Saborski Klub SDP-a najavio je u petak da će u prvom čitanju podržati Mostove izmjena Zakona o arhivima koje predviđaju otvaranje svih arhiva do 22. prosinca 1990., ali i poručio da drugo čitanje, dakle konačnu verziju zakona, mora pripremiti “onaj tko zna, a to nije Most, nego Vlada”.

SDP-ov Peđa Grbin Mostu predbacuje i kako sve radi zbog skorih lokalnih izbora.

Vama nije stalo do usvajanja dobrog, cjelovitog zakonskog rješenja, stalo vam je samo do još jedne teme prije lokalnih izbora, rekao je SDP-ov zastupnik.

Most upozorava da njegovu prijedlogu nedostaje izjava o usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Od kada je Hrvatska članica Unije obveza je predlagatelja svakog akta da u materiji koja ulazi u pravnu stečevinu, a zaštita podatak ulazi, da pripremi izjavu o usklađenosti, koje ovdje nema, primjetio je Grbin.

Primjećuje i da Most navodi što smatra osobnim podacima, no da tamo nema obiteljskog života. Za njega to nisu podaci koji se štite, pa će se svakome, pa i žrtvi komunističkog progona, moći viriti u obiteljski život, privatne stvari, ustvrdio je.

Zapitao se i zašto se Most opredijelio baš za 22. prosinca ’90, a ne neki drugi datum, te odgovorio kako je to stoga što Most ne zanima otkrivanje prošlosti, nego samo jedan segment te prošlosti, i to iz ideoloških i političkih razloga.

Bunjac: Do arhiva nitko ne može doći osim ministra

Tomislav Žagar referirao se na Vladinu najavu da radi na novom zakonu o arhivima, ocijenivši da se s tim značajno kasni, da je stručno povjerenstvo tek osnovano.

Zbog toga predloženi zakon treba donijeti sada, a zatim pristupiti cjelovotoj reformi na ovom području, smatra zastupnik.

Arhive treba otvoriti, neka se znanstvenici bave prošlošću, maknimo politiku i ideologiju iz nje, pozvao je Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ) zauzimaju se za “politiku istine”.

Ni Branimir Bunjac (ŽZ) ne dvoji da se treba okrenuti budućnosti, ali i reći što se dogodilo u prošlosti. Prema povijesti se odnosimo loše i omalovažavjuće, ovakav zakon imaju gotovo sve postkomunističke države, a u Hrvatskoj doslovce ne znamo što se dogodilo u prošlosti, ustvrdio je Bunjac, po profesiji povjesničar.

Upozorio je da su arhivi u cijelosti zatvoreni, građa pečatirana i do nje ne može doći nitko, “osim ministra”, da je dokumentaciju lakše dobiti u Beogradu, nego Zagrebu.

U razdoblju bivše Jugoslavije učinjeni su strahoviti zločini nad hrvatskim narodom, ako ništa drugo ne možemo učiniti, usvojimo čim prije predloženi zakon, da se počne registrirati žrtve, njihova grobišta, da ozdravimo kao društvo, poručio je Bunajc.

U istraživanja se ne smije ići po nacionalnom ključu, ne zaboravite istraživati fojbe, uzvratio je nezavisni Furio Radin.

I dok HDZ-ov Ivan Šipić Mostov prijedlog naziva “hvalevrijednom inicijativom” da se otvore arhive radi istine, žrtava i povijesti, Mile Horvat (SDSS) drži da je paušalno urađen i i ishitreno stavljen u dnevni red.

Iako Hrvatski sabor od jutra raspravlja o Mostovu prijedlogu, zbog brojnih replika svoje viđenje još nisu iznijeli svi klubovi, velik je broj prijavljenih za raspravu, no malobrojni su zastupici u sabornici.

Komentiraj


FOTO: Hina/ Dario GRZELJ/ dag
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.