Čini se da naš prijedog pozdravljaju svi zastupnici, konstatirao je Mostov zastupnik Nikola Grmoja na koncu cjelodnevne saborske rasprave o izmjenama Zakona o arhivima koje predviđaju otvaranje svih arhiva do 22. prosinca 1990. godine.

Sve kvalitetne prijedloge ćemo uvažiti, naglasio je Grmoja koji, s obzirom na iskazanu potporu, očekuje da Mostov zakon bude donesen u Hrvatskom saboru, te “da se to što je danas rečeno pokaže kod dizanja ruku i u prvom i drugom čitanju.

Zahvalio je Vladi koja je dala, ocijenio je,  “sveobuhvatno” mišljenje o Mostovu prijedlogu. Čak smo imali smo prilike vidjeti neke Vladine ideje za budući cjeloviti arhivski zakon, a koje s ovim prijedlogom nisu neposredno povezane, dodao je Grmoja.

O Mostovu prijedlogu, Hrvatski sabor glasovat će u srijedu, 29. ožujka, kada će glasovati i o drugim točkama.

 

Tuđman: Premalo osjetljivosti prema žrtvi komunističkog sustava

I HDZ-ov zastupnik  Miroslav Tuđman ocijenio je kako očigledno nema spora da će svi podržati Mostov prijedlog, no iznio je i određene prigovore; nema zahtjeva Vladi da se vrate arhivi iz Beograda i da se provjeri kompletnost građe, previše je benevolentnosti prema Komunističkoj partiji Jugoslavije, premalo osjetljivosti prema žrtvi…

Lome se koplja oko podataka o žrtvama jugoslavenskog komunističkog sustava, očigledno je da podatke o žrtvama, primjerice, kad je netko ubijen treba objaviti, ali za osobne, obiteljske podatke treba staviti određene uzuse: ili tražiti suglasnost osobe na koju se odnosi ili te podatke “imati cenzurirano”, kaže Tuđman.

Naglašava da težište treba biti na dužnosnicima jugoslavenskog totalitarističkog sustava, suradnicima, nalogodavcima, a, kako ocjenjuje, to se premalo naglašava da bi zakon dobio pravu dimenziju.

Ne slaže se s tvrdnjama da za provedbu zakona ne trebaju financijska sredstva. Činjenica je da smještaj, preuzimanje arhivske građe itekao traži financijska sredstva, to je ograničavajući faktor koji može blokirati cijelu ideju, upozorio je zastupnik.

 

Dodig: Volio bih znati gdje se svojedobno odlučilo da ću biti u zatvoru

 

“Ušli smo u projekt koji je posve razumljiv. Volio bih znati u kojem se tijelu (komunističke vlasti) odlučilo da ću ja biti u zatvoru; volio bih znati imena koji su naredili da dva puta moram biti protjeran iz Zagreba, ili tko je naredio ravnatelju škole da se ime moga djeteta, odlikaša, ne smije pročitati na razglasu. To je na razini moje znatiželje ali strah od mogućih posljedica, nedovoljno dobro sročenog i neusklađenog zakona je veći nego moja znatiželja”, rekao je HDS-a Goran Dodig, osuđivani ‘hrvatski proljećar’.

Podržat će, kaže, ideju da se zakon donese ali traži da ga se napravi na “suptilan i osjetljiv način primjeren društvu u kojem živimo”.

“Mi smo taoci i zarobljenici povijesti. Ne učimo povijest nego zapravo se zaplićemo u povijesne trice i kučine, opasne i manje opasne epizode”, ustvrdio je saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.

SDSS je, kaže, za to da se arhivska građa učini dostupnom.

“To je moguće napraviti samo tako da država ima nadzor nad arhivskom građom što u ovom trenutku nema, da država osposobi arhivsku djelatnost da ima prostor i kvalificirane ljude što nemaju. Svatko od nas ima neki razlog zbog čega bi htio da povijest izgleda drugačija nego što je bila, svatko ima razlog da bi htio da povijesni narativ koji stvara svaka država, bude bliže istini povijesnih činjenica nego što to jeste, ali nema idealnog narativa. Zato mora postojati pretpostavka da ispod službenih istina postoj dobri zakoni”, dodao je Pupovac.

Ivan Pernar (Živi Zid), jedini zastupnik koji je iskoristio mogućnost pojednačne rasprave, uvjerenja je kako u hrvatskom društvu nema želje za suočavanjem s istinom. “Nema je ni u drugim zemljama jer velik broj zemalja bježi od istine umjesto da se s njom suoči”, ustvrdio je.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.