HDZ bez Prgometa, ali zato sa šatordžijama

Surova Politika

Odlazak Drage Prgometa nudi gospodinu Karamarku razloge za zabrinutost. Ostao je na brisanome prostoru, iznutra identificiran kao poticatelj desničarskoga prevrata, profil koji je radi osvajanja vlasti spreman na organiziranje suprotstavljanja elementarnim građanskim normama. To su svojstva koja će pozitivno fascinirati samo temeljnu HDZ-ovu publiku.

Napuštanjem HDZ-a, koji se “vratio korijenima” i reciklirao u stranku opasno nabrušenu na sve koji u Hrvatskoj ne dišu suptilno šovinistički, dr. Drago Prgometvjerojatno je kupio kartu za svoju novu političku perspektivu na građanskome dijelu scene. I manje angažiranim promatračima već je poodavno jasno da se gospodin Prgomet, na položaju potpredsjednika bez utjecaja, nimalo ne uklapa u Karamarkovu bukačko-pučističku odrednicu ili “viziju” HDZ-a. Prgomet je doživljavao HDZ, po vlastitim riječima, kao narodnjačko-demokršćansku stranku, što se nesumnjivo odnosi na oblik konzervativne asocijacije kakva se u civiliziranim zemljama – bez trikova s “dijasporom” i nacionalističkoga delirija – uredno izmjenjuje na vlasti sa socijaldemokratima ili nekim trećim, u skladu s periodičkim promjenama većinskoga građanskoga raspoloženja.

HDZ očito ne predstavlja takvo staloženo društvo kulturnih ljudi, zasnovano na artikuliranome i discipliniranome konzervativizmu koji poštuje građanska politička pravila. Uz njega stoji biračka populacija koja ljubomorno čuva svoj rudimentarno-reducirani doživljaj stvarnosti, jer bez njega se u modernome dobu osjeća potpuno izgubljenom. U regularnoj društvenoj situaciji njezini su izgledi za dolazak na vlast slabi, i zato se trude (spomenutu situaciju) učiniti maksimalno anksioznom, odnosno neregularnom, ili “permanentno revolucionarnom” (kako su nekad s ponosom propovijedali titoisti), stvarajući dojam da brane zemlju od nekakvih unutarnjih i vanjskih neprijatelja koji je žele “jugoslavizirati”, “komunizirati”, “srbizirati” ili što već… Profili poput gospodina Prgometa u takvoj sredini pouzdano nemaju što tražiti.

Više pročitajte u novom broju Nacionala

Komentiraj

PODIJELI
Srećko Jurdana stalni je kolumnist Nacionala, politički komentator i filmski redatelj. Rođen u Zagrebu, studirao je više predmeta na Filozofskom fakultetu, diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti. Redovno je objavljivao političke kolumne u Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Nedjeljnoj Dalmaciji, povremeno u Vjesniku i drugim glasilima. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Film. U tjedniku Nacional radi od prvoga broja kao politički komentator. Za seriju kolumni u Nacionalu pod egidom Stupovi društva proglašen je za kolumnista godine u izboru Hrvatskog novinarskog društva. Na Hrvatskom radiju pisao je oglede o filmu, znanosti i drugim temama. Pisao je i dramske scenarije. Autor je dvije knjige, "Stupovi društva" i "Surova politika".Režirao je niz kraćih i srednjemetražnih filmova, igranoga i dokumentarnoga žanra: Sporazumijevanje, Gospodar tijela, Kugla glumište, Mladi književnici, Nova godina kod građanke Ljubice, Ivan Šibl i dr. Režirao je i dugi igrani film Slučajna suputnica. Film je u dva navrata prikazan i kao mini-serija na HTV-u.