Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) raspravljalo je u ponedjeljak o uvođenju eura, pri čemu je većina ocijenila da su prednosti uvođenja eura veći od negativnih posljedica, ali Hrvatska prije toga treba provesti nužne reforme kako bi ojačala gospodarstvo.

Predsjednik GSV-a Ivan Mišetić (HUP) rekao je da se raspravljalo o dinamici tog procesa i pripravnosti hrvatskog društva, posebice gospodarstva, na moguće negativne posljedice. Uglavnom se govorilo o koristima i relativno maloj šteti, poput gubitka monetarne samostalnosti, iako je većina govornika rekla da smo tu prednost koristili malo ili nikako, rekao je Mišetić novinarima.

Na upit jesu li socijalni partneri složni oko uvođenja eura Mišetić je ocijenio kako jesu u dobroj mjeri te najavio nastavak rasprave na GSV-u o reformskim temama.

Dopredsjednik GSV-a Miroslav Hrašćanec (HURS) upozorio je da se euro ne može uvesti jednostrano, već su za to potrebni suglasnost tijela Europske unije i glasovanje zemalja članica. Najbolje ga je uvesti u vrijeme stabilne ekonomije, a izbjeći vrijeme krize, dodao je.

Sindikate je najviše zanimalo kako u situaciji gospodarske krize i iseljavanja stanovništva uvođenje eura može utjecati na budućnost. “Odgovoreno nam je kako nema opasnosti, no vjerujemo da je potrebna dublja analiza, jer je iseljavanje gorući problem, a nadamo se da uvođenje eura to neće dodatno potaknuti”, kaže Hrašćanec.

Predstavnicima sindikata rečeno je i da uvođenje eura neće potaknuti poskupljenja, što pokazuju iskustva zemalja poput Slovenije i Slovačke, gdje su poskupljenja bila minimalna. Nadamo se da će tako biti i kod nas, rekao je Hrašćanec.

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta rekla je kako se sudionici tripartitnog skupa slažu da su prednosti uvođenja eura veće nego troškovi, ali i da hrvatsko gospodarstvo karakteriziraju mnogi negativni trendovi.

Nužno je poduzeti niz reformi kako bi se naše gospodarstvo moglo primjereno nositi sa svim izazovima u slučaju krize nakon uvođenja eura, jer tada dobar dio tereta pada na tržište rada u privatnom sektoru, a to želimo izbjeći, istaknula je Vizek.

Ključne reforme koje će omogućiti uspješnije poduzetništvo počinju od pravosuđa, javne uprave, lokalne samouprave, javnih poduzeća, te velikih javnih sustava poput zdravstvenog i mirovinskog.

Vizek je ocijenila kako sadašnja Vlada radi kao i Milanovićeva, politikom malih koraka pokušava postići reformski zamah, no nama trebaju puno hrabrije mjere i veći zahvati kako bio ostvarili značajnije pomake.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.