Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava (HHO) u petak je izrazio zabrinutost što se najmanje 300 tisuća građana s kreditima u švicarskim francima našlo u situaciji “dužničkog ropstva”, te poručio kako na Vladi i Saboru leži velika odgovornost u zaštiti građana od “gramzljivosti i bešćutnosti banaka”.

“Svjesni smo da svaki posao, pa i posao između banaka i građana, nosi stanoviti poslovni rizik, te da su građani toga morali biti svjesni kada su uzimali kredite, a i da su pojedinci upozoravali građane na rizik podizanja kredita u švicarskim francima. No, isto tako je činjenica da su krediti podizani u potpuno drugačijim prilikama, a da je promjena društvene, političke i socijalne situacije mnoge građane dovela u bezizlaznu situaciju”, navode iz HHO-a.

 

  • “Svjedoci smo tragičnih slučajeva da građani, zbog nemogućnosti da vraćanjem kredita omoguće svojim obiteljima normalan život, na sebe dižu ruku. Pad zaposlenosti, porast broja ovrha na nekretninama, samo su neki od pokazatelja onoga što se događa u Hrvatskoj vezano uz kredite, te među ljudima stvaraju osjećaj nemoći, beznađa i očaja”, ističu u priopćenju.

 

Naglašavaju kako je legitimno pravo banaka da štite svoje poslovne interese, pa i profit koji ostvaruju iz odobravanja kredita. “No, još je legitimnije pravo i dužnost Vlade i Sabora da zaštite građane od svake pretjerane gramzljivosti i bešćutnosti banaka, pri čemu bi posebnu ulogu trebala imati Hrvatska narodna banka”, kažu u priopćenju.

Poručuju i kako na vladama i sazivima Sabora, a pogotovo na sadašnjoj Vladi i sazivu Sabora, leži velika odgovornost zbog propusta da zaštite građane na način na koji su to učinile neke druge članice EU, kao i da se uvjeti kreditnog poslovanja banaka u Hrvatskoj usklade s uvjetima u kojima posluju njihovi vlasnici – strane bankarske kuće u matičnim državama.

“Smatramo da Hrvatska ne može vječno biti posttranzicijsko društvo u kojem će banke djelovati i ponašati se po modelu poslovanja karakterističnim za predtranzicijska i tranzicijska društva. Bez snažnih zakonskih i pravnih mehanizama za sprovođenje u djelo sudskih odluka, Hrvatska ne može funkcionirati kao pravna država, a sudske odluke gube na snazi. Napominjemo da je u javnosti već poznato da neke banke uopće ne reagiraju i ne provode u djelo presude sudova po privatnim tužbama građana, a koje su izrečene u korist građana”, upozoravaju iz HHO-a.

Pokušaje interveniranja pojedinih dužnosnika iz nekih država unutar EU ocjenjuju “grubim uplitanjem” u unutarnje stvari jedne članice. “Ali, ako su već te zemlje članice EU, toliko zainteresirane za funkcioniranje njihovih banaka u RH, bilo bi dobro da se pobrinu da te banke, pogotovo kad su u pitanju krediti, djeluju po standardima koji vrijede u većini država članica EU”, dodaju.

Ističu da bi Sabor trebao donijeti precizan i pravno utemeljen zakon, koji neće ostavljati dojam da je posrijedi tek puki predizborni manevar ili trik. Takav bi zakon “jasno i precizno uskladio poslovanje banaka u Hrvatskoj s pravnom stečevinom i poslovanjem banaka u drugim državama članicama EU, te propisao zaštitne mehanizme za njegovu provedbu”, poručuju iz HHO-a.

Komentiraj

FOTO:Robert Anic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.