Zamrzavanje ili ukidanje drugog stupa mirovinske štednje bilo bi kao uzimanje kredita od djece bez njihova pristanka, koji bi se zbog hrvatskih demografskih i ekonomskih prilika na kraju mogao pokazati nenaplativim, istaknuo je u utorak na konferenciji Euromoney predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (RMF) Damir Grbavac.

 U svjetlu aktualne rasprave o budućnosti drugog mirovinskog stupa, kazao je kako se onakreće od toga da drugi stup treba ojačati za što se i on zalaže, potom da bi ga trebalo zamrznuti na nekoliko godina, do toga da bi ga trebalo ukinuti odnosno nacionalizirati individualiziranu mirovinsku štednju.
 Potonje dvoje bilo bi kao uzimanje kredita od mladih odnosno djece, istaknuo je Grbavac na panelu “Institucionalno upravljanje imovinom u regiji srednje i istočne Europe” u sklopu Euromoney konferencije.
 “Taj kredit, koji bi bio uzet bez pristanka naše djece, zbog hrvatskih demografskih i ekonomskih kretanja, bio bi, budite uvjereni, nenaplativ”, izjavio je Grbavac.
 Istaknuo je da je u Hrvatskoj u drugom stupu od 2002. godine do danas prikupljeno otprilike 10 milijardi eura te da fondovi daju solidni prinos od 5,9 posto godišnje, i to u uvjetima niske inflacije. U realnom izrazu, stopa povrata se kreće oko 3,5 posto, što je, kako je istaknuo, dvostruko više nego se očekivalo.
 Grbavac je naveo i da se počesto čuje da su mirovinski fondovi u Hrvatskoj previše izloženi državnom dugu, za što je, kako ocjenjuje, djelomično krivo slabo likvidno domaće tržište kapitala.
 “Sami smo stoga predložili da se u zakon ugradi odredba da se mirovinskim fondovima omogući ulaganje u strateške projekte. Želja nam je da ulažemo u takve projekte, jer su takva ulaganja dobra s dva aspekta – solidnog prinosa koji ide na korist članovima fondova te rasta zaposlenosti, što je dobro za gospodarstvo”, istaknuo je Grbavac.
 Grbavac je kazao da je jedan od takvih projekata monetizacija duga autocesta, ali i energetski i drugi. “Mi smo otvoreni za sve dobre projekte”, zaključio je Grbavac.
 U organizaciji Euromoneya u Beču u utorak je započeo dvodnevni 21. Forum središnje i istočne Europe, na kojem se okupilo više od 1.000 sudionika – ministara, guvernera, investitora, ekonomista  i analitičara iz regije koji raspravljaju o ekonomskoj agendi u regiji u 2016. godini.
 Na Forumu se održava niz panela i okruglih stolova vezanih uz ekonomske izglede u 2016., o tome kako globalni investitori gledaju na regiju središnje i istočne Europe, financijskim opcijama srednjih poduzeća u toj regiji, prilikama i trendovima na tržištu dugova u regiji te u bankarstvu.
 Nazočni su guverneri iz 11 država, ministri iz Austrije, Mađarske, Srbije i Rumunjske, predstavnici banaka poput Unicredita, RBA, Erstea, Societe Generale, OTP-a, međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a, EBRD-a i EIB-a, regionalnih burzi i kompanija, a uz ekonomske teme raspravlja se i o migrantskoj krizi, situaciji u Ukrajini i vezama s Rusijom.

Komentiraj

FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.