tako da je euro ojačao 0,3 posto na tjednoj razini. U ponedjeljak je na tečajnoj listi HNB-a kuna oslabila dodatnih 0,28 posto prema euru, da bi u utorak blago ojačala, za 0,02 posto, te srednji tečaj eura iznosi 7,632078 kuna.

Analitičari nekih banaka zadnjih dana upozoravaju kako je financijsko tržište reagiralo na skorašnju primjenu zakonskog rješenja za konverziju kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) u eurske slabljenjem kune prema euru i rastom kamatnih stopa na najvišu razinu u posljednjih 27 mjeseci.

Tako su analitičari PBZ-a u jučer objavljenim “PBZ tjednim analizama” naveli da je tržište reagiralo na logičan način – rastom EUR/HRK tečaja s razina od 7,57 na trenutnih 7,64 kune za euro; rastom kamatnih stopa na novčanom tržištu na preko 4 posto u trgovanju s depozitima, a u trgovanju sa SWAP ugovorima, odnosno plasiranju kuna uz istovremeni kolateral u devizama, i preko 5 posto, dok je Zibor dosegnuo razine od 2,5 posto.

“U trenutnoj nesigurnosti i volatilnosti na financijskim tržištima uloga HNB je ogromna, jer jedini način da ova situacija ne eskalira je da uz otpuštanje nekih oblika obveznih rezervi HNB intervenira prodajom deviza na deviznom tržištu i to u dostatnom iznosu za pokrivanje deviznih pozicija banka koje su nastale primjenom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju”, naveli su analitičari PBZ-a.

HNB je za sutra najavio održavanje obrnute repo aukcije, putem koje namjerava povećati likvidnost u sustavu te eventualno korigirati tržišne kamatne stope.

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je danas da ne treba strahovati od slabljenja kune u odnosu na druge valute te da su kolebanja tečaja moguća, ali kratkotrajna.

“Ne treba se plašiti, nema panike. HNB ima zakonske ovlasti i posao braniti tečaj kune i osigurati likvidnost na financijskom tržištu”, rekao je Lalovac u izjavi za novinare. Dodaje kako je HNB u svojim komentarima i izjavama i najavio takvu politiku.

“Nema prevelikih oscilacija (tečaja), a kratkotrajnih može biti, međutim to će se vrlo brzo smiriti”, ocijenio je ministar financija.

Upitan za komentar tvrdnji da bi zbog konverzije kredita u švicarskim francima mogle porasti bankarske kamate, rekao je da za to nema potrebe jer je EURIBOR na najnižoj povijesnoj razini.

Komentiraj


FOTO:Davor Puklavec/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.