Hrvatska komora arhitekata (HKA) pozvala je u srijedu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića na upravljanje javnim prostorima Grada Zagreba koje bi se temeljilo na cjelovitoj razvojnoj strategiji, transparentnim procedurama, provedbama natječaja i uključivanju javnosti jer je takvo djelovanje, uz ostalo, nužan uvjet za ostvarenje nacionalnih razvojnih politika i preuzetih međunarodnih obveza.

Hrvatska komora arhitekata zagrebačkom se gradonačelniku obratila na zahtjev Vijeća Područnog odbora HKA Zagreb “s ciljem davanja doprinosa očuvanju najdragocjenijeg hrvatskog nacionalnog resursa – hrvatskog prostora, u konkretnom slučaju očuvanja integriteta i jedinstvenosti prostora Grada Zagreba”.

“Umjesto generiranja proturječnih postupaka, uništavanja dosegnutih prostornih vrijednosti i nepoštivanja povijesne strukovne prakse, pozivamo Vas da se, kao čelna osoba Grada Zagreba, zauzmete za upravljanje budućnošću javnih prostora na način koji odgovara Zagrebu kao nacionalnoj metropoli, utemeljenom na cjelovitoj razvojnoj strategiji, transparentnim procedurama, provedbama natječaja i uključivanju javnosti, kako bi ono moglo poslužiti kao uzor drugim hrvatskim gradovima i lokalnim sredinama”, ističe HKA u otvorenom pismu zagrebačkom gradonačelniku.

“Prepoznavanje takvog djelovanja, kao primarnog javnog interesa, preduvjet je ne samo za očuvanje kvalitete javnog prostora Grada Zagreba već i nužan uvjet za ostvarenje nacionalnih razvojnih politika i preuzetih međunarodnih obveza, posebice iz domene održivog razvoja”, dodaje se u pismu koje potpisuje predsjednica HKA Željka Jurković.

Komora arhitekata ističe da je u ime struke te zbog interesa javnosti prinuđena upozoriti na sve učestalije zahvate u tkivo samoga centra Zagreba “kroz realizacije, pokušaje realizacija i najave zahvata u njegove javne prostore” na način koji ne poštuje profesionalna načela, zakonitosti i procedure postupanja. Navode primjere fontana na Radničkoj, zahvata “mimo već odabranog natječajnog rješenja” na Britanskom trgu, zahvata bez provedenog natječaja na Europskom trgu, na javnom prostoru iza Hotela Esplanade i pješačkom mostu te u Mesničkoj ulici, ali i na zahvate na Trgu Petra Preradovića, pješačkoj šetnici, spoju Trg bana Jelačića i Branimirove ulice.

Kao članica EU-a, smatra HKA, ne možemo biti indiferentni prema važnosti kvalitete izgrađenog okoliša, niti dovoditi u pitanje zaštitu akumuliranih posebnosti kulture i povijesti grada, koju gradsko tkivo posreduje i prenosi generacijama svojih stanovnika, reflektirajući se na sve aspekte njihova života i suprotstavljati im partikularne ili prolazne interese.

Republika Hrvatska je, podsjeća HKA, “kao nedjeljivi dio srednjoeuropskog kulturnog kruga, baštinila i njegovu gotovo stoljetnu tradiciju raspisivanja javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja, kao povijesno dokazanu praksu dobivanja najboljih idejnih rješenja za natječajni zadatak, te pronalaženja najboljih i najsposobnijih predstavnika struke za izradu projektne dokumentacije”.

Osim toga, važna pretpostavka postizanja kvalitete javnog prostora je uključivanje javnosti, što je nezaobilazna praksa razvijenih članica EU-a, kako bi se na svim razinama ispitala stajališta krajnjih korisnika i zainteresiranih sudionika.

“Moćan alat predstavljaju i Arhitektonske politike RH, koje je hrvatska Vlada usvojila na sjednici u studenome 2012. godine, a za čiju se implementaciju HKA sustavno zalaže, imajući u vidu konkretna i brojna europska postignuća, nastala kao rezultat primjene arhitektonskih politika”, stoji u pismu.

HKA u pismu napominje da predstavlja više od 3.000 ovlaštenih arhitekata te da sukladno odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ima ovlasti zaštite javnog interesa i interesa trećih osoba, zaštite i unapređenja hrvatske graditeljske baštine i vrsnoće izgrađenog prostora te skrbi o kvaliteti rada svojih članova u skladu sa zakonom i javnim interesom.