Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić je nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) u ponedjeljak rekao kako je glavna točka bio nacionalni program reformi i Europski semestar i da je zaključeno da će se kvartalno sastajati radi izvještavanja o napretku, arazmotrili su i izvještaj o Europskom socijalnom stupu i razgovarali o Europskoj direktivi o izaslanim radnicima.

Pavić je također rekao kako razmotrili izvještaj o Europskom socijalnom stupu i razgovarali o Europskoj direktivi o izaslanim radnicima pri čemu su socijalni partneri imali različito mišljenje. Vlada je zauzela suzdržan stav, ali uz izdvojeno mišljenje koje smo formulirali u izjavi zajedno s Latvijom da smo svjesni kako je potrebno štititi radnike, ali i poslodavce. Tražili smo petogodišnje razdoblje za primjenu, 24 mjeseca za izaslane radnike, izuzeće cestovnog prometa i dalje je ta procedura  u samom Europskom parlamentu, rekao je Pavić.

Direktiva našim izaslanim radnicima, njih oko 30-ak tisuća koliko ih je 2016. u inozemstvu, koliko ih u inozemstvu obavljalo poslove za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, od toga 24.000 u Njemačku, najranije će se primjenjivati najranije za četiri godine, (3 godine za  transponiranje i godinu dana od prijave). Za radnike to znači veća prava, a za poslodavce skuplje poslovanje zbog čega smo i imali izdvojenu izjavu s Latvijom, pojasnio je ministar.

Govoreći u ime Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivan Mišetić rekao je da su iskazali nezadovoljstvo sadržajem Direktive i uputili partnere u GSV-u na opasnost da neki poslodavci neće više moći poslovati kada direktiva u punini bude primijenjena. To bi značilo bitno povećanje troškova i smanjenje  konkurentnosti te gubitak poslova, dok bi poslodavci iz ostatka EU mogli izravno pozivati te radnike s obzirom da se radi o zajedničkom tržištu rada, rekao je.

Na upit jesu li razmatrane mjere za zaštitu poslodavaca, Mišetić je rekao kako će se o tome tek razgovarati, postoje kompenzacijske mjere, odnosno subvencije, a to je u nadležnosti Vlade. “Hrvatska nije jedina koja je u takvom položaju, siguran sam da će se u Europskom parlamentu razviti živa rasprava o toj direktivi”, dodao je Mišetić. Napomenuo je kako su dali snažan poticaj da se ubrza donošenje zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru jer drži da je izuzetno važan.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako sindikati u Europi već dugi niz godina zastupaju načelo da radnici neovisno o tome iz koje zemlje dolaze trebaju imati iste plaće kao i domicilni radnici.

Kad je riječ o Direktivi i izaslanim radnicima upozoravali smo već ranije na problem koji nije tako jednoznačan i površan , jer se ne radi samo o tome da li hrvatske tvrtke negdje u Europi u inozemstvu traže konkurentnost kroz nižu cijenu rada i niže plaće izaslanih radnika od domicilnih, nego to treba gledati šire. Ako se prihvaća načelo da izaslani i domicilni radnici mogu biti različito plaćeni za isti posao, onda hrvatski poslodavci trebaju gledati da se u istom prostoru nalaze u konkurentnosti ne samo s domicilnim radnicima i tvrtkama, nego i s drugim zemljama EU koje se također javljaju na iste natječaje i iste poslove i koje bi tada mogli ponuditi još nižu cijenu rada, upozorio je Sever.

Napomenuo je kako se kada se raspisuju natječaji za poslove unutar Hrvatske, jednako se mogu naći tvrtke iz nekih jeftinijih zemalja koje će se u samoj Hrvatskoj naći i javiti za neke poslove i ponuditi nižu cijenu od hrvatskih.

Hrvatski sindikati podupiru stav europske konfederacije sindikata koja se jasno zauzima da moraju biti iste plaća i prava za domicilne i izaslane radnike i da se konkurentnost ne može i ne smije graditi na manjim plaćama, naglasio je Sever.

Komentiraj